Gdje se danas nalazi Carigradski hipodrom?
Carigradski hipodrom nalazio se na prostoru današnjeg trga Sultanahmet, u istanbulskoj općini Fatih. Od njegovih središnjih spomenika sačuvani su Teodozijev obelisk (Dikilitaş), Zmijski stub (Yılanlı Sütun) i Zidani obelisk (Örme Dikilitaş). Zajedno povezuju trg s Egiptom, Delfima i carskim životom Carigrada.
Nekadašnju arenu možete smjestiti između dvije poznate građevine. Na istoku stoji Sultanahmetova džamija. Na zapadu je palača Ibrahim-paše, u kojoj se nalazi Muzej turske i islamske umjetnosti (Türk ve İslam Eserleri Müzesi). Ove građevine uokviruju današnji trg oko nekadašnjeg trkališta.
Danas je taj prostor javni trg. Služio je za javna okupljanja i u osmansko doba, kada se zvao Atmejdan. Ovdje su održavane svečanosti povodom obrezivanja prinčeva i druge zabave. Okruženje se mijenjalo, ali je nekadašnji hipodrom i dalje bio prostor zajedničkog javnog života.
Historija Carigradskog hipodroma: ko ga je izgradio?
Prema tradicionalnom tumačenju, prvi hipodrom izgradio je Septimije Sever. Takvo pripisivanje je sporno. Cyril Mango je gradnju pripisao Konstantinu I. Jedan od razloga bio je nedostatak arheoloških dokaza koji bi građevinu pouzdano datirali u Severovu vladavinu.
Konstantin je 330. godine učinio Carigrad svojom prijestolnicom. U tom carskom prostornom rasporedu hipodrom je stajao uz palaču. Njegov položaj povezivao je trkalište sa sjedištem vlasti. Utrke dvokolica i carevi javni nastupi tako su pripadali istoj arhitektonskoj cjelini.
Carska loža, zvana katizma, nalazila se na istočnoj strani. Privatni prolaz povezivao ju je s Velikom palačom. Vladar je njime mogao neposredno doći na svoje mjesto pred okupljenim narodom. Političku ulogu arene možete jasnije razumjeti ako imate na umu tu vezu s palačom.
Hipodrom je 532. godine postao mjesto masovnog ubijanja tokom gušenja ustanka Nika. Podatak o približno 30.000 poginulih potječe od tadašnjeg historičara Prokopija. Taj broj treba razumjeti kao podatak prenesen u njegovom izvještaju.
Kapacitet Carigradskog hipodroma: koliko je bio velik?
Wikipedija na engleskom jeziku procjenjuje dimenzije hipodroma na približno 450 puta 130 metara. Navodi i procijenjeni kapacitet od 100.000 gledalaca. Oba podatka predstavljaju procjene, a ne precizne mjere potpuno sačuvane arene.
Kapacitet je posebno sporan. Proračun Jonathana Bardilla, zasnovan na površini prostora za sjedenje, upućuje na približno 30.000 gledalaca. Te dvije procjene daju veoma različitu sliku broja okupljenih. Zato nijednu ne treba navoditi bez objašnjenja da je riječ o procjeni.
Teodozijev obelisk: egipatski spomenik na Sultanahmetu
Historija Teodozijevog obeliska počela je u hramu u Karnaku, u Egiptu. Podignut je za faraona Tutmozisa III u 15. vijeku prije nove ere. Njegovo egipatsko porijeklo znatno prethodi postavljanju u Carigradu.
Teodozije I je dopremljeni spomenik dao podići na hipodromu 390. godine. Sačuvano tijelo obeliska visoko je približno 18,54 metra. Isklesano je od crvenog granita iz Asuana. Po tome se egipatski dio razlikuje od mramornog postolja ispod njega.
Četiri bronzana oslonca nose granitno tijelo iznad postolja. Ako spomenik posmatrate od podnožja prema vrhu, možete razlikovati njegove materijale: dolje je mramor, na mjestima oslonca bronza, a iznad crveni granit. Poznato ime čuva uspomenu na Teodozija, ali je samo tijelo obeliska izrađeno za Tutmozisa III.
Na postolju je zabilježen i poduhvat podizanja. Latinski natpis navodi da je trajao 30 dana. Grčki natpis navodi 32 dana. Oba broja dio su pisanog prikaza tog poduhvata na samom spomeniku.
Zmijski stub: zašto se nalazi među obeliscima?
