Odoakar (turski: Odoacer) bio je vojni vladar koji je od 476. do 493. upravljao Italijom kao kralj. Sačuvao je rimsko pravo i upravu, a nije postao car. Kada je njegov odnos s istočnim carem Zenonom prerastao u neprijateljstvo, Teodorik je uz carsko odobrenje napao Italiju i na kraju ga ubio. Ubistvo je uslijedilo nakon sporazuma o podjeli vlasti. Izvori nude različita objašnjenja: zavjeru, osvetu i kršenje zakletve.
Kako je Odoakar mogao svrgnuti Romula Augustula, a zadržati rimske službenike, carska imena na novcu i tradicionalne institucije? Ako pratite njegove titule, odnose sa Zenonom i opsadu Ravene, možete vidjeti kako je vojna kraljevska vlast djelovala uz istovremeno priznavanje carske vlasti. Ti detalji objašnjavaju i zašto je 476. složenija historijska prekretnica nego što sugerira samo svrgavanje jednog cara.
Kako je Odoakar došao na vlast 476. godine?
Odoakar je rođen oko 433. godine. U borbama za rimsku vlast učestvovao je i prije nego što je postao kralj. Godine 472. borio se na Ricimerovoj strani protiv cara Antemija. Njegov uspon 476. počeo je sporom oko toga šta vojnici u Italiji trebaju dobiti.
Vojnici su tražili trećinu zemlje u Italiji. Orest je to odbio. Njegovo odbijanje pokrenulo je pobunu koja je Odoakra dovela na vlast. Vojnici su ga proglasili kraljem 23. 8. 476. Pet dana kasnije Orest je zarobljen kod Placentije i ubijen.
Prema tradicionalnom datiranju, Odoakar je 4. 9. 476. svrgnuo dječaka cara Romula Augustula. Poštedio je Romula i poslao ga u Kampaniju. Time je okončao dječakovu vladavinu, ali mu nije oduzeo život.
Zahtjev vojnika otvara i pitanje o načinu na koji su nakon toga namireni. Tradicionalno tumačenje govori o podjeli zemlje. Giorgio Scrofani smatra da je trećina dodijeljena vojnicima možda predstavljala udio u poreznim prihodima. Ta tumačenja opisuju različite načine izdržavanja vojne sile na kojoj je počivala Odoakrova kraljevska vlast.
Tu razliku možete razumjeti kroz svakodnevni primjer. Nije isto nekome dati dio svoje imovine i dodijeliti mu dio svojih prihoda. Kod namirivanja vojnika pitanje je jesu li dobili samu zemlju ili prihode od nje. Scrofanijevo tumačenje ostavlja to pitanje otvorenim.
Preko kojih je institucija i na osnovu kojeg prava na vlast upravljao Italijom bez carske titule?
Odoakar je zadržao rimsko pravo, tradicionalnu upravnu strukturu i rimske službenike na visokim položajima. Dolazak na vlast uz pomoć vojske nije ga naveo da zamijeni postojeći državni aparat. Vladao je preko institucija koje su nastavile djelovati pod kraljem.
Rimski senat također je pomogao u oblikovanju njegove vlasti. Njegova delegacija u Carigradu izjavila je da je dovoljan jedan car. Od Zenona je zatražila da Odoakru dodijeli titulu patricija i povjeri upravljanje Italijom. Taj prijedlog povezivao je njegovu stvarnu kontrolu s priznanjem istočnog cara.
U Odoakrovom sačuvanom službenom dokumentu upotrijebljena je titula rex, odnosno kralj. Uz nju nema odrednice naroda ili teritorije. Takva formulacija je važna: dokument navodi njegov položaj, ali kraljevsku vlast ne određuje imenom nekog naroda ili područja.
Novac je izražavao drugi dio njegovog položaja. Do smrti Julija Nepota 480. Odoakar je kovao novac u Nepotovo ime. Poslije toga kovao ga je u Zenonovo ime. Ako gledate samo carska imena, vidjet ćete trajno iskazivanje odanosti carevima u vrijeme kada je Odoakar kontrolirao Italiju.
Njegov sin Tela dodatno usložnjava sliku. Odoakar mu je dao titulu cezara, što se može protumačiti kao polaganje prava na carsku vlast. Laury Sarti to, međutim, tumači kao pokušaj da osigura nasljeđivanje kraljevske vlasti. Sama titula zato ne otkriva dokle su sezale Odoakrove ambicije.
Sve to utječe i na značenje 476. godine. Tradicionalno tumačenje u tu godinu smješta kraj Zapadnog rimskog carstva. Sarti naglašava Nepotovu smrt 480. i nastavak postojanja rimske carske ideje. Odoakrov novac i očuvane institucije pomažu da se to tumačenje razumije.
