Korijeni gradova

Historija Kilisa i porijeklo imena: vodič kroz grad

Kilis se razvio od drevnih slojeva naselja na Oylum Höyüku do osmanskog grada zabilježenog 1519. kao Killiz. Postoji više tumačenja njegovog imena, a njegovu modernu historiju obilježile su okupacije 1918–1921. i sticanje statusa pokrajine 1995. godine.

8 min čitanja16 izvoraObjavljeno: 4 Novembra 2026Posljednja provjera: 4 Novembra 2026
Redakcija Köküne Kadar TVNaša načela korištenja izvora

Kilis (turski: Kilis) mali je pogranični grad s dugim historijskim pamćenjem. Njegova priča počinje u zemljanom humku izvan grada. Nastavlja se kroz srednjovjekovnu tvrđavu, nasljedni posjed jedne osmanske porodice i dvije strane okupacije. Završava se zastavom nove pokrajine 1995. godine. Ako planirate putovanje, ovaj vodič pomoći će vam da pratite redoslijed događaja i pronađete mjesta na kojima još možete vidjeti njihove tragove.

Gdje se nalazi Kilis

Središte grada nalazi se blizu granice Turske i Sirije, na približno 36,72° sjeverne geografske širine i 37,12° istočne geografske dužine. Taj položaj mnogo toga objašnjava. Ovim krajem hiljadama godina prolaze putevi, vojske i trgovci. Sama granica je novijeg datuma. Protokol priložen Tursko-francuskoj konvenciji o prijateljstvu i dobrosusjedstvu od 30. 5. 1926. pomjerio je graničnu liniju južno od Kilisa za 4–5 kilometara prema jugu.

Historija Kilisa kroz vijekove

Najstariji slojevi naselja nisu u samom gradu. Nalaze se na Oylum Höyüku, naseljeničkom humku blizu Kilisa. Sežu do kasnog halkolita, odnosno kasnog bakarnog doba. Lokalitet leži na raskrsnici puteva koji povezuju dolinu Eufrata s ravnicom Amik, a sjevernu Siriju s Anadolskom visoravni. Humak ima dva uzvišenja, visoka 22 i 37 metara, povezana uskim sedlom.

Iskopavanja su počela 1987. kao zaštitna arheološka istraživanja. Prema izvještaju Engina Özgena, jedan od glavnih ciljeva bio je spriječiti mještane da oštećuju naselje.

Među nalazima su i tragovi nečega što možete okusiti i danas. Arheolozi su pronašli ugljenisane košpice maslina stare oko 4.500 godina. Pronašli su i posude koje voditelj iskopavanja Atilla Engin opisuje kao ćupove za čuvanje maslinovog ulja. Kada na pijaci u Kilisu kupite bocu domaćeg ulja, povezujete se s veoma starom navikom.

Odakle potječe ime Kilis?

Ne postoji jedno općeprihvaćeno objašnjenje. U opticaju su tri tumačenja.

Teorija o Cyrrhusu. Prema jednom tumačenju, ime je povezano s antičkim Cyrrhusom, čije se ime čita kao Kiris. Direkcija Ministarstva okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena u Kilisu tu promjenu objašnjava turkmenskim izgovorom.

Prigovor. Historičar Hasan Yenidoğan govorio je o tome na Univerzitetu Kilis 7 Aralık. Rekao je da tvrdnje koje ime povezuju s nazivima Kiliza, Kyrrhos ili Kenîset nemaju historijskog uporišta.

Asirski Kilizi. Neki autori smatraju da je Kilizi iz asirskih dokumenata današnji Kilis. Enciklopedija islama TDV-a to ne prihvata kao pouzdano utvrđeno. Navodi tri moguća položaja starog naselja: Tarzimehan, İlizi Bahçesi i Oylumhöyük.

Pouzdano možemo reći kako je ime zapisivano u dokumentima. Geograf Jakut el-Hamevi (Yâkût al-Hamawî) u djelu Muʿcemü'l-büldân naziva mjesto Killiz i opisuje ga kao selo koje pripada Azazu. I osmanski popis iz 1519. bilježi ime grada kao Killiz. Od oblika Killiz do oblika Kilis mala je promjena u izgovoru. To je najpouzdaniji trag koji možemo pratiti.