Zmijski stub je bronzani nosač kotla na tronošcu, dijela spomenika posvećenog Apolonu u Delfima. Grci su taj dar prinijeli nakon pobjede kod Plateje 479. godine prije nove ere. Njegova prvobitna namjena bila je obilježavanje pobjede, a ne predstavljanje egipatske kraljevske vlasti.
Konstantin I ga je prenio iz Apolonovog hrama u Delfima na hipodrom. Sačuvano djelo prikazuje tri isprepletene zmije. Šuplje je i izliveno u jednom komadu. Njegov materijal i način izrade znatno se razlikuju od obližnjeg granitnog obeliska.
Na zavojima stuba ispisana su imena 31 grčkog grada-države koji su učestvovali u Grčko-perzijskim ratovima. Ta imena povezuju bronzani spomenik sa zajednicama kojima je posveta čuvala uspomenu. Stub je taj pisani zapis prenio iz Delfa u Carigrad.
Izvještaj od 21. 10. 1700. dovodi u pitanje tvrdnje da je neko namjerno odlomio zmijske glave. Silâhtar Fındıklılı Mehmed Ağa zabilježio je da su glave pale. Naveo je i da istragom nisu pronađeni dokazi o ljudskoj intervenciji.
Zidani obelisk: spomenik s kojeg je skinuta bronza
Zidani obelisk stoji u južnom dijelu središnje ose hipodroma. Visok je približno 32 metra. Zahvat Konstantina VII u 10. vijeku obuhvatio je popravku i oblaganje već postojećeg spomenika. Njegov doprinos zato treba opisati kao obnovu i ukrašavanje.
Pozlaćene bronzane ploče skinute su i pretopljene tokom Četvrtog križarskog rata 1204. godine. Spomenik koji danas stoji na trgu tako je izgubio važan dio nekadašnjeg izgleda. Zabilježena bronzana obloga važna je kada zamišljate središnji niz spomenika na hipodromu.
Grčki natpis o obnovi poredi spomenik s Kolosom s Rodosa. U njemu se spominje i Roman, sin Konstantina VII. Natpis tako povezuje obnovu s carskom porodicom i cijenjenim monumentalnim uzorom.
Šta se dogodilo s Carigradskim hipodromom?
Hipodrom je opljačkan tokom Četvrtog križarskog rata 1204. godine. Njegova četiri bronzana konja odnesena su u Veneciju i postavljena na baziliku svetog Marka. U istom pohodu skinuta je i bronzana obloga Zidanog obeliska.
Sačuvan je dio potkonstrukcije koja je nosila zakrivljeni južni kraj. Taj dio naziva se sfendona. On čuva tragove građevinskog oblika arene i izvan samostojećih spomenika na trgu.
Nekadašnja arena kasnije je služila kao osmanski Atmejdan. Iskopavanja na Sultanahmetu počela su 27. 3. 1927. Lokalitet pripada i široj cjelini baštine koju je priznao UNESCO. Historijska područja Istanbula upisana su na Listu svjetske baštine 1985. godine, a UNESCO među njihovim važnim spomenicima navodi hipodrom.
Carigradski hipodrom i Circus Maximus
Carigradski hipodrom i rimski Circus Maximus imali su zajedničku carsku funkciju. Oba su povezivala utrke dvokolica s carevim pojavljivanjem pred narodom. Njihov značaj nadilazio je takmičenja na stazi.
U Carigradu su katizma i njen privatni prolaz do Velike palače toj vezi dali arhitektonski oblik. Vladarevo mjesto u areni bilo je neposredno povezano s njegovom palačom. To pruža konkretnu osnovu za poređenje s Circusom Maximusom kao prostorom carskih spektakala.
Hronologija
- 15. vijek prije nove ere: Obelisk Tutmozisa III podignut je u Karnaku.
- 479. godina prije nove ere: Pobjeda kod Plateje potaknula je posvetu u Delfima povezanu sa Zmijskim stubom.
- Sporni počeci: Tradicionalno tumačenje smješta nastanak hipodroma u vrijeme Septimija Severa.
- 330. godina: U prijestolnici Konstantina I hipodrom je bio carski prostor povezan s palačom.
- 390. godina: Teodozije I podigao je egipatski obelisk na hipodromu.
- 532. godina: Gušenje ustanka Nika dovelo je do masovnog ubijanja u areni.
- 10. vijek: Konstantin VII popravio je Zidani obelisk i obložio ga pozlaćenim bronzanim pločama.
- 1204. godina: U križarskoj pljački odneseni su bronzani konji i obloga Zidanog obeliska.
- 21. 10. 1700.: Silâhtarov izvještaj zabilježio je pad glava Zmijskog stuba.
