Art deco (turski: Art deco) stil je likovne umjetnosti, arhitekture i dizajna koji je nastao u Parizu tokom 1910-ih, prije Prvog svjetskog rata. Međunarodno se proširio tokom 1920-ih i početkom 1930-ih. Povezivao je geometrijske oblike, historijske motive, luksuznu zanatsku izradu i prizore iz savremenog svijeta mašina.
Kako je isti oblikovni jezik mogao odrediti izgled nebodera i servisa za čaj? Art deco djelovao je u oba mjerila. Ako pratite njegov put od francuskih luksuznih radionica do pariške izložbe iz 1925. i masovno proizvedenih predmeta za domaćinstvo, njegova geometrija otkriva promjene u shvatanju uživanja, proizvodnje i modernog života.
Koje su historijske i društvene okolnosti oblikovale art deco?
Art deco dijelom je izrastao iz trgovačkog nadmetanja. Početkom dvadesetog vijeka francuski dizajneri željeli su Francuskoj vratiti vodeći međunarodni položaj u proizvodnji luksuzne robe. Austrijski i njemački dizajn i proizvodnja ugrožavali su taj položaj. Dekorativna umjetnost zato je bila povezana s trgovinom jednako kao i s umjetničkim ambicijama.
Nakon Prvog svjetskog rata dizajneri namještaja izrađivali su posebne komade za bogate naručioce. Te narudžbe oblikovale su želje za uživanjem, raskoši i bijegom od svakodnevne stvarnosti. Skupocjeni enterijeri pružali su prostor za njihovo ostvarenje. Uglađeni luksuz art decoa imao je određenu publiku: kupce koji su mogli platiti složenu zanatsku izradu i skupe materijale.
Ipak, stil je prihvatao i prizore mehaniziranog svijeta. U vrijeme ekonomskog poleta 1920-ih spajao je tradicionalne zanate s modernim oblicima. Taj spoj ostao je važan i kada je Velika depresija tokom 1930-ih promijenila potražnju. Art deco mogao je obuhvatiti i ručno izrađen luksuzni predmet i industrijski proizveden predmet za domaćinstvo.
Zašto je pariška izložba iz 1925. bila važna?
Francuska vlada pristala je 1912. podržati međunarodnu izložbu dekorativnih umjetnosti. Prvobitno je bila planirana za 1915., ali je odgođena zbog Prvog svjetskog rata. Konačno je otvorena u Parizu 1925. pod nazivom Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes, odnosno Međunarodna izložba modernih dekorativnih i industrijskih umjetnosti.
Tokom sedam mjeseci posjetilo ju je više od 16 miliona ljudi. Izloženi radovi obuhvatali su sve od arhitekture i uređenja enterijera do nakita i parfema. Izložba je naročito nastojala promovirati nadmoć francuske proizvodnje luksuzne robe. Zgrade, namještaj i lični predmeti našli su se u zajedničkom javnom predstavljanju modernog dizajna.
Izložba nije odjednom stvorila art deco. Prema Muzeju umjetnosti Metropolitan, stilska dosljednost izloženih radova pokazuje da je pokret već dostigao međunarodnu zrelost. Događaj je već uspostavljenom oblikovnom jeziku omogućio pristup mnogo široj publici.
Naziv je došao kasnije. Godine 1925. taj pristup bio je poznat kao Style Moderne. Izraz art deco izveden je iz francuskog naziva izložbe i ušao je u široku upotrebu tokom 1960-ih. Poznato ime tako se ustalilo mnogo kasnije od nastanka predmeta i zgrada koje opisuje.
Kako su korišteni geometrijski oblici, materijali i motivi drevnih kultura?
Ponavljanje geometrijskih oblika, ravne linije i motivi zrakastog sunca prepoznatljive su osobine art decoa. Dizajneri su boju, oblik i osjećaj pokreta preuzimali i iz fovizma, kubizma, futurizma, pokreta De Stijl, suprematizma i konstruktivizma. Njegov moderni izgled razvijao se kroz više umjetničkih pravaca.
Drevni Egipat pružio je još jedan snažan izvor vizuelnog nadahnuća. Otkriće Tutankamonove grobnice, do kojeg je Howard Carter došao u 11. 1922., ubrzalo je rast zanimanja za skarabeje, hijeroglife i piramide. Ti motivi pojavljivali su se na najrazličitijim predmetima i građevinama, od odjeće do fasada kina. Historijski motivi mogli su postati dio izrazito moderne površine.
I materijali su nosili značenje. Toaletni sto u obliku lotosa, rad Émile-Jacquesa Ruhlmanna datiran u 1919–1923., spajao je tropsko drvo s intarzijama od ebanovine i slonovače. Njegov biljni oblik i skupocjena izrada pokazuju kako je rani art deco povezivao dekorativne uzore s tržištem luksuznog namještaja.
