Singapur (turski: Singapur) pao je u japanske ruke 15. 2. 1942, nakon bitke na ostrvu koja je počela 8. 2. 1942. Glavna britanska baza u regiji predala se u tom razdoblju. Porazu je prethodilo japansko napredovanje kroz Malaju, koje je već oslabilo trupe zadužene za odbranu ostrva.
Ako britansku bazu zamišljate kao uporište koje se oslanjalo na teške topove, ovakav ishod traži objašnjenje. Većina njenih obalskih topova kalibra 15 inča mogla se okrenuti prema sjeveru. Dublji problemi bili su raspršenost branilaca, nedovoljne rezerve, gubitak zaliha i slom vodovodnog sistema.
Zašto je došlo do bitke za Singapur?
Singapur je bio središte britanske strategije zasnovane na dolasku pomorskih pojačanja. Od 1920. britanske vlade uvjeravale su Australiju da borbena flota može stići u Singapur u roku od šest sedmica ako Japan krene prema jugu. Sigurnost baze zato je dijelom zavisila od pravovremenog dolaska brodova.
Japan je kopneni pohod prema Singapuru započeo 8. 12. 1941. Njegove trupe iskrcale su se kod Kota Bharua u sjevernoj Malaji te kod Songkhle i Pattanija na Tajlandu.
Japanski avioni su 10. 12. 1941. potopili bojni brod HMS Prince of Wales i bojni krstaš HMS Repulse kod obale Malaje. Ti gubici pogodili su pomorski temelj singapurske strategije, dok su japanske snage nastavile napredovati kopnom.
Gdje se vodila bitka za Singapur? Pogled na kartu
Bitka se vodila na ostrvu Singapur, nakon pohoda niz Malaju. Posljednje britanske trupe povukle su se s kopna 31. 1. 1942. Uništile su nasip koji je povezivao kopno s ostrvom.
Kada bitku pratite na karti, počnite od sjeverozapadne obale. Japanske trupe prešle su tamo u noći 8. 2. 1942. Kranji je postao drugo mjesto prelaska. U Bukit Timahu nalazila su se skladišta goriva i drugih zaliha koja su napadači zauzeli 11. 2. 1942.
Posljednje područje odbrane nalazilo se oko grada Singapura. Do 13. 2. 1942. britanske snage bile su potisnute u odbrambeni pojas obima oko 45 kilometara. Fordova fabrika u ulici Upper Bukit Timah Road dva dana kasnije postala je mjesto predaje.
Sastav snaga u bici za Singapur: ko je učestvovao?
Do 5. 2. 1942. u Singapuru se nalazilo oko 85.000 savezničkih vojnika. Oko 15.000 obavljalo je poslove u bazi, administraciji ili na drugim neborbenim dužnostima. Ukupan broj zato ne daje potpunu sliku snaga raspoloživih za odbranu obale.
Među pješadijom koja je branila ostrvo bio je 21 bataljon Britanske indijske vojske, 13 britanskih bataljona i šest australijskih bataljona. Tu su bila i tri dobrovoljačka bataljona kolonije Straits Settlements te dva malajska bataljona. Odbranom ostrva komandovao je general-potpukovnik Arthur Percival.
General Tomoyuki Yamashita komandovao je japanskom 25. armijom. Njene glavne formacije za napad bile su Divizija carske garde Takume Nishimure, 5. divizija Takura Matsuija i 18. divizija Renye Mutaguchija.
Percival je pokušao braniti cijelu obalu. Zbog toga iza obalskih položaja nije bilo dovoljno rezervi ni odbrambene dubine. Ključni sjeverozapadni sektor dodijelio je 8. australijskoj diviziji, već oslabljenoj borbama u Malaji.
Kako je Japan probio odbranu u februaru 1942?
U noći 8. 2. 1942. Japan je na sjeverozapadnu obalu iskrcao 16 pješadijskih bataljona. Napadači su koristili sklopive čamce, mala desantna plovila i pontone. Iskrcali su se u sektoru koji je držala 22. australijska pješadijska brigada.
Britanska vrhovna komanda procijenila je da su početna iskrcavanja na sjeverozapadu diverzija koja prikriva glavni napad. Australijski branioci zato nisu dobili dovoljno pojačanja ni artiljerijske podrške. Ta procjena dodatno je produbila slabost nastalu raspoređivanjem trupa oko cijelog ostrva.
Priča o obalskim topovima složenija je od poznate tvrdnje da su bili okrenuti u pogrešnom smjeru. Većina topova kalibra 15 inča mogla se okrenuti prema sjeveru i gađala je japanske trupe na kopnu. Mogućnost okretanja nije značila da su bili jednako djelotvorni protiv svake mete.