- 27. 3. 1927.: Počela su iskopavanja hipodroma na Sultanahmetu.
- 1985. godina: Historijska područja Istanbula upisana su na Listu svjetske baštine.
- 2021. godina: Cambridge University Press objavio je knjigu Engina Akyüreka Carigradski hipodrom.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
Sjedišta na hipodromu promijenjena su nakon ustanka Nika. Drvene klupe za gledaoce izgorjele su tokom nemira. Za vrijeme Justinijana zamijenjene su kamenim klupama. Ta popravka povezuje promjenu u građevinskoj strukturi arene s događajima iz 532. godine.
Zidani obelisk dobio je i praktičnu namjenu. Tokom iskopavanja 1927. godine istraživači su pronašli mjesta za slavine na sve četiri strane njegovog postolja. Ti tragovi pokazali su da je postolje služilo kao česma. Spomenik povezan s carskom obnovom zadovoljavao je i svakodnevnu potrebu.
Fotografije Carigradskog hipodroma: na šta obratiti pažnju?
Kada fotografišete egipatski obelisk, obratite pažnju na odnos granitnog tijela, bronzanih oslonaca i mramornog postolja. To su zasebni dijelovi sačuvanog spomenika. Kadar koji obuhvata i podnožje pomaže da se vidi kako je tijelo obeliska oslonjeno.
Kod Zmijskog stuba usmjerite pažnju na isprepletene bronzane zavoje. Kod Zidanog obeliska imajte na umu njegovu izgubljenu pozlaćenu bronzanu oblogu. Posmatrate spomenike različitih materijala i historija, iako sva tri stoje duž središnje ose nekadašnjeg hipodroma.
Često postavljana pitanja
Gdje se danas nalazi Carigradski hipodrom?
Na njegovom mjestu danas je trg Sultanahmet u istanbulskoj općini Fatih. Istočno od njega nalazi se Sultanahmetova džamija, a zapadno palača Ibrahim-paše.
Trebaju li vam ulaznice za Carigradski hipodrom?
Spomenike na otvorenom možete vidjeti bez ulaznice. Nalaze se na javnom trgu.
Koliko je gledalaca mogao primiti?
Procjene se kreću od približno 30.000, prema proračunu Jonathana Bardilla zasnovanom na prostoru za sjedenje, do približno 100.000 na Wikipediji na engleskom jeziku. Kapacitet je i dalje sporan.
Jesu li sva tri spomenika egipatski obelisci?
Nisu. Teodozijev obelisk potječe iz Egipta. Zmijski stub donesen je iz Delfa. Zidani obelisk popravljen je i obložen bronzom za vrijeme Konstantina VII.
Izvori
- Vikipedi — Trg Sultanahmet tr.wikipedia.org
- Engin Akyürek — Carigradski hipodrom, odlomak iz izdanja Cambridgea assets.cambridge.org
- Wikipedia — Carigradski hipodrom en.wikipedia.org
- Wikipedia — Teodozijev obelisk en.wikipedia.org
- Arif Müfid Mansel — Isprepleteni stub u Istanbulu, Belleten belleten.gov.tr
- Wikipedia — Zidani obelisk en.wikipedia.org
- Yasemin Tümer Erdem — Jedno od arheoloških istraživanja u Atatürkovo doba: iskopavanja na Sultanahmetu dergipark.org.tr
- Cambridge University Press — Carigradski hipodrom cambridge.org
- UNESCO — Historijska područja Istanbula whc.unesco.org
FAQ
Gdje se danas nalazi Carigradski hipodrom?
Na njegovom mjestu danas je trg Sultanahmet u istanbulskoj općini Fatih. Istočno se nalazi Sultanahmetova džamija, a zapadno palača Ibrahim-paše.
Trebaju li vam ulaznice za Carigradski hipodrom?
Spomenike nekadašnjeg hipodroma na otvorenom možete vidjeti bez kupovine ulaznice jer se nalaze na javnom trgu.
Koliko je gledalaca mogao primiti hipodrom?
Procjene se razlikuju. Wikipedija na engleskom jeziku navodi približno 100.000 gledalaca, dok proračun Jonathana Bardilla, zasnovan na površini prostora za sjedenje, upućuje na približno 30.000.
Jesu li svi sačuvani spomenici egipatski obelisci?
Nisu. Teodozijev obelisk potječe iz Egipta. Zmijski stub donesen je iz Delfa, dok je Zidani obelisk popravljen i obložen za vrijeme Konstantina VII.
Image: Sultanahmet Square, Obelisk of Theodosius, Istanbul (52121868925).jpg — Ninara, CC BY 2.0
