Urartu je bio kraljevstvo željeznog doba koje se razvilo oko jezera Van. Pojavilo se sredinom 9. vijeka pr. n. e. Tokom 8. i 7. vijeka pr. n. e. bilo je snažna sila u istočnoj Anatoliji (Anadolu). Ako danas stojite na stijeni tvrđave Van (Van Kalesi), nalazite se u njegovoj nekadašnjoj prijestolnici.
U ovom članku saznat ćete gdje se Urartu nalazio, ko je njime vladao i šta još možete vidjeti. Saznat ćete i zašto historičari još raspravljaju o njegovom stanovništvu i kraju.
Kraljevstvo Urartu: gdje i kada
Središte kraljevstva bilo je u slivu jezera Van. Njegove zemlje prostirale su se preko granica današnje Turske, Armenije (Ermenistan), Irana i Iraka.
Država nije nastala odjednom. Plemenski savezi oko jezera Van i u dolini Gornjeg Zaba sredinom 9. vijeka pr. n. e. oblikovali su njeno političko jedinstvo.
Naziv traži kratko objašnjenje. Asirski izvori zemlju nazivaju Urartu. Njeni vlastiti natpisi koriste ime Biainili. Strogo govoreći, „Urartu“ je naziv koji su joj dali susjedi.
Kratka historija Urartua
Historiju Urartua uglavnom čitamo iz kamena. Kraljevi su dali uklesavati natpise na stijene i stele. Ti tekstovi čine okosnicu priče o kraljevstvu.
Najraniji kraljevski natpisi pisani su novoasirskim jezikom i pismom. Otprilike jednu generaciju kasnije, većina natpisa bila je na urartskom umjesto na asirskom. Kraljevi su počeli pisati svojim jezikom.
Kraljevstvom se upravljalo preko utvrđenih središta. U njima su prikupljani porezi i nadzirane okolne oblasti. Tu su živjeli imenovani namjesnici, zajedno s vojnim i civilnim službenicima.
Veza sa svakodnevicom. Zamislite lokalnu poreznu upravu ili zgradu uprave okruga u današnjem gradu. Tvrđava s namjesnikom, pisarima i vojnicima obavljala je istu ulogu prije 2.800 godina.
Tušpa i tvrđava Van
Prijestolnica Urartua bila je Tušpa. Nalazila se na stjenovitom uzvišenju na kojem je danas tvrđava Van i na zemljištu oko njega, na istočnoj obali jezera Van.
Prema inventaru Ministarstva kulture i turizma, kralj Sarduri I osnovao je tvrđavu Van između 840. i 825. godine pr. n. e.
Neposredno sjeverno od tvrđave pruža se naseljeni humak dug oko 750 metara, u pravcu istok–zapad. Istraživači su ondje proučavali urartske kuće i starije slojeve naselja ispod njih. Stijena je samo dio nalazišta.
Tušpa/tvrđava Van, njen naseljeni humak i Stari grad Van uvršteni su 13. 4. 2016. na UNESCO-ovu Privremenu listu svjetske baštine.
Šta možete vidjeti na stijeni
Na južnoj strani tvrđave nalazi se osam grobnica uklesanih u stijenu. UNESCO-ov nominacijski dosje opisuje četiri kao višekomorne grobnice iz urartskog perioda.
Na jugoistočnoj padini nalazi se svetište Analı Kız, dimenzija 40 × 15 metara. Ima dvije niše u stijeni u kojima su bile postavljene bazaltne stele. Na njima su bili zabilježeni vojni pohodi Sardurija II.
Anali Argištija I uklesani su na pročelju jedne grobnice u tvrđavi. UNESCO-ov dosje navodi ih kao najduži urartski natpis.
Urartski jezik
Urartski je korišten u pisanim dokumentima od kraja 9. do 7. vijeka pr. n. e. Njegov jedini poznati srodnik je huritski.
