Napoleonova invazija na Rusiju 1812: ukratko
Napoleonova vojska napala je Rusiju, a ne obrnuto. U pretragama se ponekad greškom pojavljuje izraz „ruska invazija na Francusku“. Međutim, 1812. napadač je bila Velika armija, odnosno Grande Armée, pod francuskim vodstvom. Prešla je rijeku Njemen (turski: Neman) 24. 6. 1812. i ušla u Rusko Carstvo.
Pohod je završio katastrofom. Napoleon (turski: Napolyon) napustio je vojsku 5. 12. 1812. i vratio se u Pariz (turski: Paris). Većina ljudi koji su krenuli na istok bila je mrtva, zarobljena ili više nije bila u vojsci.
Zašto je Francuska napala Rusiju?
Glavni cilj bio je ekonomski i politički. Napoleon je želio prisiliti cara Aleksandra I da prekine trgovinu s Britanijom. Tražio je da Rusija (turski: Rusya) poštuje kontinentalni sistem, njegovu blokadu britanske robe.
Ratu je dao i politički naziv. Da bi pridobio podršku Poljaka, nazvao ga je „Drugim poljskim ratom“. U Rusiji se pamti kao Otadžbinski rat 1812. godine.
Sam naziv vam pokazuje kako je svaka strana gledala na rat. Za Napoleona je to bio pohod kojim je suparnika trebalo prisiliti na poslušnost. Za Ruse je to bila odbrana domovine.
Francuska invazija na Rusiju: datum početka i brojnost vojske
Datum početka je jasan: 24. 6. 1812. Brojnost vojske manje je jasna jer izvori ne računaju iste grupe.
Wikipedija na engleskom jeziku razlikuje ukupne snage angažirane tokom cijelog pohoda od prvog talasa invazije. Za ukupne snage navodi od 600.000 do 685.000 ljudi. Za prvi talas navodi od 440.000 do 449.000 ljudi.
Zato u naslovima vidite „600.000“, a na drugim mjestima manje brojeve. Te brojke opisuju različite grupe.
Vojska je bila i međunarodna. Muzej Fitzwilliam u Cambridgeu navodi da su u njoj služili vojnici iz 20 nacija.
Raspored snaga: ko je čime komandovao
Francuski borbeni raspored bio je obiman. Izdvajaju se dva imena:
- Louis-Nicolas Davout komandovao je I korpusom.
- Józef Poniatowski komandovao je V korpusom, sastavljenim od poljskih vojnika.
Na ruskoj strani zapadnu granicu u šestom mjesecu 1812. čuvale su tri armije:
- Prva zapadna armija pod komandom Barclaya de Tollyja.
- Druga zapadna armija pod komandom Bagrationa.
- Treća zapadna armija pod komandom Tormasova.
Ako želite pregled svakog korpusa, članak Wikipedije na engleskom jeziku o borbenom rasporedu navodi cijelu komandnu strukturu.
Karta francuske invazije na Rusiju: kako je čitati
Najpoznatija karta ovog pohoda nije uobičajena vojna karta. Charles Minard izradio ju je 1869. godine. Napredovanje i povlačenje prikazuje kao dvije rute. Širina traka duž tih ruta pokazuje broj vojnika. Uz povratnu rutu navedene su zabilježene temperature.
Traka je na početku široka, a na kraju veoma uska. Na njoj su navedeni brojevi od 422.000 na početku i 10.000 pri povratku. Te brojke obuhvataju jedinice koje karta prati. Ne predstavljaju ukupne snage cijelog pohoda na svim frontovima.
Zato razliku između ta dva broja nemojte tumačiti kao broj poginulih i umrlih. Karta pokazuje kako se smanjivala jedna grupa vojnika.
Hronologija
- 24. 6. 1812.: Velika armija prelazi Njemen i započinje pohod.
- 18. 8. 1812.: Francuzi ulaze u Smolensk. Ruska vojska nastavlja povlačenje.
- 7. 9. 1812.: Bitka kod Borodina završava uz veoma velike gubitke.
- 14. 9. 1812.: Glavnina Napoleonove vojske ulazi u Moskvu (turski: Moskova).
- 16. 9. 1812.: Požari prisiljavaju Napoleona da se skloni u Petrovski dvorac.
- 19. 10. 1812.: Francuska vojska počinje napuštati Moskvu.
- 24. 10. 1812.: Nakon borbe kod Malojaroslavca, Rusi i dalje kontrolišu put prema Kalugi.
- 20. 11. 1812.: Napoleon u Orši naređuje uništavanje svojih službenih spisa.
- 26–28. 11. 1812.: Prelazak Berezine prate teške borbe.
- 5. 12. 1812.: Napoleon napušta vojsku i kreće prema Parizu.
- Početak 1813.: Napoleon stvara novu vojsku, dok Rusija prenosi rat u srednju Evropu.
Bitke tokom francuske invazije na Rusiju: Smolensk, Borodino i ostale
Vojska je trpjela gubitke i prije prve velike bitke. Do zauzimanja Smolenska u osmom mjesecu vremenske prilike, bolesti, dezerterstvo i slabo snabdijevanje već su joj nanijeli velike gubitke.
