Šta je Abasidski halifat i ko su bili Abasidi?
Abasidi (Abbasîler) bili su dinastija koja je vladala trećim velikim islamskim halifatom. Ime su dobili po Abbasu ibn Abdulmuttalibu, amidži poslanika Muhammeda, od kojeg su potjecali. Svoju državu osnovali su 750., nakon što su srušili središnju vlast Emevija (Emevîler). Njihov uspon premjestio je središte moći halifata iz Sirije u Irak.
Bagdad postao je grad koji se najviše povezuje s njihovom vladavinom. Ipak, abasidska historija obuhvata i Kufu (Kûfe), Samaru (Sâmerrâ) i Kairo (Kahire). Ako pratite smjenu tih središta, možete pratiti i promjenu samog halifata. Dinastija koja je nekada upravljala prostranim pokrajinama kasnije je davala vjerski legitimitet vladarima koji su držali vojnu i političku moć.
Osnivač Abasidskog halifata: kako je dinastija došla na vlast?
Ebu el-Abbas es-Saffah osnovao je abasidsku državu i postao njen prvi halifa. Kao godina osnivanja uobičajeno se navodi 750., odnosno 132. godina islamskog kalendara. Pokret je već dostigao važnu prekretnicu 28. 11. 749., kada je es-Saffahu u džamiji u Kufi položena prisega na vjernost. Ti datumi označavaju različite trenutke u uspostavljanju abasidske vlasti.
Otvorena pobuna počela je ranije. Pokret Ebu Muslima podigao je 15. 6. 747. crnu zastavu u Sifazandžu (Sîfezenc), u Horasanu (Horasan). Početkom 750. abasidska vojska porazila je Mervana II (II. Mervân) kod Velikog Zaba. Ta pobjeda okončala je središnju vlast Emevija i otvorila put vlasti nove dinastije.
Zastava Abasidskog halifata: zašto je crna boja bila važna?
Crne zastave bile su prepoznatljivo obilježje abasidskog pokreta. Zastava podignuta u Horasanu 747. označila je njegov prelazak u otvorenu pobunu. Crna boja bila je prisutna i u abasidskom dvorskom životu. Koristila se za svečanu odjeću i futrole za službene dokumente. Tako je njena uloga prevazišla vojsku i postala dio javnog predstavljanja vlasti.
Karta Abasidskog halifata: dokle se carstvo prostiralo na vrhuncu moći?
UNESCO opisuje carstvo u razdoblju njegove velike moći kao skup pokrajina koje su se prostirale od Tunisa do srednje Azije. Irak je postao njegovo političko središte. Pomjeranje vlasti iz Sirije prema istoku ujedno ju je geografski približilo njenim iranskim pristalicama među mevalijama. Geografija dinastije tako je odražavala i podršku koja je omogućila njen uspon.
Kada zamišljate kartu Abasidskog halifata, obratite pažnju na datum. Regionalne dinastije pojavile su se mnogo prije pada Bagdada 1258. Aglebidi, Tahiridi (Tâhirîler), Samanidi (Sâmânîler), Safaridi (Saffârîler) i Tulunidi bili su dio tog procesa odvajanja od središnje vlasti, naročito tokom devetog vijeka. Karta carstva iz razdoblja njegove velike moći ne može predstavljati svaku kasniju fazu abasidske vlasti.
Prijestolnica Abasidskog halifata: zašto je izabran Bagdad?
Kufa, u današnjem Iraku, bila je prvo abasidsko upravno središte. Drugi halifa, el-Mensur (Mansûr), tražio je novu prijestolnicu nakon što je vladao iz Hašimije, blizu Kufe. Strahovao je od utjecaja snažnih Alijinih pristalica u Kufi na svoju vojsku. Preseljenje dvora zato je bilo pitanje političke sigurnosti, kao i izbora mjesta.
Bagdad je nudio praktične prednosti. U njegovoj blizini horasanski put ukrštao se s karavanskim putevima. Kanali za navodnjavanje i plodno poljoprivredno zemljište pomagali su u opskrbi grada. Njegov položaj mogao je zadovoljiti i potrebe vojske za hranom. Izbor je povezivao potrebe vlasti s prevozom, poljoprivredom i vojnom opskrbom.
To možete povezati sa svakodnevnom kupovinom: pristup putevima i zalihama hrane važan je pri izboru mjesta na kojem se ljudi okupljaju. El-Mensurova odluka uključivala je iste praktične potrebe, ali u razmjerama prijestolnice. Bagdad je morao izdržavati dvor, upravu i vojsku.
Gradnja je počela 762. El-Mensur se preselio tamo 763., kada su palača i upravne zgrade bile spremne za korištenje. Kružni grad dovršen je 766. Njegovo službeno ime bilo je Medinet es-Selam, što znači Grad mira. Osnivanje Bagdada zato je obuhvatalo nekoliko koraka: gradnju, useljenje i dovršetak.
