Historija Kajserija i porijeklo imena: vodič kroz grad

Ako putujete u središnju Anadoliju, u Kajseriju (Kayseri) možete vidjeti nekoliko slojeva historije na malom prostoru. Tvrđava usred grada, natkrivena čaršija, kompleksi iz seldžučkog doba i arheološki brežuljak s trgovačkim kućama udaljen 20 kilometara dijelovi su iste duge priče. Ovaj vodič prati tu priču i objašnjava porijeklo imena grada.

Odakle potječe ime Kajseri

Ime Kajseri turski je oblik latinskog Caesarea i grčkog Kaisareia. U turski je ušlo preko arapskog izgovora tog imena. Tako ime grada čuva daleki odjek Rima.

Grad je ranije nosio druga imena. U antičko doba bio je poznat kao Mazaka. Nalazio se sjeverno od planine Erdžijes (Erciyes) i bio prijestolnica Kraljevstva Kapadokije (Kapadokya). Mazaka je dobila i ime Eusebeja, u čast kralja Arijarata V Euseba Filopatora.

Kada je Mazaka postala Cezareja? Izvori se ne slažu. Princetonska enciklopedija antičkih lokaliteta navodi da je ime Caesarea uvedeno za vladavine kralja Arhelaja, između 12. i 9. godine prije nove ere. Stranica o historiji na portalu Pokrajinske direkcije za kulturu i turizam Kajserija povezuje ime Kaisareia sa 17. godinom nove ere i prelaskom pod rimsku vlast. Ovi datumi se ne podudaraju, pa ih posmatrajte kao tvrdnje različitih izvora. Kojem ćete datumu vjerovati zavisi od izvora koji slijedite.

Historija Kajserija: prije grada postojao je Kültepe

Najstarije pisano poglavlje historije ovog područja ne nalazi se u centru grada. Kültepe, središte kraljevstva Kaneš, leži oko 20 kilometara sjeveroistočno od današnjeg Kajserija. Klinopisni dokumenti ovo mjesto nazivaju Kaniş ili Neşa.

U prvoj četvrtini 2. milenija prije nove ere Kültepe je bio središte asirske trgovačke mreže koja je povezivala sjevernu Mezopotamiju i Anadoliju. Trgovci su ovdje živjeli i vodili pisane evidencije. Svoje privatne klinopisne arhive čuvali su u glinenim posudama, drvenim sanducima, korpama od trske ili vrećama.

Naselje je bilo dobro uređeno. Ispod ulica popločanih kamenom nalazili su se odvodni kanali. Većina kuća imala je dvije etaže.

Pločice su neplanirano dospjele do šire svjetske javnosti. Klinopisni dokumenti iz Kültepea, poznati kao kapadokijske pločice, počeli su se pojavljivati u svjetskim muzejima i na tržištu starina od 1871. godine. Sistematska iskopavanja na lokalitetu Kültepe Kaniş/Karum počela su 1948. godine pod vodstvom prof. dr. Tahsina Özgüça. Turska je 15. 4. 2014. prijavila arheološki lokalitet Kültepe-Kanesh za UNESCO-ovu Privremenu listu svjetske baštine.

Historija Kajserija u Turskoj: od Mazake do prijestolnice rimske provincije

Antička historija Mazake nije bila mirna. Tigran je 77. godine prije nove ere opljačkao grad i odveo njegove stanovnike u Tigranokertu. Lukul ih je oslobodio 69. godine prije nove ere. Malo posjetilaca čuje za ovu epizodu, ali ona pokazuje koliko je grad bio izložen ratovima tog doba.

Nakon razdoblja Kraljevstva Kapadokije grad je ušao u rimski svijet. Za vladavine cara Tiberija, 17. godine nove ere, osnovana je rimska provincija Kapadokija. Kajseri je postao njena prijestolnica. To je ista godina koju lokalna direkcija povezuje s imenom Kaisareia.

Grad je zatim dobio odbrambene građevine. Pokrajinska direkcija datira tvrđavu i zidine na trgu Cumhuriyet u sredinu 3. vijeka. Sužavanje prostora koji su obuhvatale i njihovu popravku datira u sredinu 6. vijeka.

