Velika džamija u Bursi: dvadeset kupola i kaligrafija
Velika džamija u Bursi objedinjuje dvadeset kupola, unutrašnji šadrvan i 192 kaligrafska rada u jednom pravougaonom prostoru. Na turskom se zove Bursa Ulu Camii. Podignuta je po nalogu osmanskog sultana Bajazida I, poznatog i kao Jildirim Bajazid. Dovršena je 1399–1400. godine. Kao posjetilac, kroz njenu arhitekturu i natpise možete upoznati dva povezana aspekta važnog spomenika rane osmanske arhitekture.
Građevinu vrijedi posmatrati i kao cjelinu i kroz pojedinosti. Njen krov čini dvadeset kupola koje iznad unutrašnjeg prostora nosi dvanaest stubova kvadratnog presjeka. Drveni minber omogućava vam da izbliza sagledate zanatsko umijeće spajanja međusobno uklopljenih dijelova. Natpisi širom džamije sadrže kur'anske ajete, hadise te imena Allaha i poslanika Muhammeda. To su konkretna polazišta za razgledanje koje ide dalje od općeg pogleda na molitveni prostor.
Gdje se nalazi Velika džamija u Bursi, odnosno Ulu Camii?
Velika džamija nalazi se u ulici Atatürk Caddesi, u centru Burse, na području općine Osmangazi. Engleski naziv Grand Mosque of Bursa označava istu građevinu. Ako tokom planiranja posjete naiđete na naziv Ulu Camii, riječ je o ovoj džamiji s dvadeset kupola i unutrašnjim šadrvanom.
Džamija je zamišljena kao dio većeg kompleksa. U njemu su bili medresa, hamam, natkrivena tržnica, dućani i prateći smještaj za službe kompleksa. Njeno prvobitno okruženje povezivalo je vjerski život s obrazovanjem i trgovinom. Dućane i natkrivenu tržnicu posebno vrijedi imati na umu kada razmatrate mjesto džamije u gradskom životu.
Historija Velike džamije u Bursi: naručivanje, gradnja i obnova
Izgradnju džamije naručio je Bajazid I. Glavni dokaz da je dovršena 1399–1400. godine jeste datum na drvenom minberu: hidžretska 802. godina. Zbog tog natpisa minber nije samo dio unutrašnje opreme. On pruža i vremenski oslonac za datiranje građevine u kojoj se nalazi.
Za dvadeset kupola vezana je predaja o osnivanju džamije. Uprava pokrajine Bursa prenosi priču prema kojoj je Bajazid nakon pobjede kod Nikopolja razmatrao gradnju dvadeset džamija. Emir Sultan predložio je da umjesto njih podigne jednu džamiju s dvadeset kupola. Priča povezuje krov sa sultanovom namjerom, ali pripada predajama o džamiji. Treba je razumjeti kao menkibu, odnosno pobožnu predaju, a ne kao dokumentirano objašnjenje arhitektonskog rješenja.
Građevina je teško oštećena u zemljotresu koji je pogodio Bursu 1855. godine. Srušilo se osamnaest od njenih dvadeset kupola. Sačuvane su kupola ispred mihraba i kupola u podnožju zapadne munare. Ta je razlika važna kada pogledate prema krovu: njegova historija obuhvata i sačuvane dijelove i opsežnu obnovu. Nakon restauracije džamija je ponovo otvorena za vjersku službu 1862. godine.
Hronologija
- 1399–1400: Džamija je dovršena u razdoblju na koje upućuje hidžretska 802. godina na njenom minberu.
- 1855: Zemljotres u Bursi teško je oštetio građevinu i srušio osamnaest kupola.
- 1862: Nakon opsežnih popravki džamija je ponovo otvorena za vjersku službu.
- 1889: Požar je uništio drvene krovove munara.
Kako je raspoređeno dvadeset kupola?
Pravougaoni unutrašnji prostor džamije ima približno 55 puta 69 metara. Dvadeset kupola raspoređeno je u četiri reda po pet. Svaka kupola ima prečnik od približno jedanaest metara. Krov podupire dvanaest stubova kvadratnog presjeka. Ove mjere i brojevi objašnjavaju osnovni raspored: veliki unutrašnji prostor prekriven nizovima kupola koji se ponavljaju.
Dok razgledate unutrašnjost, pratite jedan red od pet kupola, a zatim pogledajte ostale redove. Raspored četiri puta pet pomaže vam da razumijete krov kao cjelinu, umjesto da svaku kupolu posmatrate zasebno. Dvanaest nosećih stubova pripada istoj konstrukcijskoj cjelini. Kupole i stubovi zajedno stvaraju ponavljajući arhitektonski ritam građevine.