Naučnik Gernot Wilhelm navodi da se njegovo geografsko porijeklo ne može pouzdano utvrditi. Smatra se da je jezik bio raširen oko jezera Van i u planinama Gornjeg Zaba.
Urartu, Armenija i Jerevan
Ljudi često pretražuju Urartu zajedno s Armenijom i Jerevanom (Erivan). Postoji stvarna historijska veza, ali i druga, koja je predmet rasprave.
Potvrđena veza je Erebuni. Argišti I osnovao ga je 782. godine pr. n. e. To osnivanje prihvaćeno je kao početak historije današnjeg Jerevana.
Anali Argištija I navode da je u Erebuniju naseljeno 6.600 ratnih zarobljenika iz zemalja Hate i Tsupani. Tvrđava je izgrađena radom ljudi koji su tamo prisilno preseljeni.
Sporna veza odnosi se na jezik i identitet. Prema jednom gledištu, urartsko stanovništvo i dinastija govorili su protoarmenskim jezikom. To je teorija. Suprotno gledište kaže da je urartski jednostavno bio jezik kojim se govorilo oko Vana. Zato je određivanje cjelokupnog stanovništva jednim jezikom i jednim identitetom predmet spora.
Tvrdnje o turskom i kurdskom porijeklu
Na internetu kruže još dvije tvrdnje. Dokazi ne podržavaju nijednu u obliku u kojem se iznose.
Članak Kemala Balkana iz 1984. godine zasniva sličnost urartskog i turskog na aglutinativnoj strukturi. Blisku jezičku srodnost objašnjava preko huritskog. Sama tipološka sličnost ne dokazuje turski identitet.
Urartski se ne može navoditi kao jezički dokaz da su Urarćani bili Kurdi. Iranica svrstava urartski među jezike srodne huritskom. To ne podržava ideju da je urartski bio stari oblik kurdskog.
Bogovi, voda i metal
Glavni bogovi urartske religije bili su Haldi, Tejšeba i Šivini. Tejšeba je bio bog oluje i groma. Šivini je bio bog Sunca.
Urarćani su gradili vodene kanale, brane, nasipe, akvadukte i cisterne. Kanal Minua/Šamram kod Vana proteže se na oko 55 kilometara, uključujući područje njegovog akumulacijskog jezera.
Još jedna veza sa svakodnevicom. Kada otvorite slavinu, oslanjate se na povezane kanale i spremnike vode koje je neko projektovao i održavao. Urartski graditelji radili su nešto slično oko Vana.
Obrada metala bila je još jedna njihova jaka strana. Među sačuvanim predmetima nalaze se stotine bronzanih pojaseva, kao i štitovi, kacige, tobolci za strijele, zvona i konjska oprema.
Hronologija
- Sredina 9. vijeka pr. n. e.: Političkim ujedinjenjem zajednica u slivu jezera Van nastaje kraljevstvo Urartu.
- 840–825. pr. n. e.: Prema inventaru Ministarstva kulture, Sarduri I osniva tvrđavu Van.
- Kraj 9. vijeka pr. n. e.: Širi se upotreba urartskog jezika u kraljevskim natpisima.
- 782. pr. n. e.: Argišti I osniva Erebuni, u današnjem Jerevanu.
- 8–7. vijek pr. n. e.: Urartu ostaje snažno kraljevstvo u istočnoj Anatoliji i okolnim oblastima.
- Druga polovina 7. vijeka pr. n. e.: Nekoliko urartskih središta pretrpjelo je razaranja. O njihovim počiniocima i tačnim datumima još se raspravlja.
- 6. vijek pr. n. e.: Prestaje političko postojanje Urartua. Naučnici se razilaze između medijskog osvajanja i perzijskog osvajanja 547. godine pr. n. e.
- 13. 4. 2016.: Tušpa/tvrđava Van, njen naseljeni humak i Stari grad Van uvršteni su na UNESCO-ovu Privremenu listu.