Tvrđava Ravanda i srednjovjekovno pograničje

Najpoznatiji srednjovjekovni lokalitet blizu Kilisa jeste tvrđava Ravanda (Ravanda Kalesi). Nalazi se na kupastom brdu istočno od vodotoka Afrin, u selu Belenözü u okrugu Polateli. Od Kilisa je udaljena 24 kilometra prema sjeverozapadu.

Tvrđavu je 1097. zauzeo Balduin Bulonjski, odnosno Baudouin de Boulogne. Godine 1151. došla je pod vlast Nureddina Mahmuda. Ta dva datuma pokazuju koliko se često mijenjala vlast u ovom pograničnom kraju.

Osmanski Kilis: od Killiza do grada koji raste

Kilis i njegova okolina došli su pod osmansku vlast nakon pobjede sultana Selima I, poznatog kao Yavuz Sultan Selim, kod Mercidabıka 1516. godine. Tri godine poslije, popis iz 1519. zabilježio je naselje sa šest mahala. Popisano je 314 domaćinstava i 74 neoženjena muškarca, ukupno oko 1.500 stanovnika.

Zatim je uslijedila važna odluka. Za vladavine Sulejmana Veličanstvenog, Kilis je dodijeljen porodici Canbolat kao yurtluk-ocaklık, odnosno nasljedni posjed. Time je ubrzan rast grada. Tragove tog rasta i danas možete čitati u kamenu.

  • Tekijska džamija (Tekke Camisi / Tekye Camisi). Središnja je građevina kompleksa Canbolad-paše. Njena glavna kupola ima prečnik od 14,40 metara. Portal kulture navodi je kao najveću kupolu u Kilisu. Izvorni minber potječe iz 1553. i ukrašen je biljnim i geometrijskim motivima u raznobojnom mramoru.
  • Stari hamam (Eski Hamam). Prema natpisu, dao ga je sagraditi emir Canbolat, sin emira Kasıma, 1562. godine. Nalazi se u mahali Meşetlik.
  • Hamam Tuğlu (Tuğlu Hamamı). Sagradio ga je Daldabanzade Mehmet-paša 1785, u mahali Şeyhler.
  • Velika džamija (Ulu Camii). Ima pravougaonu osnovu, a kupola ispred mihraba ima prečnik od 7,30 metara. Obnovio ju je 1924. arhitekt Hacı Ahmet Azizi, rođen u Halepu.

Kuće okupljene oko dvorišta

Ovdje se historija povezuje sa svakodnevnim životom. Zamislite da živite u staroj kući u Kilisu. Dan biste provodili u dvorištu koje se zove havuş. Oko njega se odvija svakodnevni život, pa većina prozora gleda prema dvorištu, a ne prema ulici.

Mnogi zidovi građeni su od lefa, prljavobijelog građevinskog kamena iz lokalnih kamenoloma. Općina među historijskim dijelovima grada s tradicionalnim kamenim kućama navodi ulice Salih Efendi i Hacı Ömer Ağa te aveniju Akcurun. Ulica Salih Efendi zabilježena je i pod nazivom Kabaltı na popisu mjesta za učenje izvan škole Ministarstva nacionalnog obrazovanja.

Općinski inventar datira konak Akıncı u 1895, a konak Neşet Efendi u 1924–1925. godinu. Prošetajte uličicama imajući te datume na umu. Pred vama su građevine iz posljednjih godina osmanske vlasti i prvih godina Republike.

Okupacija i oslobođenje, 1918–1921.

Nakon Prvog svjetskog rata, u Kilisu je u decembru 1918. počela britanska okupacija. Zamijenila ju je francuska okupacija 29. 10. 1919.