Kako se mijenjao njegov odnos s istočnim carem Zenonom?
Zenonov početni odgovor spajao je formalnu rezerviranost i prihvatanje stvarnog stanja. Službeno je poručio Odoakru da se obrati Juliju Nepotu. U privatnom pismu, međutim, oslovio ga je kao patricija. Tako je priznao da Odoakar stvarno upravlja zemljom, dok je formalno zadržao drugačiji stav.
Nakon što je Nepot ubijen 480., Odoakar je krenuo u vojni pohod u Dalmaciju. U roku od dvije godine stavio je tu oblast pod svoju kontrolu. Njegova vlast tako se proširila izvan Italije, čiju je upravu Senat tražio da mu Zenon povjeri.
Vjera je postala još jedan izvor neslaganja. Odoakar je bio sljedbenik arijanskog kršćanstva. Ipak, 482. podržao je papu Simplicija protiv Zenonovog dekreta o vjerskom kompromisu. U tom sporu zauzeo je stav suprotan politici istočnog cara.
Sukob je dobio i vojnu dimenziju. Odoakrove snage su 487. i 488. porazile Rugijce, koje je Zenon poticao protiv njega. Car koji je ranije priznavao njegovu stvarnu vlast sada je bio povezan s vojnim pritiskom na njegovu vladavinu.
Thomas Hodgkin smatra da je Zenonova podrška Teodorikovom pohodu na Italiju imala dvije svrhe. Mogla je riješiti problem s Odoakrom i udaljiti Ostrogote iz okoline Carigrada. Podrška invaziji pružala je Zenonu priliku da riješi oba pitanja.
Izvori se ne slažu o tome ko je predložio pohod. Jordanes inicijativu pripisuje Teodoriku, a Prokopije Zenonu. Ipak, oba izvora navode da je pohod imao carsko odobrenje. Razlika je u tome od koga je prijedlog potekao, a ne u tome je li ga car odobrio.
Kako je Teodorikov pohod okončao Odoakrovu vladavinu?
Teodorik je ušao u Italiju 489. i porazio Odoakra na Soči 28. 8. 489. Drugi poraz uslijedio je kod Verone 30. 9. 489. Tim pobjedama počeo je niz vojnih događaja koji je Odoakra na kraju zatvorio u Ravenu.
Odoakar je ponovo izgubio bitku na rijeci Adi 11. 8. 490. Povukao se u Ravenu, gdje je izdržao opsadu koja je trajala približno tri godine. Pohod se, dakle, nastavio dugo nakon Teodorikovih prvih pobjeda.
Ravenski biskup Ivan posredovao je u sporazumu postignutom 25. 2. 493. Sporazum je obećavao da će Odoakrov život biti pošteđen i predviđao je podjelu vlasti između dvojice kraljeva. Izričito mu je garantirao da će preživjeti završetak opsade.
Teodorik je ušao u Ravenu 5. 3. 493. Odoakra je ubio 15. 3. 493., dok su zajedno večerali. Obećani dogovor o zajedničkoj vlasti završio je tako što je jedan kralj ubio drugog.
Zašto je Teodorik to učinio? Prokopije ubistvo predstavlja kao potez kojim je spriječena navodna Odoakrova zavjera. Marcelin naglašava kršenje zakletve. Ivan Antiohijski donosi priču o osveti. Ti izvori nude suprotstavljena objašnjenja, a ne jedan zajednički prihvaćen motiv.
Anonymus Valesianus opisuje širi pokolj istog dana. Prema tom izvoru, Teodorik je naredio da se ubiju članovi Odoakrove porodice i svi njegovi vojnici koje se moglo pronaći. Nasilje se proširilo izvan kruga čovjeka ubijenog za večerom.
U čemu se izvori razilaze kada govore o njegovom porijeklu i posljednjim danima?
Postoje različita tumačenja Odoakrovog porijekla. Njegova porodica povezivana je s Hunima. MacGeorge i Macbain, međutim, smatraju da je bio napola Skir, a napola Tirinžanin. Zato s oprezom pristupite tvrdnji koja mu bez zadrške pripisuje samo jednu etničku pripadnost.
I njegovo ime ima različita tumačenja. Tradicionalno objašnjenje izvodi ime Odoakar iz germanskih elemenata auda i wakra. Reynolds i Lopez predložili su tursko porijeklo imena 1946. godine. Taj prijedlog odnosi se na ime. Rasprava o porijeklu njegove porodice zasebno je pitanje.