Afričke tkanine, štitovi i skulpture pružali su apstraktne geometrijske oblike koje su dizajneri prilagođavali svojim radovima. Na crnom staklenom panelu koji je Sigmund Pollitzer dizajnirao za Pilkington 1933. prikazan je stilizirani profil Afrikanke. Izvori art decoa nisu bili ograničeni na drevne kulture. Različite vizuelne tradicije ulazile su u savremenu proizvodnju dekorativnih predmeta.
Po čemu se art deco razlikuje od secesije?
Secesija, poznata i pod nazivom Art Nouveau, bila je naročito zastupljena u Evropi približno 1890–1914. Njeni vijugavi biljni oblici i asimetrične linije razlikuju se od ponavljanja geometrijskih oblika i ravnih rubova art decoa. Kada upoređujete ova dva stila, način oblikovanja linije korisna je polazna tačka: kod jednog vidite uvijene biljne oblike, a kod drugog uređen ritam ponavljanja i sunčeve zrake.
Ipak, njihova veza bila je prisnija nego što takvo poređenje sugerira. Josef Hoffmann i Charles Rennie Mackintosh razvili su varijante secesije s izraženijim ravnim linijama i geometrijskim oblicima. Njihov rad neposredno je pomogao potrazi art decoa za modernim oblicima. Geometrija je zato bila i most između tih stilova.
Kako se stil širio kroz arhitekturu, namještaj i svakodnevne predmete?
Geometrijski obrasci art decoa postali su upadljivi u arhitekturi od 1920-ih. Njujorški neboder Chrysler Building iz 1930. prepoznatljiv je primjer primjene stila na velikim visinama. U Londonu je zgrada Daily Expressa pokazala zanimanje ovog stila za nove građevinske materijale. Projektirali su je Ellis i Clarke sa Sir Owenom Williamsom 1932., uz upotrebu neprozirnog obojenog stakla Vitrolite.
Isti geometrijski jezik pojavljivao se tokom 1920-ih na kutijicama za šminku, tabakerama i stolnom posuđu. Niste morali posjetiti monumentalnu zgradu da biste se s njim susreli. Mali lični predmeti unosili su dekorativne oblike u svakodnevne navike. Tako se stil širio izvan arhitekture i enterijera rađenih po narudžbi.
Vaša svakodnevna veza s ovim stilom može biti obična šolja čaja. Eric Slater je u servisu za čaj Vogue, dizajniranom za Shelley 1930., primijenio upečatljive oblike na poznato stolno posuđe. Reakcije kupaca otkrile su i praktične probleme. Žalili su se da se čaj u širokim šoljama brzo hladi i da prsti ne mogu proći kroz pune trouglaste drške. Članak muzeja V&A Art deco u domu neposredno povezuje ovaj dizajn s upotrebom u domaćinstvu.
Nakon berzanskog sloma na Wall Streetu 1929., sve veća potražnja za jeftinom robom široke potrošnje ubrzala je prelazak sa zanatske na industrijsku proizvodnju. Tokom 1930-ih u predmetima za domaćinstvo u stilu art decoa raširila se upotreba hromiranog čelika, aluminija, ogledala, obojenog stakla, bakelita i katalina. Materijali pogodni za masovnu proizvodnju pomogli su da se preoblikuje tržište tih predmeta.
Trgovina, komunikacije, mediji i saobraćajne mreže podržavali su međunarodno širenje stila. Turistički plakati približavali su slike luksuznih putovanja široj publici. U Mumbaiju su kina i stambene zgrade u stilu art decoa uključivali elemente indijskog dizajna. Tako je nastalo lokalno tumačenje nazvano Indo-Deco. Ova cjelina zgrada u stilu art decoa uvrštena je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 2018.
U Sjedinjenim Američkim Državama tokom 1930-ih razvio se Streamline Moderne. Na zgradama i robi široke potrošnje koristio je aerodinamične krivulje i jednostavne linije nadahnute brzim prevoznim sredstvima. Geometrijske i aerodinamične konstrukcije Svjetske izložbe u Njujorku 1939. izražavale su ideale potrošnje i tehnološkog napretka u kasnijoj američkoj fazi art decoa.
Hronologija
- 1890–1914: Secesija je doživjela procvat u Evropi. Njena geometrijska tumačenja utjecala su na kasniji dizajn art decoa.
- 1910-e: Rani art deco pojavio se u Parizu prije Prvog svjetskog rata.
- 1912: Francuska vlada pristala je podržati međunarodnu izložbu dekorativnih umjetnosti.
- 1915: Planirani termin izložbe nije mogao biti održan zbog rata.
- 11. 1922.: Otkriće Tutankamonove grobnice povećalo je zanimanje za egipatske motive.
- 1925: Pariška izložba predstavila je zreli art deco širokoj međunarodnoj publici.
- 1927: Figure jelena Johna Skeapinga za Wedgwood izrađivane su jeftinim postupkom lijevanja.
- 1929: Nakon sloma na Wall Streetu, rast potražnje za jeftinijom robom ubrzao je prelazak na industrijsku proizvodnju.
- 1930: Chrysler Building postao je istaknut primjer arhitekture nebodera u stilu art decoa.