Spisak abasidskih halifa: prvi vladari
Na početku dinastije es-Saffah je vladao od 750. do 754., a zatim el-Mensur od 754. do 775. Slijedio je el-Mehdi (Mehdî), od 775. do 785., pa el-Hadi (Hâdî), od 785. do 786. Harun er-Rešid vladao je od 786. do 809. Njihove vladavine obuhvataju osnivanje dinastije i razvoj Bagdada kao njene prijestolnice.
Ove vladare povezivale su porodične veze. El-Mensur je bio es-Saffahov brat. El-Mehdi je bio el-Mensurov sin, dok su el-Hadi i Harun er-Rešid bili el-Mehdijevi sinovi. Abasidi su nastavili praksu nasljeđivanja vlasti unutar vladajuće dinastije, koju su preuzeli od Emevija. Veziri i plaćeni činovnički aparat pomagali su halifama u upravljanju.
Značaj Abasidskog halifata: uprava, znanje i vojna moć
Za vrijeme el-Mensura proširilo se prevođenje na arapski jezik u oblastima medicine, astronomije, algebre, geometrije, logike i metafizike. Te oblasti bile su dio intelektualne djelatnosti povezane s abasidskom vlašću. Značaj dinastije počivao je i na njenoj upravi. Halifa je vladao preko službi i plaćenih činovnika, uz očuvanje nasljednog prenošenja vlasti.
Ako vas zanimaju historijske veze s Turskom, turski vojnici pružaju neposrednu poveznicu. El-Mutasim povećao je njihov značaj u vojsci. Godine 836. preselio se s tim trupama u Samaru, koju je osnovao iste godine. Samara je ostala abasidska prijestolnica do 892., kada se uprava vratila u Bagdad.
Vojna moć kasnije je još snažnije promijenila položaj halifa. Bujidi zauzeli su Bagdad 945. Ograničili su stvarnu moć Abasida i istakli ulogu halifa u davanju vjerskog legitimiteta. Seldžuci zamijenili su Bujide 1055. Abasidske halife nastavile su djelovati uz dinastiju koja je držala političku i vojnu vlast.
Abasidski halifat u programu AP World History: šta se mijenjalo kroz vrijeme?
Ako pripremate pregled gradiva za AP World History, povežite Abaside s promjenama političke geografije, uprave i vlasti. Njihov uspon premjestio je središte uprave iz Sirije u Irak. Bagdad je povezivao dvor s karavanskim putevima i poljoprivrednim resursima. Veziri i plaćeni činovnici podržavali su dinastičku vlast, dok se prevodilačka djelatnost širila za vrijeme el-Mensura.
Njihova kasnija historija pokazuje da su titula halife i neposredna teritorijalna vlast mogle imati različite putanje. Pojavile su se regionalne dinastije, a Bujidi i Seldžuci smjenjivali su se u kontroli Bagdada. Ipak, neposredna abasidska vlast ponovo je ojačala u Iraku za vrijeme el-Muktefija (Muktefî), koji je vladao od 1136. do 1160. Slabljenje vlasti nije bilo neprekinut proces.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Prvi ograđeni upravni prostor u Bagdadu imao je četiri kapije nazvane po Kufi, Basri, Damasku i Horasanu. Glavni putevi vodili su prema palači i džamiji u središtu. Takav raspored smjestio je glavne ustanove vlasti na mjesto susreta glavnih gradskih prilaza.
Od el-Mensurove prvobitne palače i zidina nema sačuvanih nadzemnih ostataka. Rekonstrukcije plana Kružnog grada oslanjaju se na opise napisane između devetog i četrnaestog vijeka. El-Mensur je 773. iz sigurnosnih razloga naredio i premještanje središnjih tržnica u Karh (Kerh). Planski izgrađena prijestolnica nastavila se mijenjati i nakon dovršetka.
Arheološko nalazište Samare nalazi se oko 130 kilometara sjeverno od Bagdada. Prema UNESCO-u, približno 80 posto nalazišta još nije iskopano. Razdoblje u kojem je Samara bila prijestolnica, od 836. do 892., predstavlja značajno poglavlje abasidske uprave izvan Bagdada.
U abasidskom Iraku razvijeno je i ukrašavanje keramike metalnim sjajem. U kasnijim vijekovima ta se tehnika proširila u Egipat, Siriju, Iran i Španiju. Ti predmeti povezuju abasidsko umjetničko stvaralaštvo s mjestima daleko izvan iračkih središta dvora.
Hronologija
- 747: U Horasanu je počela otvorena abasidska pobuna.
- 749: Es-Saffahu je u Kufi položena prisega na vjernost.
- 750: Pobjeda kod Velikog Zaba okončala je središnju vlast Emevija.