Izvori se razilaze i u opisima smrti njegove supruge Sunigilde. Neki navode da je kamenovana. Herwig Wolfram opisuje smrt od gladi. Uz različita objašnjenja Odoakrovog ubistva, to neslaganje pokazuje koliko su se razlikovale priče o konačnom uništenju njegove porodice.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Romul Augustul je nakon svrgavanja dobio godišnji prihod od 6.000 zlatnika. Odoakrovo postupanje prema bivšem caru oštro se razlikuje od njegove vlastite smrti nakon obećanja da će mu život biti pošteđen.
Odoakar svoje službene dokumente nije datirao prema godinama vlastite vladavine. Na novcu je također koristio carska imena. Oba detalja pomažu da se objasni kako je njegova kraljevska vlast postojala uz trajno priznavanje carske vlasti.
Na portretu na srebrnom novcu Odoakar ima brkove, ali nema dijademu koja je označavala carski položaj. Ako taj spoj posmatrate uz titulu rex, lakše ćete razumjeti razliku između predstavljanja sebe kao kralja i predstavljanja sebe kao cara.
Opsada Ravene ostavila je i konkretan podatak o nestašici. Anonymus Valesianus navodi da je jedan modij pšenice koštao šest zlatnika. Zabilježena cijena pokazuje kako se duga opsada odražavala na domaćinstva: borba dvojice kraljeva utjecala je na dostupnost hrane.
Hronologija
- Oko 433. Odoakar je rođen.
- 472. Borio se uz Ricimera protiv Antemija.
- 23. 8. 476. Njegovi vojnici proglasili su ga kraljem.
- 4. 9. 476. Tradicionalni datum svrgavanja Romula Augustula.
- 480. Julije Nepot je ubijen.
- 487–488. Odoakrove snage porazile su Rugijce.
- 489. Teodorik je ušao u Italiju i pobijedio na Soči i kod Verone.
- 11. 8. 490. Poraz na Adi prisilio je Odoakra da se povuče u Ravenu.
- 25. 2. 493. Sporazum je predvidio zajedničku vladavinu.
- 5. 3. 493. Teodorik je ušao u Ravenu.
- 15. 3. 493. Teodorik je ubio Odoakra.
Često postavljana pitanja
Ko je bio Odoakar?
Odoakar je bio vojni vladar, rođen oko 433., koji je upravljao Italijom od 476. do 493. Bio je sljedbenik arijanskog kršćanstva i vladao je kao kralj, bez preuzimanja carske titule.
Je li Odoakar ubio Romula Augustula?
Nije. Odoakar je poštedio Romula, poslao ga u Kampaniju i dodijelio mu godišnji prihod od 6.000 zlatnika.
Je li Odoakar vladao nezavisno od Zenona?
Odoakar je stvarno upravljao Italijom, ali je priznavao carsku vlast. Do 480. kovao je novac u ime Julija Nepota, a zatim u Zenonovo ime.
Zašto je Teodorik ubio Odoakra?
Izvori se ne slažu. Prokopije ubistvo predstavlja kao sprečavanje navodne zavjere, Marcelin naglašava prekršenu zakletvu, a Ivan Antiohijski donosi priču o osveti.
Izvori
- Wikipedija na turskom — Odoacer tr.wikipedia.org
- Wikipedija na engleskom — Odoacer en.wikipedia.org
- Encyclopaedia Britannica, 1911 — Odoacer penelope.uchicago.edu
- Anonymus Valesianus — Drugi dio, odjeljci 38, 53 i 56 penelope.uchicago.edu
- Giorgio Scrofani — Odoacre, Treccani/) treccani.it
- Laury Sarti — Zapadne teritorije Carstva doi.org
- Thomas Hodgkin — Italija i njeni osvajači, knjiga IV, poglavlje III penelope.uchicago.edu
FAQ
Ko je bio Odoakar?
Odoakar je bio vojni vladar, rođen oko 433., koji je upravljao Italijom od 476. do 493. Bio je sljedbenik arijanskog kršćanstva i vladao je kao kralj, bez preuzimanja carske titule.
Je li Odoakar ubio Romula Augustula?
Nije. Odoakar je poštedio Romula, poslao ga u Kampaniju i dodijelio mu godišnji prihod od 6.000 zlatnika.
Je li Odoakar vladao nezavisno od Zenona?
Odoakar je stvarno upravljao Italijom, ali je priznavao carsku vlast. Do 480. kovao je novac u ime Julija Nepota, a zatim u Zenonovo ime.
Zašto je Teodorik ubio Odoakra?
Izvori se ne slažu. Prokopije ubistvo predstavlja kao sprečavanje navodne zavjere, Marcelin naglašava prekršenu zakletvu, a Ivan Antiohijski donosi priču o osveti.
Image: Coin of Odoacer at the British Museum (obverse).png — British Museum (photo), CC BY-SA 4.0
