Akađani (turski: Akadlar) bili su zajednice koje su govorile semitskim jezikom i živjele uz Sumere u južnoj Mezopotamiji (Mezopotamya) najmanje od 2700. godine p. n. e. Njihov vladar Sargon osnovao je Akadsko Carstvo (Akad İmparatorluğu) oko 2334. godine p. n. e. Porazio je Lugalzagesija, vladara Uruka, i pod svoju vlast doveo gradove-države južne Mezopotamije.
Ipak, arheološki položaj prijestolnice po kojoj je carstvo dobilo ime još nije pouzdano utvrđen. Ako pratite Sargonov uspon, vladarske pretenzije njegovog unuka Naram-Sina i dokaze o političkom slomu, možete sagledati historiju carstva čiji je domet na kartama ponegdje bio širi od stvarne kontrole.
Ko su bili Akađani prije Sargona?
Zajednice koje su govorile akadskim jezikom živjele su u južnoj Mezopotamiji stoljećima prije Sargonovog carstva. Njihovo prisustvo uz Sumere seže najmanje do 2700. godine p. n. e. Historija tih zajednica zato počinje prije historije države koja je nosila njihovo ime.
Akadski pripada porodici semitskih jezika. Srodan je arapskom i hebrejskom. Njegovi glavni historijski oblici obuhvataju staroakadski, babilonski i asirski. Te jezičke veze pomažu da razumijete šta označava naziv „akadski“, bez pretvaranja tog naziva u savremenu nacionalnu oznaku.
Akadski se zapisivao klinastim pismom od oko 2400. godine p. n. e. Oko 2000. godine p. n. e. razvijao se u babilonski i asirski oblik. Historija jezika tako se nastavlja i nakon približnog kraja carstva 2154. godine p. n. e.
Neposredno poistovjećivanje Akađana s Kurdima nema uporište u historijskom razlikovanju akadskog identiteta i savremenih etničkih nacija. Njihov drevni jezik i političko okruženje treba razumjeti kroz dokaze iz njihovog vremena. Nijedno se ne podudara neposredno s nekom savremenom etničkom nacijom.
Gdje se nalazilo Akadsko Carstvo i kojoj današnjoj državi pripada taj prostor?
Carstvo je nastalo oko grada Akada, na prostoru današnjeg Iraka. Područja njegove vlasti i vojnih pohoda obuhvatala su dijelove današnjeg Iraka, Sirije, Irana i Turske. Te savremene države služe kao orijentiri za razumijevanje njegovog dometa.
Ako ovu historiju upoznajete kroz putovanje po Turskoj, veza je, dakle, geografska. Dijelovi današnje Turske pripadali su širem području vlasti i vojnih pohoda carstva. Središte u kojem je država osnovana nalazilo se, međutim, u današnjem Iraku.
Kartu Akadskog Carstva treba pažljivo čitati. Velika obojena površina ne znači neprekinutu kontrolu nad svakim područjem. Izvan središta poput Suze (Susa), Tel Braka (Tell Brak) i Gasura, akadska vlast ponegdje je mogla biti ograničena. Domet vojnih pohoda i trajna politička kontrola nisu uvijek bili isto.
Koji je bio glavni grad Akadskog Carstva?
Prijestolnica je bio Akad, poznat i kao Agade. Njegov tačan arheološki položaj nije pouzdano utvrđen. Glavne pretpostavke smještaju ga u središnji Irak, otprilike unutar 30 kilometara od današnjeg Bagdada (Bağdat).
Ta je neizvjesnost važna kada gledate kartu. Predloženi položaj Akada predstavlja pretpostavku o lokaciji. Uloga grada kao carske prijestolnice i utvrđivanje njegovog fizičkog položaja odvojena su historijska pitanja.
Jedan tekst ipak pruža uvid u veze prijestolnice. Starobabilonski prijepis natpisa koji se pripisuje Sargonu navodi da su brodovi iz Meluhe (Meluhha), Magana i Dilmuna pristajali uz akadsko pristanište. Taj izvještaj smješta dolazak brodova u sačuvano sjećanje na život carske prijestolnice.
Kako je Sargon izgradio Akadsko Carstvo?
Sargonov presudni uspjeh bila je pobjeda nad Lugalzagesijem, vladarom Uruka. Pod svoju je vlast doveo gradove-države južne Mezopotamije. Prema srednjoj hronologiji, početak carstva smješta se oko 2334. godine p. n. e.
Ovdje je posebno korisno razlikovati stanovništvo od carstva. Zajednice koje su govorile akadskim živjele su uz Sumere mnogo prije tog osvajanja. Sargonov uspjeh bilo je političko ujedinjenje južnih gradova pod dinastijom čije je središte bio Akad.