Kraj francuskog prisustva veže se za dva datuma. Studija Mustafe Cana, koju je objavila Turska akademija nauka (TÜBA), navodi da je Kilis predat nacionalnim snagama 7. 12. 1921. Enciklopedija islama TDV-a navodi da je francusko povlačenje počelo tog dana, a da je oslobođenje završeno 23. 12. 1921. Oba izvora slažu se oko mjeseca i godine. Razlikuju se u tome šta označava 7. 12. 1921.

Kilis postaje pokrajina

Godine 1995. Kilis je izdvojen iz južnog dijela pokrajine Gaziantep i postao zasebna pokrajina.

Hronologija

  • Kasni halkolit: Na Oylum Höyüku nastaju slojevi naselja.
  • Prije oko 4.500 godina: Iz tog perioda potječu ugljenisane košpice maslina pronađene na Oylum Höyüku.
  • 1097: Baudouin de Boulogne zauzima tvrđavu Ravanda.
  • 1151: Tvrđava Ravanda dolazi pod vlast Nureddina Mahmuda.
  • 1516: Nakon pobjede kod Mercidabıka, Kilis i njegova okolina dolaze pod osmansku vlast.
  • 1519: Osmanski popis bilježi Killiz sa šest mahala.
  • 1553: Izrađen je minber Tekijske džamije od raznobojnog mramora.
  • 1562: Emir Canbolat daje sagraditi Stari hamam.
  • 1785: Sagrađen je hamam Tuğlu.
  • 1880: Sagrađena je zgrada sapunare, kasnije Muzej Kilisa.
  • decembar 1918: Počinje britanska okupacija.
  • 29. 10. 1919.: Francuska okupacija zamjenjuje britansku.
  • 7. 12. 1921.: Kilis je predat nacionalnim snagama (TÜBA); počinje francusko povlačenje (TDV).
  • 23. 12. 1921.: Prema TDV-u, završeno je oslobođenje.
  • 30. 5. 1926.: Granica južno od Kilisa pomjera se za 4–5 kilometara prema jugu.
  • 1987: Počinju zaštitna iskopavanja na Oylum Höyüku.
  • 1995: Kilis postaje pokrajina.

Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima

  • Muzej koji je nekada bio sapunara. Muzej Kilisa (Kilis Müzesi) smješten je u zgradi sapunare iz 1880. godine. Bila je poznata kao Kalaycılar Mahsarası i proizvodila je sapun za tržište.
  • Hamam s nadimkom. Da biste ušli u hamam Hasanbey (Hasanbey Hamamı), s nivoa ulice silazite niz devet kamenih stepenica. Zato ga zovu i Çukur Hamam, odnosno „udubljeni hamam“.
  • Zaštitna iskopavanja s ciljem očuvanja lokaliteta. Radovi na Oylum Höyüku 1987. dijelom su trebali spriječiti mještane da oštećuju humak.
  • Datum koji zavisi od izvora. Kada čitate o oslobođenju 1921, provjerite koji izvor navodi koji datum: 7. 12. 1921. ili 23. 12. 1921.
  • Granica koja se pomjerila. Protokol iz 1926. pomjerio je graničnu liniju južno od Kilisa za 4–5 kilometara prema jugu.

Često postavljana pitanja

Kako se Kilis zvao u osmanskim zapisima?

U osmanskom popisu iz 1519. ime je zapisano kao Killiz. I jedna srednjovjekovna geografska knjiga koristi oblik Killiz i opisuje ga kao selo koje pripada Azazu.

Potječe li ime Kilis od antičkog Cyrrhusa?

Prema jednoj teoriji, potječe. Ona ime Cyrrhus čita kao Kiris, a promjenu objašnjava turkmenskim izgovorom. Historičar Hasan Yenidoğan odbacuje povezivanje s nazivima Kiliza, Kyrrhos ili Kenîset jer za to nema historijskog uporišta. Pitanje ostaje otvoreno.

Kada su Osmanlije zauzele Kilis?

Kilis i njegova okolina došli su pod osmansku vlast nakon pobjede sultana Selima I, poznatog kao Yavuz Sultan Selim, kod Mercidabıka 1516. godine. Popis iz 1519. zatim je zabilježio oko 1.500 stanovnika.

Kada je Kilis oslobođen od francuske okupacije?

