Ko su bili Hetiti? Prvo veliko carstvo Anatolije

Visoravan kojom danas prolazite u središnjoj Anatoliji (Anadolu) nekada je bila srce carstva. Otprilike između 1650. i 1200. p. n. e. Hetiti (Hititler) vladali su iz ovog područja. Uz Egipat, Asiriju i Babilon bili su jedna od velikih sila starog Bliskog istoka. Njihova prijestolnica Hatuša nalazi se kod Boğazkalea, u pokrajini Çorum. Na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine nalazi se od 1986. godine. Ovaj vodič donosi odgovore na najčešća pitanja o Hetitima.

Šta znači naziv Hetiti i kako se izgovara?

Prema rječniku Cambridge Dictionary, engleska riječ Hittite u britanskom engleskom izgovara se /ˈhɪt.aɪt/. Množina Hittites izgovara se /ˈhɪt.aɪts/. Prvi slog zvuči kao engleska riječ ‘hit’.

Sam naziv je moderna prilagodba. Preuzet je iz Starog zavjeta, a u konačnici potječe od imena Hati (Hatti), kojim se označavala zemlja u središnjoj Anatoliji. I Hetiti su svoju zemlju zvali Hati. To ime čuva sjećanje na stariji narod, Hate, koji su na tom području živjeli prije njih. Hatski jezik nije indoevropski i zaseban je jezik u odnosu na hetitski.

Hetiti ni svoj jezik nisu nazivali hetitskim. Zvali su ga nešili, što znači ‘na jeziku Neše’. Neša poistovjećuje se s Kültepeom, nalazištem u središnjoj Anatoliji.

Ako tražite značenje engleske riječi Hittites na hindiju, rječnik ShabdKhoj navodi ekvivalente koji se latinicom prenose kao hittījan i hiṭāiṭ (janjāti).

Odakle su došli Hetiti?

To se ne zna sa sigurnošću. Najraniji tragovi Hetita jesu lična imena u asirskim dokumentima pronađenim u Neši, današnjem Kültepeu. Dokumenti potječu iz razdoblja između 1800. i 1700. p. n. e.

Hetitski pripada anatolijskoj grani indoevropske jezičke porodice. Ta je pripadnost potaknula dugu raspravu o putu kojim su njegovi govornici stigli u Anatoliju. Prema jednom mišljenju, došli su preko moreuza. Prema drugom, pristizali su u grupama preko Kavkaza (Kafkasya). Tursko ministarstvo kulture i turizma navodi da vrijeme njihovog dolaska ostaje nepoznato.

Jezička klasifikacija razjašnjava i jednu raširenu zabludu. Budući da je hetitski indoevropski jezik, jezički dokazi ne podržavaju tvrdnju da su Hetiti bili Turci.

Gdje su živjeli Hetiti?

Hetitsko kraljevstvo nastalo je u 17. vijeku p. n. e. na visoravni središnje Anatolije. Njegovo matično područje nalazilo se unutar luka rijeke Kızılırmak.

Oko 1650. p. n. e. kralj Hatušili I proglasio je Hatušu prijestolnicom. Odatle je pokretao vojne pohode prema Siriji. Bio je to smion izbor. Raniji vladar Anitta uništio je Hatušu i prokleo to mjesto kako se niko više ne bi ondje nastanio. Hatušili I ipak je podigao prijestolnicu na prokletom tlu.

Danas možete prošetati nalazištem kod Boğazkalea. Zidine koje opisuje UNESCO duge su više od 8 kilometara. Oko 2 kilometra sjeveroistočno nalazi se Yazılıkaya, svetište na otvorenom s reljefima bogova, božica i kralja Tudhalije IV (Tudhaliya IV).

Hetitsko carstvo na vrhuncu moći

U 14. i 13. vijeku p. n. e. Hetiti su nadzirali mrežu vazalnih kraljevstava. Prema Trevoru Bryceu, ona se protezala od egejske obale Anatolije do sjeverne Sirije, Damaska i zapadnih granica Mezopotamije.

To nije bila država samo jednog naroda. Arhivi u Hatuši sadrže tekstove na hetitskom, luvijskom, palajskom, hatskom, akadskom, hurijskom i sumerskom jeziku. Sedam jezika u jednoj prijestolnici pokazuje zašto se stanovništvo carstva ne može opisati jednom savremenom etničkom oznakom.

Hetitska civilizacija: pismo i željezo

Hetiti nisu izumili klinasto pismo. Preuzeli su pisarske tradicije razvijene za sumerski i akadski jezik, vjerovatno preko sjeverne Sirije. Zatim su ih prilagodili vlastitom jeziku. Tako je nastao ogroman arhiv. Prema saopćenju Univerziteta u Würzburgu iz 2023. godine, u Boğazköyu-Hatuši pronađeno je oko 30.000 glinenih pločica s klinastim pismom.