Historija tvrđave u Kajseriju

Tvrđava se nalazi na trgu Cumhuriyet, u centru grada. Prema pokrajinskoj direkciji za kulturu i turizam, njene zidine izgrađene su sredinom 3. vijeka. Prostor koji su obuhvatale sužen je, a zidine popravljene sredinom 6. vijeka. To znači da je ista odbrambena linija preoblikovana tokom rimskog i istočnorimskog (bizantskog) doba.

Danas se u tvrđavi nalazi i muzej. Arheološki muzej Kajserija otvoren je u novoj zgradi unutar tvrđave 19. 10. 2019. Ako želite vidjeti nalaze iz ovog područja, ovdje možete započeti obilazak.

Danišmendidi, Seldžuci i građevine koje su ostavili

Članak o pokrajini Kajseri na Wikipediji na engleskom jeziku navodi da je Danišmend Gazi osvojio Kajseri 1084. godine. Nakon toga arhitektura grada odražava srednjovjekovni muslimanski svijet Anadolije.

• Velika džamija (Ulu Camii): Portal kulture datira njenu izgradnju u razdoblje 1134–1142. Dao ju je izgraditi Melik Mehmet Gazi. Prema istom izvoru, osnivač je sahranjen u susjednom turbetu.
• Bolnica Gevher Nesibe: natpis na njenom monumentalnom ulaznom portalu navodi 602. hidžretsku godinu kao godinu izgradnje. To odgovara razdoblju 1205–1206.
• Kompleks Hunat Hatun: Mahperi Hunat Hatun dala ga je izgraditi 1238. godine. Čine ga džamija, medresa, hamam i turbe.

Ove građevine nisu samo spomenici. Pokazuju da je grad u 12. i 13. vijeku imao bolnice, škole i hamame.

Osmansko doba i čaršija

Prema pokrajinskoj direkciji za kulturu i turizam, područje Kajserija priključeno je osmanskim zemljama 1474. godine. To se dogodilo za vladavine Mehmeda Osvajača, pohodom Gedik Ahmed-paše.

Osmanske trgovačke građevine i dalje oblikuju centar grada. Bezistan unutar Natkrivene čaršije izgrađen je 1497. godine. Dvospratni Vezir-han (Vezir Han), uz čaršiju, dao je izgraditi Damat Ibrahim-paša 1727. godine.

Vezu s prošlošću možete osjetiti u svakodnevici. Kada danas prolazite Natkrivenom čaršijom, radite ono što stanovnici Kajserija rade vijekovima: kupujete pod jednim krovom, uz obližnji bezistan i han. Čaršija je dio svakodnevnog gradskog života, a ne muzejski eksponat.

Kuće, doline i crkve u stijeni

O historiji svjedoče i stambene građevine. Konak Güpgüpoğlu u ulici Tennuri, u četvrti Cumhuriyet, danas je Etnografski muzej. Njegovi izvorni dijelovi izgrađeni su između 1419. i 1497. godine. Dogradnje i prepravke nastavljene su do 18. vijeka. Historijska četvrt Kajserija nalazi se na području poznatom kao četvrt Tavukçu, oko Setenönüa i Kajserijskih kuća.

Izvan grada nalazi se dolina Soğanlı, udaljena 15 kilometara od centra okruga Yeşilhisar. U njoj se nalaze crkve uklesane u stijene i vilinski dimnjaci. Dolina je naseljena još od rimskog doba. Portal kulture na osnovu stilskih obilježja datira zidne freske u njenim crkvama u razdoblje od 10. do 12. vijeka.