Tri ulaza omogućavaju pristup sa sjevera, istoka i zapada. Sjeverni ulaz je najmonumentalniji. Na krajevima sjeverne fasade stoje dvije munare. Ove pojedinosti povezuju vanjski izgled s unutrašnjim rasporedom: naglašeni sjeverni prilaz pripada građevini koja ima ulaze i s obje bočne strane.
Zašto je kaligrafija važna?
Portal kulture Ministarstva kulture i turizma bilježi 192 natpisa povezana s 41 kaligrafom i trinaest stilova pisma. Ti brojevi opisuju obimnu zbirku u jednoj džamiji. Ujedno vas podstiču da razgledanju posvetite više vremena. Možete prvo sagledati ukupnu zastupljenost pisane riječi, a zatim proučiti pojedinačne radove, bez pokušaja da odjednom obuhvatite svaki natpis.
Tekstovi sadrže kur'anske ajete, hadise, Allahova imena i imena poslanika Muhammeda. Zbirka, dakle, obuhvata više vrsta vjerskih tekstova. Njena raznovrsnost ogleda se i u sadržaju i u pismu. Dok posmatrate kaligrafiju, obratite pažnju na oba aspekta: šta je napisano i kakav oblik ima pismo.
Među kaligrafima čiji su radovi zastupljeni u džamiji nalaze se Abdülfettah Efendi, Kazasker Mustafa İzzet Efendi, Sâmi Efendi i Mehmed Şefik Bey. Njihova imena određuju autorstvo dijelova zbirke. Ukupan broj od 41 kaligrafa također pokazuje da natpisi u džamiji nisu djelo samo jedne ruke.
Čuveno slovo vav nalazi se na zidu okrenutom prema kibli, desno od minbera. Priča koja ga povezuje s Hizirom pripada narodnoj vjerskoj tradiciji. Hüseyin Algül proučava taj prikaz kao narodnu priču i menkibu. Slovo je stvarni detalj koji možete pronaći u prostoru, dok neobičnu priču vezanu za njega treba jasno označiti kao predaju.
Unutrašnji šadrvan i drveni minber
Šadrvan stoji ispod otvora kupole koji je danas prekriven staklom. Prije postavljanja stakla kiša je ulazila kroz otvor i skupljala se u bazenu. Stakleni pokrov prekinuo je tu ulogu prikupljanja kišnice, a zadržao prodor dnevne svjetlosti. Šadrvan tako povezuje vodeni element u unutrašnjosti s otvorom na krovu, čija se funkcija s vremenom promijenila.
Prisjetite se kako kod kuće primjećujete dnevnu svjetlost koja prolazi kroz prozor. To svakodnevno iskustvo pomaže vam da razumijete zastakljeni otvor džamije: svjetlost i dalje ulazi, iako kiša odozgo više ne dopire do bazena. Konkretan arhitektonski detalj ovdje je očuvana uloga osvjetljavanja kroz otvor koji je ranije propuštao i vodu.
Drveni minber izrađen je tehnikom kündekârî. U toj tehnici drveni dijelovi uklapaju se jedni u druge bez eksera i ljepila. Natpis navodi majstora Hacı Mehmeda bin Abdülaziza iz Antepa. Minber tako pruža ime izrađivača i dokaz o određenom postupku obrade drveta. Na njemu je i hidžretska 802. godina, koja služi za utvrđivanje razdoblja dovršetka džamije.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
Zidovi džamije različite su debljine na svakoj strani. Istočni zid debeo je 2,80 metara, zapadni 3,10 metara, sjeverni 2,40 metara, a južni 2,20 metara. Ove mjere daju precizniju sliku zidova koji zatvaraju prostor od općeg opisa debelih zidanih zidova.
Unutrašnji šadrvan također pomaže u razumijevanju tlocrta. Prema Portalu kulture, osa mihraba i ose sva tri ulaza sijeku se u središtu šadrvana. Taj odnos povezuje sjeverni, istočni i zapadni ulaz s mihrabom kroz jednu tačku u unutrašnjosti. Položaj šadrvana zato vrijedi posmatrati zajedno s otvorom na krovu iznad njega.
Prema TDV-ovoj Enciklopediji islama, obnova nakon zemljotresa 1855. godine koštala je 907.500 kuruša. Džamija je ponovo otvorena 1862. godine. Ovi podaci daju finansijsku mjeru obnove i jasno određuju njen završetak. Nakon kasnijeg požara 1889. godine izgorjeli drveni krovovi munara zamijenjeni su zidanim krovovima.