Velik dio njihove municije bio je pancirni, namijenjen probijanju trupova ratnih brodova. To je ograničavalo njeno djelovanje protiv pješadije. Važno je razlikovati gdje je top mogao nišaniti od toga kakvo je djelovanje njegova municija imala na cilju.
Japanske trupe zauzele su skladišta benzina, nafte i drugih zaliha u Bukit Timahu 11. 2. 1942. Do 13. 2. 1942. branioci su bili sabijeni oko grada. Gubitak tih skladišta pojačao je pritisak na snage koje su već teško zaustavljale iskrcavanja.
Hronologija
- 8. 12. 1941.: Japanske trupe iskrcale su se u Malaji i na Tajlandu.
- 10. 12. 1941.: Japanski avioni potopili su HMS Prince of Wales i HMS Repulse kod obale Malaje.
- 31. 1. 1942.: Posljednje britanske trupe povukle su se na ostrvo Singapur i uništile nasip.
- 8. 2. 1942.: Japanske snage noću su se iskrcale na sjeverozapadnoj obali, čime je počela bitka na ostrvu.
- 9. 2. 1942.: Japanske trupe noću su pokušale prelazak u sektoru Kranji.
- 11. 2. 1942.: Japanske trupe zauzele su važna skladišta goriva i drugih zaliha u Bukit Timahu.
- 13. 2. 1942.: Japan je uspostavio štab u Fordovoj fabrici. Branioci su bili sabijeni oko grada.
- 15. 2. 1942.: Percival se bezuslovno predao u Fordovoj fabrici. Naredba o polaganju oružja stupila je na snagu u 20:30.
- 12. 9. 1945.: U Singapuru je potpisan dokument o predaji japanskih snaga.
Zašto se Percival predao?
U posljednjim danima bitke vodosnabdijevanje se raspadalo. Municije je bilo sve manje, benzin je bio gotovo iscrpljen, a civilne žrtve bile su velike. Ti uslovi bili su presudni za Percivalovu odluku o predaji.
Važnost vode osjetite svaki put kada otvorite česmu: svakodnevne navike zavise od urednog snabdijevanja. U Singapuru je slom tog sistema postao dio vojne krize. Donio je još jedan hitan problem uz sve manje zalihe municije i goriva.
Japanske snage smjestile su svoj štab u Fordovu fabriku 13. 2. 1942. U njenoj sali za sastanke Percival se 15. 2. 1942. bezuslovno predao Yamashiti. Svim savezničkim trupama u Singapuru naređeno je da polože oružje u 20:30.
Žrtve bitke za Singapur: na šta se odnose pojedine brojke?
Ukupni gubici razlikuju se prema geografskom području koje se obuhvata. Wikipedija na engleskom jeziku za bitku na ostrvu Singapur navodi približno 5.000 poginulih ili ranjenih savezničkih vojnika i 80.000 zarobljenih. Te brojke odnose se na borbe na ostrvu.
Nacionalni vojni muzej navodi širi zbir za Malaju i Singapur zajedno. Bilježi oko 9.000 poginulih ili ranjenih britanskih, indijskih i drugih vojnika Commonwealtha te 130.000 zarobljenih. Sabiranjem ukupnih gubitaka u pohodu i gubitaka na ostrvu isti gubici dijelom bi bili uračunati dvaput.
Australijsko ministarstvo za pitanja veterana bilježi oko 1.800 poginulih i više od 1.300 ranjenih Australijanaca tokom pohoda u Malaji i bitke za Singapur. Više od 15.000 Australijanaca zarobljeno je kada je Singapur pao.
Zarobljeni vojnici prvobitno su držani u Changiju. Neki su kasnije poslani u druga mjesta u jugoistočnoj i istočnoj Aziji, uključujući Japan. Za te vojnike predaja je označila početak zarobljeništva koje se nastavilo i izvan ostrva.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Japanska pješadija koristila je bicikle kako bi ubrzala kretanje kroz Malaju. Japanske snage uspješno su koristile i tenkove, uprkos britanskoj pretpostavci da zbog guste džungle nisu prikladni. Obje pojedinosti pomažu objasniti brzinu napredovanja prema Singapuru.
Kod Kranjija se u noći 9. 2. 1942. zapaljena nafta proširila moreuzom. Bila je ispuštena iz skladišta u blizini Sungei Mandai Kechila i zapaljena. Gorivo u plamenu izazvalo je žrtve među japanskim trupama koje su pokušavale preći moreuz.