Hronologija

• Prva četvrtina 2. milenija prije nove ere: Kültepe-Kaniş je središte asirske trgovačke mreže u Anadoliji.
• 77. godina prije nove ere: Tigran pljačka Mazaku i odvodi njene stanovnike u Tigranokertu.
• 12–9. godina prije nove ere: Princetonska enciklopedija datira uvođenje imena Caesarea u vladavinu Arhelaja. Lokalna stranica o historiji navodi 17. godinu nove ere.
• 17. godina nove ere: grad postaje prijestolnica rimske provincije Kapadokije.
• Sredina 3. vijeka: prema pokrajinskoj direkciji, grade se tvrđava i zidine Kajserija.
• Sredina 6. vijeka: prostor obuhvaćen zidinama se sužava, a zidine popravljaju.
• 1084: Danišmend Gazi osvaja Kajseri, prema Wikipediji na engleskom jeziku.
• 1134–1142: gradi se Velika džamija, prema Portalu kulture.
• 1205–1206: vrijeme izgradnje Bolnice Gevher Nesibe, prema njenom natpisu.
• 1238: gradi se kompleks Hunat Hatun.
• 1474: područje Kajserija priključuje se osmanskim zemljama.
• 1497: gradi se bezistan u Kajseriju.
• 1727: gradi se Vezir-han.
• 1930: osniva se Muzej Kajserija u medresi Hunat Hatun.
• 1948: Tahsin Özgüç započinje sistematska iskopavanja u Kültepeu.
• 15. 4. 2014.: Kültepe-Kaniş prijavljen je za UNESCO-ovu Privremenu listu.
• 19. 10. 2019.: Arheološki muzej Kajserija otvara se unutar tvrđave.

Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima

• Muzej za pet kuruša. Muzej Kajserija osnovan je 1930. godine u medresi Hunat Hatun. Nakon razvrstavanja predmeta otvoren je za javnost 1938. godine. Ulaznica je koštala pet kuruša.
• Čaršija čiji su svodovi srušeni. Većina svodova Natkrivene čaršije srušena je 1935. godine. Obnovljeni su između 1987. i 1991. godine. Krov ispod kojeg danas hodate zato je rekonstrukcija s kraja 20. vijeka.
• Trgovački sistemi arhiviranja. Trgovci iz Kültepea čuvali su pločice u glinenim posudama, drvenim sanducima, korpama od trske i vrećama.
• Ulice s odvodima. Ispod ulica popločanih kamenom u Kültepeu nalazili su se odvodni kanali.
• Zarobljeni grad. Stanovnici Mazake odvedeni su u Tigranokertu 77. godine prije nove ere. Lukul ih je oslobodio 69. godine prije nove ere.

Često postavljana pitanja

Odgovore na najčešća pitanja možete pronaći u bloku s često postavljanim pitanjima uz ovaj članak. Obuhvataju porijeklo imena, antičke nazive, datiranje tvrđave, osmansko osvajanje i položaj Kültepea.

Izvori

1. Vikipedija na turskom jeziku — Kayseri tr.wikipedia.org
2. Princetonska enciklopedija antičkih lokaliteta — Caesarea Cappadociae perseus.tufts.edu
3. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kajserija — Historijat kayseri.ktb.gov.tr
4. Ministarstvo kulture i turizma — Arheološki lokalitet Kültepe muze.gov.tr
5. UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Arheološki lokalitet Kültepe-Kanesh whc.unesco.org
6. Generalna direkcija za kulturna dobra i muzeje — Direkcija muzeja Kajserija kvmgm.ktb.gov.tr
7. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kajserija — Muzeji i arheološki lokaliteti kayseri.ktb.gov.tr
8. Wikipedia na engleskom jeziku — Pokrajina Kajseri en.wikipedia.org
9. TDV-ova enciklopedija islama — Bolnica i medicinska medresa Gevher Nesibe islamansiklopedisi.org.tr
10. Portal kulture — Kompleks Hunat Hatun kulturportali.gov.tr
11. Portal kulture — Velika džamija kulturportali.gov.tr
12. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kajserija — Hanovi i karavan-saraji kayseri.ktb.gov.tr
13. Gradska općina Kajseri — Knjiga o Kajseriju 2023 kayseri.bel.tr
14. Portal kulture — Dolina Soğanlı kulturportali.gov.tr
15. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kajserija — Etnografski muzej kayseri.ktb.gov.tr
16. Gradska općina Kajseri — Obilazak projekta Historijske četvrti Kajserija kayseri.bel.tr

FAQ

Image: Fortress of Kayseri 01.jpg — Bernard Gagnon, CC BY-SA 3.0