Možda ste čitali da su Hetiti samostalno razvili proizvodnju željeza i održavali monopol koji im je davao vojnu nadmoć. Arheometalurška istraživanja to ne podržavaju. Pregledni rad u časopisu Journal of Archaeological Research pokazuje da se proizvodnja željeza razvijala u različitim središtima. Hetitski monopol nije dokazan.

Hetitska religija

Hetitska religija bila je slojevita, a ne jedinstvena. U drugom mileniju p. n. e. spajala je hatske, hetitske, luvijske i hurijske tradicije s utjecajima iz Sirije i Babilona. Tako je opisuje Manfred Hutter u svom istraživanju religije u hetitskoj Anatoliji.

U Yazılıkayi se to najjasnije vidi u kamenu. Reljefi u svetištu kod Hatuše prikazuju bogove i božice zajedno s likom kralja Tudhalije IV.

Kadeš i mirovni sporazum

Prema uobičajenoj hronologiji, egipatski faraon Ramses II sukobio se 1274. p. n. e. s hetitskim kraljem Muvatalijem II (Muvatalli II) kod Kadeša.

Sukob je okončan sporazumom između Ramsesa II i kasnijeg hetitskog kralja Hatušilija III. Njegove odredbe podsjećaju na ugovor koji biste danas mogli potpisati sa susjedom: obećanje o nenapadanju, obećanje o uzajamnoj pomoći i odredba o vraćanju bjegunaca.

Datum je sporan. Naučna literatura sporazum obično datira u 1259. p. n. e., dok katalog poklona Ujedinjenih nacija navodi 1269. p. n. e.

Zašto je propalo Hetitsko carstvo?

Oko 1200. p. n. e. centralna uprava Hetitskog carstva doživjela je slom, a Hatuša je napuštena.

Istraživanje objavljeno 2023. godine u časopisu Nature, zasnovano na godovima drveća i izotopima, utvrdilo je tešku trogodišnju sušu oko 1198–1196. p. n. e. Autori smatraju da je suša doprinijela slomu. Naglašavaju i da neposredna uzročna veza nije dokazana te da se moraju uzeti u obzir i ljudski faktori.

Slom države nije značio kraj hetitske kulture. U Karkemišu i drugim središtima nastavili su vladati vladari povezani s hetitskom dinastijom. Hetitske tradicije opstale su i nakon sloma, što dokumentira Arheološki projekt Tayinat Univerziteta u Torontu.

Hetiti u Bibliji: ko su bili?

Stari zavjet više puta spominje Hetite. U Postanku 23 Abraham kupuje grobno mjesto od Hetita Efrona, pripadnika ‘sinova Hetovih’. U Drugoj knjizi o Samuelu 11 Hetit Urija jedan je od Davidovih vojnika i Bat-Šebin muž.

Jesu li to bili isti ljudi koji su vladali iz Hatuše? Naučnici se ne slažu. Prema jednom mišljenju, biblijski Hetiti poistovjećuju se s anatolijskim Hetitima. Prema drugom, lokalne kanaanske zajednice u Palestini prihvatile su sirohetitske kulturne utjecaje sa sjevera, pa su biblijski pisci za njih koristili taj naziv. I sam savremeni naziv Hetiti prilagođen je prema upotrebi u Starom zavjetu.

Hetiti danas

Hetitski se više ne govori. Historijsko prisustvo tog jezika u Anatoliji ne opravdava poistovjećivanje Hetita s bilo kojom pojedinačnom savremenom nacijom.

Njihovo naslijeđe živi na druge načine. Hatuša je 1986. godine upisana na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Turska je 24. 9. 1970. Ujedinjenim nacijama poklonila bakarnu repliku sporazuma iz Kadeša, djelo kipara Sadija Çalıka. Arhivi i dalje donose iznenađenja. Istraživači su 2023. godine objavili da jedna hetitska obredna pločica iz Hatuše sadrži odlomak na kalašmi, dotad nepoznatom jeziku.