- 2023.: Zaštitna iskopavanja u tvrđavi Körzüt otkrivaju tri klinopisna natpisa povezana s periodom Minuine vladavine.
Detalji koje nećete naći u vodičima
- Na kuli Sardur, zapadno od tvrđave Van, isti tekst koji je Sarduri I dao napisati asirskim jezikom i pismom ponovljen je šest puta.
- Pojedine komore grobnica uklesanih u stijenu tvrđave Van dosežu visinu od 9 metara i površinu od 200 kvadratnih metara.
- Jedna komora uklesana u stijenu na sjevernoj padini naziva se Menuina štala, prema natpisu na njenom ulazu.
- Natpis na Meherovim vratima (Meher Kapısı) u Vanu navodi 79 bogova i životinjske žrtve koje im pripadaju.
- Zaštitna iskopavanja u tvrđavi Körzüt 2023. godine donijela su tri nova klinopisna natpisa. Oni povezuju gradnju tvrđave s vladavinom kralja Minue, datiranom u 810–786. godinu pr. n. e.
Kako je nestao Urartu?
Ne postoji jedan općeprihvaćen odgovor. Neka gledišta razaranje urartskih središta pripisuju Skitima ili Medijcima. Muzej umjetnosti Metropolitan predstavlja ih kao predložena objašnjenja. Navodi da se tačno datiranje i počinioci razaranja iz druge polovine 7. vijeka pr. n. e. još istražuju.
Kada je riječ o kraju samog kraljevstva, jedno gledište upućuje na medijsko osvajanje početkom 6. vijeka pr. n. e. Prema drugom, kraljevstvo je opstalo do pohoda Kira II 547. godine pr. n. e.
Često postavljana pitanja
Gdje je bila prijestolnica Urartua?
U Tušpi, na stijeni tvrđave Van i oko nje, na istočnoj obali jezera Van.
Kako su Urarćani nazivali svoju zemlju?
Asirski izvori koriste naziv Urartu. Vlastiti natpisi kraljevstva koriste naziv Biainili.
Ko je osnovao tvrđavu Van?
Inventar Ministarstva kulture i turizma navodi Sardurija I i datira osnivanje u period 840–825. godine pr. n. e.
Je li urartski srodan armenskom, turskom ili kurdskom jeziku?
Njegov jedini poznati srodnik je huritski. Sličnost s turskim je tipološka, a tvrdnja o kurdskoj vezi nema jezičku potporu. Gledište o protoarmenskom jeziku predstavlja osporavanu teoriju.
Šta povezuje Urartu s Jerevanom?
Argišti I osnovao je Erebuni 782. godine pr. n. e. To se uzima kao početak historije Jerevana.
Izvori
- Vikipedija — Urarćani tr.wikipedia.org
- Encyclopaedia Iranica — Urartu u Iranu iranicaonline.org
- Encyclopaedia Iranica — Urartski jezik iranicaonline.org
- Historijski muzej Armenije — Urartu: kraljevstvo Van historymuseum.am
- Cambridge University Press — Urartski jezik cambridge.org
- Belleten — Porijeklo i jezici Urarćana belleten.gov.tr
- Vikipedija — Urartu en.wikipedia.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Urartu metmuseum.org
- Portal kulture — Tvrđava Van kulturportali.gov.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Tvrđava Van turkishmuseums.kprod.kultur.gov.tr
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Tušpa/tvrđava Van whc.unesco.org
- Časopis Muzeja Troje — Trenutno stanje natpisa kanala Minua/Šamram i ponovno razmatranje kanala dergipark.org.tr
- Univerzitet Van Yüzüncü Yıl — Nedavno otkriveni urartski klinopisni natpisi u hramu tvrđave Körzüt avesis.yyu.edu.tr
- Colloquium Anatolicum — Iskopavanja na naseljenom humku tvrđave Van – 2011 dergipark.org.tr
Image: An Urartu Hieroglyph from Mezopotamia.jpg — Knslmn, CC BY 4.0