Francuzi su ušli u Smolensk 18. 8. 1812. Janet Hartley u svojoj studiji pohoda navodi da tamo nisu uspjeli uništiti rusku vojsku koja se povlačila. Taj obrazac ponavljao se tokom ljeta. Rusi su nastavljali uzmicati, a Napoleon nikako nije uspijevao iznuditi odlučujuću bitku.
Zatim je 7. 9. 1812. uslijedila bitka kod Borodina. Oko 130.000 francuskih vojnika suočilo se s oko 120.000 Rusa pod komandom Kutuzova. Hamilton College navodi procjenu od oko 30.000 francuskih i oko 45.000 ruskih gubitaka. Te brojke obuhvataju sve gubitke u bici, a ne samo poginule.
Kutuzov se povukao tokom noći. Time je spasio rusku vojsku i uskratio Napoleonu presudnu pobjedu kojoj se nadao.
Moskva: pobjeda koja nije završila rat
Napoleon je zauzeo Moskvu 14. 9. 1812. Glavnina vojske koja je bila s njim smanjila se na oko 100.000 ljudi.
Zatim je grad zahvatio požar. Vatra ga je 16. 9. 1812. prisilila da napusti Kremlj i skloni se u Petrovski dvorac, sjeverozapadno od grada.
Očekivao je da će zauzimanje Moskve dovesti do pregovora. To se nije dogodilo. Aleksandar I odbijao je pregovarati dok god je ijedan francuski vojnik bio u Rusiji.
Francuzi su tako ostali u razorenom gradu, bez mira na vidiku. Napustili su ga 19. 10. 1812.
Povlačenje: hladnoća, glad i napadi
Napoleonovi saveznici držali su Malojaroslavec 24. 10. 1812. Međutim, Rusi su blokirali put prema jugu, ka Kalugi. Napoleon je 26. 10. 1812. objavio da će se vojska vraćati preko Vjazme. Okrenula se prema putu kojim je ranije napredovala.
Duž tog puta zalihe su već bile iscrpljene. Rusi su pri povlačenju uništavali sela i usjeve. Zato je francuskim vojnicima i konjima duž puta ostajalo malo hrane.
Početkom jedanaestog mjeseca stigli su snijeg i mraz. Vojnicima su nedostajali hrana i zimska odjeća. Kozaci i ruski seljaci napadali su kolone u povlačenju, što je dodatno povećavalo gubitke.
U Orši je 20. 11. 1812. Napoleon strahovao da je zarobljena jedna komorska kolona. Naredio je uništavanje svojih službenih spisa.
Zatim je uslijedila Berezina, od 26. do 28. 11. 1812. Borbe oko rijeke bile su žestoke. Ipak, francuske jedinice prešle su rijeku kod Studjenke i izmakle ruskoj zamci.
Napoleon je 5. 12. 1812. kod Smorgonja napustio vojsku i vratio se u Pariz.
Gubici tokom francuske invazije na Rusiju: koliko je ljudi stradalo?
Niko vam ne može dati jedan tačan broj. Studija koju je objavio Cambridge University Press navodi da je Napoleon između šestog i dvanaestog mjeseca 1812. izgubio oko 500.000 vojnika.
Imajte na umu da „gubici“ imaju široko značenje. Obuhvataju poginule i umrle, zarobljenike, dezertere i ljude koji su ostavljeni tokom pohoda. Brojke s početka pohoda, iz Moskve i s kraja povlačenja također opisuju različite grupe vojnika. Zato ne možete jednostavno oduzeti jedan broj od drugog i rezultat proglasiti brojem poginulih i umrlih.
Zašto je francuska invazija na Rusiju propala?
Više problema djelovalo je istovremeno:
- Snabdijevanje. Vojska je bila ogromna, a dotok zaliha nije mogao pratiti njene potrebe. Vremenske prilike, bolesti, dezerterstvo i nedovoljno snabdijevanje nanosili su joj gubitke i prije Smolenska.
- Spaljena zemlja. Rusi su pri povlačenju uništavali sela i usjeve, pa su Francuzi nalazili malo hrane.
- Izostanak odlučujuće bitke. Smolensk i Borodino nisu doveli do uništenja ruske vojske. Kutuzov ju je sačuvao noćnim povlačenjem nakon Borodina.
- Izostanak mira. Zauzimanje Moskve nije donijelo pregovore. Aleksandar I odbijao je razgovore dok su francuske jedinice bile na ruskom tlu.
- Povlačenje. Mraz, glad, nedostatak zimske odjeće i napadi kozaka i seljaka uništili su ono što je preostalo.
Zamislite kako se baterija vašeg telefona prazni kada istovremeno pokrenete previše aplikacija. Nijedna je ne isprazni sama. Potrošnja se gomila dok ne ostanete bez energije upravo kada vam zatreba. Snaga vojske trošila se na sličan način, mnogo prije zime.
Detalji koje nećete naći u vodičima
- Kola i konji. Muzej Fitzwilliam navodi da je vojsku u invaziji pratilo oko 30.000 kola i 150.000 konja.