Studija TÜBA-e navodi 7. 12. 1921. kao datum predaje grada nacionalnim snagama. Enciklopedija islama TDV-a navodi da je francusko povlačenje počelo 7. 12. 1921, a završeno 23. 12. 1921.

Kada je Kilis postao pokrajina?

Godine 1995, kada je izdvojen iz južnog dijela pokrajine Gaziantep.

Izvori

  1. Wikipedia (na turskom) — Kilis tr.wikipedia.org
  2. Direkcija za okoliš, urbanizaciju i klimatske promjene u Kilisu — Ime Kilis kilis.csb.gov.tr
  3. Univerzitet Kilis 7 Aralık — Kilis i tvrđava Ravanda u srednjem vijeku kilis.edu.tr
  4. Enciklopedija islama TDV-a — Kilis islamansiklopedisi.org.tr
  5. Portal kulture — Opće informacije o Kilisu kulturportali.gov.tr
  6. Portal kulture — Oylum Höyük kulturportali.gov.tr
  7. Ministarstvo kulture i turizma — Engin Özgen, Oylum Höyük 1987 ukaas.ktb.gov.tr
  8. Ministarstvo industrije i tehnologije — Dan predstavljanja maslina i maslinovog ulja iz Kilisa sanayi.gov.tr
  9. Portal kulture — Tvrđava Ravanda kulturportali.gov.tr
  10. Općina Kilis — Historijski konaci kilis.bel.tr
  11. Ministarstvo nacionalnog obrazovanja — Mjesta za učenje izvan škole u Kilisu okuldisiogrenme-cdn-large.eba.gov.tr
  12. Ministarstvo kulture i turizma, Muzeji Turske — Muzej Kilisa turkishmuseums.kprod.kultur.gov.tr
  13. Portal kulture — Velika džamija kulturportali.gov.tr
  14. Portal kulture — Tekijska džamija / Tekke Camisi / Tekye Camisi kulturportali.gov.tr
  15. Uprava pokrajine Kilis — Hamami kilis.gov.tr
  16. Turska akademija nauka (TÜBA) — Mustafa Can, Okupacija i oslobođenje Kilisa tuba.gov.tr

FAQ

Kako se Kilis zvao u osmanskim zapisima?

U osmanskom popisu iz 1519. ime grada zapisano je kao Killiz. I jedna srednjovjekovna geografska knjiga navodi oblik Killiz i opisuje ga kao selo koje pripada Azazu.

Potječe li ime Kilis od antičkog Cyrrhusa?

Prema jednoj teoriji, potječe. Ona ime Cyrrhus čita kao Kiris, a promjenu objašnjava turkmenskim izgovorom. Historičar Hasan Yenidoğan kaže da tvrdnje koje ime povezuju s nazivima Kiliza, Kyrrhos ili Kenîset nemaju historijskog uporišta. Pitanje zato ostaje otvoreno.

Kada su Osmanlije zauzele Kilis?

Kilis i njegova okolina došli su pod osmansku vlast nakon pobjede sultana Selima I, poznatog kao Yavuz Sultan Selim, kod Mercidabıka 1516. godine. Prema popisu iz 1519, grad je imao šest mahala i oko 1.500 stanovnika.

Kada je Kilis oslobođen od francuske okupacije?

Izvori se razlikuju. Studija koju je objavila Turska akademija nauka (TÜBA) navodi da je Kilis predat nacionalnim snagama 7. 12. 1921. Enciklopedija islama TDV-a navodi da je francusko povlačenje počelo tog dana, a završeno 23. 12. 1921.

Kada je Kilis postao pokrajina?

Kilis je postao pokrajina 1995, kada je izdvojen iz južnog dijela pokrajine Gaziantep.

Podijeli

Primijetili ste grešku u ovom članku? Javite nam →

Ovaj članak pripremljen je uz pomoć umjetne inteligencije. Svaka tvrdnja provjerena je prema izvorima i nijedna rečenica nije objavljena bez izvora. Ako primijetiš grešku, piši nam. Naša načela korištenja izvora · Piši nam →

Povezani članci