Hronologija

1. Oko 1800–1700. p. n. e. Hetitska lična imena pojavljuju se u asirskim dokumentima iz Neše, današnjeg Kültepea.
2. 17. vijek p. n. e.: U središnjoj Anatoliji nastaje Hetitsko kraljevstvo.
3. Oko 1650. p. n. e. Hatuša postaje prijestolnica za vladavine Hatušilija I.
4. 14–13. vijek p. n. e.: Hetiti upravljaju širokom mrežom vazalnih kraljevstava u Anatoliji i Siriji.
5. 1274. p. n. e. Prema uobičajenoj hronologiji, Muvatali II i Ramses II sukobljavaju se kod Kadeša.
6. 1259. p. n. e. Mirovni sporazum između Hatušilija III i Ramsesa II, prema uobičajenom naučnom datiranju; katalog UN-a navodi 1269. p. n. e.
7. Oko 1200. p. n. e. Hetitska centralna vlast doživljava slom, a Hatuša je napuštena.
8. Oko 1198–1196. p. n. e. Teška trogodišnja suša, datirana istraživanjem godova drveća i izotopa.
9. Nakon približno 1200. p. n. e. Hetitske tradicije nastavljaju se u Karkemišu i drugim središtima.
10. 24. 9. 1970. Turska poklanja UN-u bakarnu repliku sporazuma iz Kadeša, djelo Sadija Çalıka.
11. 1986. Hatuša je upisana na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
12. 2023. Objavljeno je otkriće obredne pločice iz Hatuše s odlomkom na jeziku kalašma.

Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima

• Tvrđava s kulama. Zidine Hatuše duge su više od 8 kilometara. Sistem dvostrukih zidina Gornjeg grada uključuje više od stotinu kula.
• Prijestolnica podignuta na prokletstvu. Anitta je uništio Hatušu i prokleo je kako nikada više ne bi bila naseljena. Hatušili I kasnije je upravo to mjesto izabrao za svoju prijestolnicu.
• 30.000 pločica. Univerzitet u Würzburgu je 2023. godine naveo da je u Boğazköyu-Hatuši pronađeno oko 30.000 pločica s klinastim pismom.
• Novi jezik u starom tekstu. Obredna pločica iz Hatuše, čije je otkriće objavljeno 2023. godine, sadržavala je dio na kalašmi, dotad nepoznatom jeziku.
• Sporazum u UN-u. Bakrena replika Sadija Çalıka poklonjena je 24. 9. 1970. Katalog UN-a sporazum datira u 1269. p. n. e., deset godina ranije od uobičajenog naučnog datiranja u 1259. p. n. e.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Univerzitet Cornell — Rijetka suša podudarila se sa slomom Hetitskog carstva archaeology.cornell.edu
2. Tursko ministarstvo kulture i turizma — Tunç Çağları (Bronzana doba) kulturportali.gov.tr
3. UNESCO — Hatuša: hetitska prijestolnica whc.unesco.org
4. Metropolitan muzej umjetnosti — Hetiti metmuseum.org
5. Wikipedija na turskom — Hititler tr.wikipedia.org
6. Cambridge University Press — Calvert Watkins, Hetitski jezik cambridge.org
7. Brill — A. Matessi, Historija, društvo i kultura u Anatoliji i susjednim područjima tokom hetitskog razdoblja brill.com
8. Oxford University Press — Trevor Bryce, Kraljevstvo Hetita academic.oup.com
9. Manfred Hutter — Religija u hetitskoj Anatoliji, repozitorij Univerziteta u Tübingenu publikationen.uni-tuebingen.de
10. Univerzitet u Würzburgu — Otkriven novi indoevropski jezik uni-wuerzburg.de
11. Univerzitet u Teksasu — Anittin proglas lrc.la.utexas.edu
12. Journal of Archaeological Research — Inovacija i prihvatanje željeza na starom Bliskom istoku doi.org
13. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Çoruma — Bitka kod Kadeša i mirovni sporazum corum.ktb.gov.tr
14. Ujedinjene nacije — Replika mirovnog sporazuma između Hatušilija i Ramsesa II un.org
15. Repozitorij Univerziteta u Liverpoolu — Rasprave iz asiriologije livrepository.liverpool.ac.uk
16. Nature — Teška višegodišnja suša koja se podudara sa slomom Hetita oko 1198–1196. p. n. e doi.org
17. Univerzitet u Torontu — Arheološki projekt Tayinat, Željezno doba I tayinat.artsci.utoronto.ca
18. Wikipedija na engleskom — Hetitski jezik en.wikipedia.org
19. Oxford Classical Dictionary — J. David Hawkins, Hetiti academic.oup.com
20. Cambridge Dictionary — Izgovor riječi Hittite dictionary.cambridge.org
21. ShabdKhoj — Značenje riječi Hittite na hindiju dict.hinkhoj.com
22. Wikipedija na engleskom — Biblijski Hetiti en.wikipedia.org
23. Wikipedija na engleskom — Hetiti en.wikipedia.org

Image: HittiteLion AnkaraMuseumAnatolianCivilizations.JPG — Koppas, CC BY-SA 3.0