- Vino. Isti muzej navodi 28 miliona boca vina koje su u sklopu priprema ponijete na pohod.
- Hirurgija nakon Borodina. Glavni hirurg Dominique Jean Larrey procijenio je da je u prva 24 sata nakon bitke obavio oko 200 amputacija.
- Spaljeni spisi. Napoleon je 20. 11. 1812. u Orši naredio uništavanje svojih službenih dokumenata jer je strahovao od gubitka komorske kolone.
- Šta DNK govori o bolestima. Studija iz 2025. godine, objavljena u časopisu Current Biology, ispitala je DNK iz zuba 13 vojnika koji su umrli tokom povlačenja. Otkrila je bakteriju Salmonella Paratyphi C, koja izaziva paratifusnu groznicu. Otkrila je i Borrelia recurrentis, uzročnika povratne groznice koji prenose uši.
O posljednjoj tački vodi se rasprava. Ranija istraživanja i historijski opisi simptoma upućivali su na pjegavi tifus i rovovsku groznicu. Studija iz 2025. nije pronašla te uzročnike kod 13 ispitanih vojnika. Međutim, nije dokazala da ih drugi vojnici nisu imali.
Nakon 1812.
Katastrofa nije okončala ratove. Krajem 1812. Aleksandar I odlučio je prenijeti rat u srednju Evropu. Napoleon je početkom 1813. počeo stvarati novu vojsku kako bi zamijenio onu koju je izgubio u Rusiji.
Česta pitanja
Kada je počela francuska invazija na Rusiju?
Počela je 24. 6. 1812., kada je Velika armija prešla rijeku Njemen.
Zašto je Francuska napala Rusiju?
Napoleon je želio prisiliti Aleksandra I da prekine trgovinu s Britanijom i poštuje kontinentalni sistem.
Koliko je vojnika Napoleon izgubio?
Studija koju je objavio Cambridge University Press navodi oko 500.000 između šestog i dvanaestog mjeseca 1812. Izvori obuhvataju različite grupe, pa tu brojku posmatrajte kao procjenu.
Zašto je invazija propala?
Problemi sa snabdijevanjem, bolesti, dezerterstvo i ruska taktika spaljene zemlje oslabili su vojsku. Napoleon nije ostvario odlučujuću pobjedu, a zimsko povlačenje iz Moskve uništilo je ostatak.
Šta pokazuje Minardova karta?
Napredovanje i povlačenje prikazuje trakama koje se sužavaju kako se smanjuje broj vojnika. Prikazuje i temperature duž povratne rute.
Izvori
- Wikipedija na turskom jeziku — Napoleonov pohod na Rusiju tr.wikipedia.org
- Wikipedija na engleskom jeziku — Francuska invazija na Rusiju en.wikipedia.org
- Wikipedija na engleskom jeziku — Borbeni raspored tokom francuske invazije na Rusiju en.wikipedia.org
- Muzej Fitzwilliam — Napoleon u Rusiji fitzmuseum.cam.ac.uk
- Fondation Napoléon — Od Njemena do Moskve napoleon.org
- Fondation Napoléon — Povlačenje napoleon.org
- Janet M. Hartley / History Today — Napoleon u Rusiji: spasitelj ili antihrist? napoleon.org
- Hamilton College — Virtuelna bitka kod Borodina academics.hamilton.edu
- Univerzitet Cornell — Kako napraviti složen, višeslojni grafički prikaz info5940.infosci.cornell.edu
- Cambridge University Press — Napoleon i borba za Njemačku, svezak 2 assets.cambridge.org
- Current Biology — Paratifusna groznica i povratna groznica u Napoleonovoj opustošenoj vojsci 1812. godine sciencedirect.com
FAQ
Kada je počela francuska invazija na Rusiju?
Počela je 24. 6. 1812., kada je Velika armija prešla rijeku Njemen i ušla u Rusko Carstvo.
Zašto je Francuska napala Rusiju?
Napoleon je želio prisiliti cara Aleksandra I da prekine trgovinu s Britanijom i poštuje kontinentalni sistem.
Koliko je vojnika Napoleon izgubio u Rusiji?
Studija koju je objavio Cambridge University Press navodi da je Napoleon između šestog i dvanaestog mjeseca 1812. izgubio oko 500.000 vojnika. Te brojke ne predstavljaju samo poginule i umrle, jer izvori obuhvataju različite grupe vojnika.
Zašto je invazija propala?
Problemi sa snabdijevanjem, bolesti, dezerterstvo i ruska taktika spaljene zemlje iscrpili su vojsku prije zime. Napoleon nije dobio odlučujuću bitku koju je želio, a povlačenje iz Moskve po velikoj hladnoći dovršilo je slom.
Šta je Minardova karta?
To je grafički prikaz pohoda koji je Charles Minard izradio 1869. godine. Širina traka pokazuje brojnost vojske tokom napredovanja i povlačenja, a uz povratnu rutu navedene su zabilježene temperature.
Image: French invasion of Russia collage.jpg — Blaue Max, CC BY-SA 4.0