Fotografije Velike džamije u Bursi: na šta obratiti pažnju?
Za pregled arhitekture potražite fotografije koje prikazuju četiri reda po pet kupola ili dvanaest nosećih stubova. Kada posmatrate vanjske detalje, usmjerite pažnju na monumentalni sjeverni ulaz i dvije munare na krajevima te fasade. Ti motivi pomažu vam da povežete siluetu džamije, ulaze i unutrašnju konstrukciju.
Krupniji kadrovi mogu prikazati zastakljeni otvor iznad šadrvana, međusobno uklopljene drvene dijelove minbera i pojedinačne kaligrafske radove. Vav na zidu okrenutom prema kibli nalazi se desno od minbera. Ako tražite te pojedinosti, vaš izbor fotografija imat će jasnu vezu s materijalima, rasporedom i natpisima građevine.
Vrijeme posjete Velikoj džamiji u Bursi
Stranica Ministarstva nacionalnog obrazovanja posvećena ovom objektu navodi vrijeme posjete od 05:00 do 23:00, sedam dana u sedmici. U Velikoj džamiji i dalje se obavlja vjerska služba. Navedeno vrijeme pruža praktičan oslonac za posjetu džamiji u ulici Atatürk Caddesi u centru grada.
Često postavljana pitanja
Ko je podigao Veliku džamiju u Bursi?
Izgradnju je naručio osmanski sultan Bajazid I, poznat i kao Jildirim Bajazid. Hidžretska 802. godina na minberu potkrepljuje datiranje dovršetka u 1399–1400. godinu.
Zašto ima dvadeset kupola?
Krov čine četiri reda po pet kupola. Predaja pripisuje prijedlog o dvadeset kupola Emir Sultanu, nakon što je Bajazid razmatrao gradnju dvadeset džamija. To je menkiba, a ne dokumentirano objašnjenje arhitektonskog rješenja.
Koliko kaligrafskih radova ima unutra?
Portal kulture bilježi 192 natpisa koje je izradio 41 kaligraf u trinaest stilova pisma. Njihovi tekstovi uključuju kur'anske ajete, hadise i sveta imena.
Gdje se nalazi džamija?
Nalazi se u ulici Atatürk Caddesi u centru Burse, na području općine Osmangazi. Njen turski naziv je Bursa Ulu Camii.
Koje je navedeno vrijeme posjete?
Ministarstvo nacionalnog obrazovanja navodi vrijeme od 05:00 do 23:00 svakog dana. Džamija i dalje služi za obavljanje vjerske službe.
Izvori
- TDV Enciklopedija islama — Velika džamija u Bursi islamansiklopedisi.org.tr
- Uprava pokrajine Bursa — Velika džamija bursa.gov.tr
- Portal kulture Ministarstva kulture i turizma — Velika džamija u Bursi kulturportali.gov.tr
- Ministarstvo nacionalnog obrazovanja — Prostori za učenje izvan škole: Velika džamija u Bursi okuldisiogrenme.eba.gov.tr
- Hüseyin Algül — Narodne predaje / menkibe o izgradnji Velike džamije i njenom otvaranju za vjersku službu isamveri.org
FAQ
Gdje se nalazi Velika džamija u Bursi?
Velika džamija u Bursi nalazi se u ulici Atatürk Caddesi, u centru grada, na području općine Osmangazi.
Ko je naredio izgradnju Velike džamije u Bursi?
Izgradnju je naručio osmanski sultan Bajazid I, poznat i kao Jildirim Bajazid. Glavni dokaz da je dovršena 1399–1400. godine jeste hidžretska 802. godina zabilježena na njenom drvenom minberu.
Zašto Velika džamija u Bursi ima dvadeset kupola?
Prema predaji, dvadeset kupola povezano je s dvadeset džamija koje je Bajazid razmatrao podići nakon pobjede kod Nikopolja. U toj priči Emir Sultan predlaže jednu džamiju s dvadeset kupola. To je tradicionalna predaja, a ne dokumentirano objašnjenje odluke o gradnji.
Koliko kaligrafskih radova ima u džamiji?
Portal kulture Ministarstva kulture i turizma navodi 192 natpisa, radove 41 kaligrafa u 13 stilova pisma.
Koje je vrijeme posjete Velikoj džamiji u Bursi?
Stranica Ministarstva nacionalnog obrazovanja posvećena ovom objektu navodi vrijeme posjete od 05:00 do 23:00, sedam dana u sedmici. U Velikoj džamiji i dalje se obavlja vjerska služba.
Image: Bursa – Bursa Grand Mosque – 20230709201719.jpg — Canercangul, CC BY-SA 4.0