Nakon Sargona na prijestolje su došli njegovi sinovi Rimuš (Rimuş) i Maništušu (Maniştusu). Održali su vlast dinastije nad Mezopotamijom. Njihovim nasljeđivanjem prijestolja akadska kraljevska vlast nastavila se nakon osnivačeve vladavine, u sljedećoj generaciji njegove porodice.
Sargonov unuk Naram-Sin doveo je carstvo do najveće moći. Koristio je titulu „kralj četiriju strana svijeta“, a uz njegovo ime dodan je znak za božanstvo. Time je izričito iskazivao pretenzije na obim i status svoje kraljevske vlasti.
Za vrijeme Naram-Sina i Šar-kali-šarija (Şar-kali-şarri) u sjevernoj Mezopotamiji osnovane su regionalne tvrđave i upravna središta. Takva središta pružaju konkretniju sliku organizacije carstva nego same njegove vanjske granice na karti.
O raširenom opisu Akada kao „prvog carstva“ i dalje se raspravlja. Primjenjivost te oznake zavisi od definicije carstva i značaja koji se pridaje trajnom političkom povezivanju. Sargonovo objedinjavanje južnih gradova-država ima čvršće uporište od bezuslovne tvrdnje o prvenstvu u historiji.
Vremenska linija Akadskog Carstva
Prema srednjoj hronologiji, carstvo je postojalo približno od 2334. do 2154. godine p. n. e., odnosno oko 180 godina. Apsolutni datumi i dalje su nesigurni. Muzej umjetnosti Metropolitan za akadski period koristi približne datume od 2350. do 2150. godine p. n. e.
- Najmanje od 2700. godine p. n. e.: Zajednice koje su govorile akadskim živjele su uz Sumere u južnoj Mezopotamiji.
- Oko 2400. godine p. n. e.: Akadski se počeo zapisivati klinastim pismom.
- Oko 2334. godine p. n. e.: Početak Akadskog Carstva prema srednjoj hronologiji.
- Nakon Sargona: Vladali su Rimuš, a zatim Maništušu.
- Za vrijeme Naram-Sina: Carstvo je dostiglo vrhunac.
- Za vrijeme Naram-Sina i Šar-kali-šarija: U sjevernoj Mezopotamiji osnovane su regionalne tvrđave i upravna središta.
- Oko 2154. godine p. n. e.: Kraj Akadskog Carstva prema srednjoj hronologiji.
Kakva je bila religija Akadskog Carstva?
Zaštitnica dinastije bila je Ištar (İştar), božica ljubavi i rata. Sumeri su je poznavali kao Inanu (İnanna). Ta imena povezuju vjersko pokroviteljstvo dinastije sa sumerskim vjerskim svijetom, uz koji su živjele zajednice koje su govorile akadskim.
Dodavanjem znaka za božanstvo uz svoje ime Naram-Sin je u predstavljanje samog vladara uveo božanski status. Njegova titula „kralj četiriju strana svijeta“ izražavala je pretenzije na sveobuhvatnu kraljevsku vlast. Titula i znak zajedno pokazuju kako se njegova vlast službeno predstavljala.
Jedan sačuvani predmet pruža još jednu vezu između vladarske porodice i obreda. Disk Enheduane (Enheduanna) na jednoj strani nosi natpis koji identificira Sargonovu kćerku. Na drugoj je prikazana obredna scena. Tako je imenovana članica dinastije povezana s materijalnim dokazima o vjerskim aktivnostima.
Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Sargonovo ime savremeni je oblik akadskog imena Šarru-ken (Sharru-ken). Ono približno znači „kralj je zakonit“. Samo ime zato izražava tvrdnju o pravu na kraljevsku vlast, uz vojne uspjehe povezane s njegovim usponom.
Mezopotamska predaja opisuje Sargona kao peharnika kralja Kiša (Kiş) prije nego što je postao vladar. Taj podatak pripada predaji o njegovom ranijem životu. Prema njoj je služba na dvoru drugog kralja prethodila njegovoj vlastitoj carskoj karijeri.
Natpis koji se pripisuje Sargonu navodi da je za njegovim stolom svakodnevno jelo 5.400 muškaraca. Ako ste ikada organizirali zajednički obrok, ta vam tvrdnja pruža poređenje iz svakodnevnog života. Hranjenje ljudi ovdje služi kao iskaz veličine kraljevske moći.
Disk Enheduane u Muzeju Penn datira iz oko 2300. godine p. n. e. i ima promjer od 25 centimetara. Njegove dvije strane čuvaju različite vrste dokaza: obredni prikaz i natpis koji identificira Sargonovu kćerku. Dimenzije tog malog predmeta stoje naspram širokog političkog dometa koji se povezuje s dinastijom njenog oca.