- 762: El-Mensur je počeo graditi Bagdad.
- 763: El-Mensur se nastanio u Bagdadu.
- 786–809: Harun er-Rešid vladao je kao halifa.
- 836: Uprava se preselila u Samaru.
- 892: Bagdad je ponovo postao upravno središte.
- 945: Bujidi su zauzeli Bagdad.
- 1055: Seldžuci su preuzeli kontrolu nad Bagdadom.
- 1136–1160: Neposredna abasidska vlast ojačala je u Iraku za vrijeme el-Muktefija.
- 1258: Mongoli su okončali abasidsku vlast u Bagdadu.
- 1261: U Kairu je uspostavljen abasidski halifat.
- 1517: Abasidski halifat u Kairu prestao je postojati.
Kako je završila abasidska vlast?
Hulaguova mongolska vojska osvojila je Bagdad 1258. Ubistvom halife el-Mustasima okončana je abasidska vlast u gradu. Mamelučki sultan Bejbars (Baybars) uspostavio je 1261. abasidski halifat u Kairu. Te halife prvenstveno su davale legitimitet mamelučkoj vlasti, umjesto da upravljaju nezavisnim carstvom. Osmansko osvajanje Egipta okončalo je taj halifat 1517.
Tvrdnja da je el-Mutevekkil III prenio halifat na Selima I i dalje je predmet rasprave. Şit Tufan Buzpınar u svom pregledu iz 2004. iznosi stav da je ta priča vjerovatno nastala u drugoj polovini osamnaestog vijeka. Uğur Demir u studiji iz 2019. osporava isključivo kasno porijeklo te priče. On tvrdi da i osmanski i evropski izvori iz šesnaestog vijeka sadrže naznake prijenosa.
Često postavljana pitanja
Kako se na engleskom izgovara riječ Abbasid?
Cambridge Dictionary navodi izgovor /əˈbæs.ɪd/ i za britanski i za američki engleski. Naglasak je na drugom slogu.
Je li Bagdad uvijek bio abasidska prijestolnica?
Nije. Kufa je bila prvo upravno središte. El-Mensur je počeo graditi Bagdad 762. Samara je kasnije bila prijestolnica od 836. do 892.
Ko je osnovao Abasidski halifat?
Ebu el-Abbas es-Saffah bio je njegov osnivač i prvi halifa. Nastanak države uobičajeno se smješta u 750., nakon prisege na vjernost u Kufi 749.
Jesu li Abasidi nestali 1258. ili 1517.?
Abasidska vlast u Bagdadu završila je 1258. Kasniji halifat, uspostavljen u Kairu pod mamelučkom zaštitom, prestao je postojati 1517.
Izvori
- Wikipedia — Abasidski halifat en.wikipedia.org
- Egipatsko ministarstvo turizma i starina — Abasidsko razdoblje egymonuments.gov.eg
- TDV İslâm Ansiklopedisi — Abasidi islamansiklopedisi.org.tr
- UNESCO — Arheološki grad Samara whc.unesco.org
- TDV İslâm Ansiklopedisi — Bagdad islamansiklopedisi.org.tr
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Umjetnost abasidskog razdoblja metmuseum.org
- Khan Academy — Matt Saba, Osnivanje Bagdada khanacademy.org
- Škola abasidskih studija — Odjeća abbasidstudies.org
- Vikipedi — Abasidi tr.wikipedia.org
- Şit Tufan Buzpınar — Pitanje osmanskog halifata: pregled literature dergipark.org.tr
- Univerzitet Marmara — Uğur Demir, Pitanje prijenosa halifata na Osmanlije i pregled literature o tome openaccess.marmara.edu.tr
FAQ
Ko je osnovao Abasidski halifat?
Ebu el-Abbas es-Saffah osnovao je abasidsku državu i postao njen prvi halifa. Kao godina osnivanja uobičajeno se navodi 750., iako mu je prisega na vjernost položena u Kufi u novembru 749.
Je li Bagdad uvijek bio abasidska prijestolnica?
Nije. Kufa je bila prvo upravno središte. El-Mensur je počeo graditi Bagdad 762., a Samara je kasnije bila prijestolnica od 836. do 892.
Koje je boje bila abasidska zastava?
Crna boja bila je povezana s abasidskim zastavama. Pokret Ebu Muslima započeo je otvorenu pobunu podizanjem crne zastave u Horasanu 15. 6. 747.
Kada je prestao postojati Abasidski halifat?
Abasidska vlast u Bagdadu završila je mongolskim osvajanjem 1258. Kasniji abasidski halifat u Kairu, pod zaštitom Mameluka, prestao je postojati osmanskim osvajanjem Egipta 1517.
Image: Abbasid Caliphate 850AD.png — Cattette, CC BY 4.0