Fordova fabrika preseljena je u ulicu Upper Bukit Timah Road u oktobru 1941. Prije nego što su u njoj održani pregovori o predaji, britansko Kraljevsko ratno zrakoplovstvo koristilo ju je za sklapanje lovačkih aviona tokom pohoda u Malaji. Njena ratna uloga već se bila promijenila prije dolaska japanskog štaba.
Posljednjeg dana borbi granata je pogodila katedralu sv. Andrije, koja je bila puna ranjenika. Poginulo je 16 ljudi. Još osam kasnije je umrlo od rana. Stradanje tog posljednjeg dana tako ima i konkretno mjesto i broj žrtava.
Tokom japanske okupacije Nissan je preuzeo Fordovu fabriku i koristio je za sklapanje vojnih vozila. Zgrada povezana s Percivalovom predajom zato je nastavila služiti vojnim potrebama i nakon završetka bitke.
Šta je uslijedilo nakon pada i šta se dogodilo 1945. godine?
Nakon osvajanja u februaru 1942. Japan je Singapuru dao ime Syonan-To. Winston Churchill opisao je poraz kao najgoru katastrofu i najveću predaju u britanskoj historiji. Gubitak je obuhvatio i regionalnu bazu i vojnike koji su tamo zarobljeni.
Presudni događaj u Singapuru 1945. bila je japanska predaja. Seishiro Itagaki je 12. 9. 1945. pred Louisom Mountbattenom potpisao dokument o predaji. Ako razvrstavate datume, britanska predaja pripada februaru 1942, a ova japanska predaja septembru 1945.
Često postavljana pitanja
Kada se vodila bitka za Singapur u Drugom svjetskom ratu?
Bitka na ostrvu trajala je od 8. do 15. 2. 1942. Prethodio joj je japanski pohod kroz Malaju, koji je počeo iskrcavanjima 8. 12. 1941.
Gdje su se japanske trupe iskrcale na Singapur?
Glavni napad na ostrvo počeo je na sjeverozapadnoj obali u noći 8. 2. 1942. Šesnaest japanskih pješadijskih bataljona iskrcalo se u sektoru koji je držala 22. australijska pješadijska brigada.
Jesu li singapurski topovi mogli gađati unutrašnjost ostrva?
Većina obalskih topova kalibra 15 inča mogla se okrenuti prema sjeveru i korištena je protiv japanskih kopnenih snaga. Njihova pretežno pancirna municija ograničavala je djelotvornost protiv pješadijskih ciljeva.
Je li se bitka za Singapur vodila 1945. godine?
Bitka na ostrvu opisana ovdje odigrala se u februaru 1942. Presudni događaj u Singapuru 1945. bilo je potpisivanje dokumenta o predaji japanskih snaga 12. 9. 1945.
Izvori
- Wikipedija na turskom jeziku — Bitka za Singapur tr.wikipedia.org
- Kraljevska australijska mornarica — Singapurska strategija i pad Singapura navy.gov.au
- Nacionalni vojni muzej — Pohod na Dalekom istoku nam.ac.uk
- Ministarstvo za pitanja veterana, portal Anzac — Pad Singapura 1942 anzacportal.dva.gov.au
- Wikipedija na engleskom jeziku — Pad Singapura en.wikipedia.org
- Australijski ratni memorijal — Bitka za Singapur awm.gov.au
- Nacionalni odbor za baštinu, Roots — Bitka na plaži Kranji roots.gov.sg
- Nacionalni odbor za baštinu, Roots — Drugi svjetski rat roots.gov.sg
- Ministarstvo za pitanja veterana — Pad Singapura dva.gov.au
- Nacionalni arhiv Singapura — O nekadašnjoj Fordovoj fabrici corporate.nas.gov.sg
FAQ
Kada se vodila bitka za Singapur?
Bitka na ostrvu trajala je od 8. do 15. 2. 1942. Japanski pohod kroz Malaju počeo je 8. 12. 1941.
Gdje se vodila bitka za Singapur?
Vodila se na ostrvu Singapur. Japanske trupe iskrcale su se na sjeverozapadnoj obali, a zatim napredovale prema ključnim zalihama u Bukit Timahu i preostalim odbrambenim položajima oko grada Singapura.
Jesu li singapurski obalski topovi bili okrenuti u pogrešnom smjeru?
Većina topova kalibra 15 inča mogla se okrenuti prema sjeveru i gađala je japanske kopnene snage. Njihova municija, pretežno namijenjena probijanju oklopa, ograničavala je djelotvornost protiv pješadije.
Šta se dogodilo u Singapuru 1945. godine?
Seishiro Itagaki je 12. 9. 1945. pred Louisom Mountbattenom u Singapuru potpisao dokument o predaji japanskih snaga.
Image: Dispositions of the Garrison February-1942.png — Her Majesty's Stationery Office, Public domain