Zašto je propalo Akadsko Carstvo?
Nakon Šar-kali-šarija vladari južnih gradova ponovo su stekli nezavisnost. Vlast posljednjih kraljeva, Dudua i Šu-Turula (Şu-Turul), suzila se na Akad i njegovu okolinu. Taj slijed događaja podupire sliku postepenog političkog rasula.
Tradicionalno objašnjenje naglašava invaziju Gutejaca (Gutiler). Savremena tumačenja uključuju i unutrašnje pobune te postepeni politički raspad. Zato se o slomu raspravlja kroz relativni značaj više pritisaka, bez saglasnosti o jednom uzroku.
Klimatski dokazi donijeli su još jedan argument. Studija koju su Cullen i saradnici objavili 2000. godine povezala je približno 300 godina povećane količine prašine u sedimentima Omanskog zaljeva (Umman Körfezi) sa sušnim uslovima koji su doprinijeli slomu Akada. Ona pruža dokaze iz okoliša važne za tu raspravu.
Studija koju su Sołtysiak i Fernandes objavili 2021. godine obuhvatila je 75 osoba iz tri naselja sjeverne Mezopotamije. Nije potvrdila široko rasprostranjene promjene u ishrani kakve bi se očekivale usljed velike suše. Dokazi iz sedimenata i dokazi iz ljudskih ostataka zato ostavljaju ulogu suše otvorenom za raspravu.
Često postavljana pitanja
Ko je osnovao Akadsko Carstvo?
Sargon ga je osnovao oko 2334. godine p. n. e., prema srednjoj hronologiji. Porazio je Lugalzagesija iz Uruka i ujedinio gradove-države južne Mezopotamije pod svojom vlašću.
U kojoj se današnjoj državi nalazilo Akadsko Carstvo?
Središte u kojem je osnovano nalazilo se u današnjem Iraku. Područja njegove vlasti i vojnih pohoda obuhvatala su i dijelove današnje Sirije, Irana i Turske.
Koliko je trajalo Akadsko Carstvo?
Približno 180 godina, prema srednjoj hronologiji koja ga smješta između 2334. i 2154. godine p. n. e. Muzej umjetnosti Metropolitan akadski period datira šire, približno od 2350. do 2150. godine p. n. e.
Spominje li se Akad u Bibliji?
Knjiga Postanka 10:10 navodi Akad, zapisan kao Accad, među gradovima povezanim s Nimrodovim (Nemrut) kraljevstvom u Šinaru (Şinar). Smatra se da bi to mogao biti historijski grad Akad. Biblijski navod odnosi se na ime grada.
Izvori
- Getty — Mezopotamija: početak civilizacije getty.edu
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Akadski period metmuseum.org
- Wikipedia — Akadsko Carstvo en.wikipedia.org
- Vikipedi — Akadsko Carstvo tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Akad (grad)) en.wikipedia.org
- Univerzitet Yale — Akadski jezik nelc.yale.edu
- Yale eHRAF Archaeology, Harvey Weiss — Akadska kultura ehrafarchaeology.yale.edu
- Muzej Penn — Disk Enheduane, B16665 collections.penn.museum
- Cullen i saradnici — Klimatske promjene i slom Akadskog Carstva ldeo.columbia.edu
- Sołtysiak i Fernandes — Mnogo vike ni oko čega doi.org
FAQ
Ko je osnovao Akadsko Carstvo?
Sargon je osnovao Akadsko Carstvo oko 2334. godine p. n. e., prema srednjoj hronologiji. Porazio je Lugalzagesija iz Uruka i ujedinio gradove-države južne Mezopotamije pod svojom vlašću.
U kojoj se današnjoj državi nalazilo Akadsko Carstvo?
Carstvo je nastalo na prostoru današnjeg Iraka. Područja njegove vlasti i vojnih pohoda obuhvatala su i dijelove današnje Sirije, Irana i Turske.
Koliko je trajalo Akadsko Carstvo?
Prema srednjoj hronologiji, trajalo je približno od 2334. do 2154. godine p. n. e., odnosno oko 180 godina. Apsolutni datumi i dalje su nesigurni.
Spominje li se Akad u Bibliji?
Knjiga Postanka 10:10 navodi Akad, zapisan kao Accad, među gradovima povezanim s Nimrodovim kraljevstvom u Šinaru. Smatra se da bi taj naziv mogao upućivati na historijski grad Akad.
Image: The Akkadian Empire.png — Ennomus, CC BY-SA 4.0