- 1930-e: Streamline Moderne razvio se u Sjedinjenim Američkim Državama. Istovremeno su se u predmetima za domaćinstvo u stilu art decoa raširili materijali pogodni za masovnu proizvodnju.
- 1939: Svjetska izložba u Njujorku predstavila je geometriju i aerodinamične oblike kasnog art decoa.
- 1960-e: Art deco postao je široko prihvaćen naziv za raniji stil dizajna.
- 2018: Cjelina zgrada u stilu art decoa u Mumbaiju uvrštena je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Uslovi za učešće na izložbi iz 1925. zabranjivali su kopiranje stilova iz prošlosti. Ipak, mnogi izloženi radovi oslanjali su se na historijske tradicije. Ta napetost pomaže vam da razumijete kako se art deco mogao predstavljati kao moderan dok je crpio nadahnuće iz ranijih dekorativnih kultura.
U zbirci muzeja V&A sačuvana je večernja jakna od lamea iz 1923., izrađena u Parizu i ručno ukrašena perlicama. Njeno egipatsko nadahnuće rani je primjer odjeće koja pokazuje odgovor art decoa na drevne motive. Zanimanje potaknuto Tutankamonovom grobnicom proširilo se daleko izvan arhitekture.
Male skulpture jelena koje je John Skeaping izradio za Wedgwood stigle su u domove drugim putem. Dizajnirane 1927., mogle su se jeftino proizvoditi lijevanjem iz jednog komada. Taj način proizvodnje učinio je predmete art decoa dostupnim i domaćinstvima srednje klase sa skromnijim prihodima.
Munetsugu Satomi je na plakatu za Japanske državne željeznice iz 1937. smjestio stablo trešnje uz željezničke i telefonske stubove. Tradicija i industrijska modernost našle su se na istoj slici. Plakat pruža konkretan primjer kako je međunarodno širenje art decoa obuhvatalo i reklame za putovanja, uz zgrade i namještaj.
Često postavljana pitanja
Kada i gdje je nastao art deco?
Art deco nastao je u Parizu tokom 1910-ih, prije Prvog svjetskog rata. Međunarodno se proširio tokom 1920-ih i početkom 1930-ih.
Je li pariška izložba iz 1925. stvorila art deco?
Nije. Predstavila je već zreo stil i povećala njegovu međunarodnu prepoznatljivost. Iz njenog francuskog naziva kasnije je izvedeno ime art deco.
Kako možete razlikovati art deco od secesije?
U art decou tražite ponavljanje geometrijskih oblika, ravne linije i motive sunčevih zraka. Secesija uglavnom daje prednost vijugavim biljnim oblicima i asimetriji, iako su njene geometrijske varijante utjecale na art deco.
Kako je berzanski slom 1929. utjecao na art deco?
Potražnja se okrenula jeftinijoj robi, što je ubrzalo industrijsku proizvodnju. Pojačale su se i kritike. Do sredine 1930-ih art deco odbacivan je kao razmetljiv luksuz, a njegov utjecaj na dizajn oslabio je početkom Drugog svjetskog rata.
Izvori
- Wikipedia — Art deco en.wikipedia.org
- Vikipedi — Art deco tr.wikipedia.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Francuski art deco metmuseum.org
- Muzej Victoria i Albert — Art deco u domu vam.ac.uk
- Muzej Victoria i Albert — Art deco vam.ac.uk
- Londonski arhiv — Secesija i art deco thelondonarchives.org
- Muzej Victoria i Albert — Uvod u art deco vam.ac.uk
- Muzej Victoria i Albert — Globalni utjecaji na art deco vam.ac.uk
- Muzej Victoria i Albert — Art deco širom svijeta vam.ac.uk
- UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu — Viktorijanske neogotičke i art deco cjeline Mumbaija whc.unesco.org
FAQ
Kada i gdje je nastao art deco?
Art deco nastao je u Parizu tokom 1910-ih, prije Prvog svjetskog rata. Međunarodno se proširio tokom 1920-ih i početkom 1930-ih.
Je li pariška izložba iz 1925. stvorila art deco?
Nije. Izložba je predstavila stil koji je već bio sazrio. Povećala je njegovu međunarodnu prepoznatljivost, a iz njenog francuskog naziva kasnije je izvedeno ime stila.
Kako možete razlikovati art deco od secesije?
Secesija uglavnom daje prednost vijugavim biljnim oblicima i asimetriji. Art deco koristi ponavljanje geometrijskih oblika, ravne linije i motive sunčevih zraka, iako su njegovom oblikovanju doprinijele i geometrijske varijante secesije.
Kako je berzanski slom 1929. utjecao na art deco?
Nakon sloma na Wall Streetu porasla je potražnja za jeftinijom robom široke potrošnje. To je ubrzalo prelazak sa skupe ručne izrade na industrijsku proizvodnju i materijale pogodne za masovnu proizvodnju.
Image: Spiral stairs (Art Deco, Nebotičnik, Ljubljana).jpg — Petar Milošević, CC BY-SA 4.0
