Ko je bio Bob Marley? Reggae, rastafari i historija Jamajke

Ko je bio Bob Marley?

Bob Marley (turski: Bob Marley) bio je jamajčanski pjevač, autor pjesama i gitarista. Njegovo puno ime bilo je Robert Nesta Marley. S grupom Wailers pomogao je da reggae dopre do međunarodne publike. Njegova muzika širila je poruku rastafarija širom svijeta. Njegov javni život bio je povezan i s političkim nasiljem na Jamajci.

Tu historiju možete pratiti kroz nekoliko mjesta: Nine Mile, gdje je rođen; Trench Town, gdje se muzički razvijao; i Kingston, gdje je na pozornici okupio suparničke političke vođe. Karijera ga je odvela i u Delaware, London i Zimbabve. Ta mjesta povezuju njegove pjesme s radom, migracijama, vjerom i nezavisnošću.

Odakle je bio Bob Marley i gdje je živio?

Marley je rođen 6. 2. 1945. u selu Nine Mile, u jamajčanskoj oblasti Saint Ann. Jamajka je tada bila britanska kolonija. Njegova majka Cedella Malcolm bila je Afrojamajčanka. Njegov otac Norval Sinclair Marley bio je Englez.

Krajem 1950-ih Marley se preselio u Kingston i nastanio u Trench Townu. Ta siromašna četvrt postala je ključna za njegov muzički razvoj. Tamo je upoznao Bunnyja Wailera i Petera Tosha. Njihova saradnja razvijala se uz muzičku poduku Joea Higgsa.

Marley je kasnije živio u Londonu, nakon oružanog napada na njegov dom u Kingstonu 1976. U tom periodu snimio je Exodus i Kaya. Njegova kuća u Kingstonu ostala je još jedna važna adresa. Kupio ju je 1975. i bila je njegov dom do smrti 1981. Danas se u njoj nalazi Muzej Boba Marleyja.

Kako su Bob Marley i Wailersi razvijali reggae?

Marley je 1962. za producenta Leslieja Konga snimio Judge Not. Bila je to jedna od njegovih najranijih snimki. Godine 1963. Marley, Bunny Wailer i Peter Tosh osnovali su jezgro Wailersa u Trench Townu. Simmer Down postala je prvi hit grupe.

Reggae se razvio nakon ska i rocksteady muzike, unutar marginaliziranih zajednica zapadnog Kingstona. Marleyjeva karijera bila je dio te šire jamajčanske muzičke historije. Wailersi su 1973, u periodu saradnje s izdavačkom kućom Island Records, objavili Catch a Fire i Burnin’. Oba albuma proširila su njihovu međunarodnu publiku.

Još jedna snimka donijela je Marleyjevim pjesmama širi odjek. Verzija pjesme I Shot the Sheriff koju je snimio Eric Clapton dospjela je 1974. na prvo mjesto američke liste Billboard Hot 100. Taj uspjeh povećao je Marleyjevu međunarodnu prepoznatljivost. Sve brojnija publika upoznavala je pjesme ukorijenjene u jamajčanskoj sredini iz koje su Wailersi potekli.

Šta je rastafari značio u životu Boba Marleyja?

Rastafari se razvio na Jamajci tokom 1930-ih kao odgovor na bjelačko kolonijalno ugnjetavanje. Njegova historija zato počinje prije Marleyjeve diskografske karijere. Tokom 1970-ih Marley i Peter Tosh svojom su muzikom pomagali da se njegova poruka proširi svijetom.

Marley je prihvatio rastafarijanski način života nakon posjete Hailea Selassieja Jamajci u 4. 1966. Počeo je i puštati kosu u dredove.

Direktnu vezu između tog pogleda na svijet i njegove muzike možete pratiti kroz pjesmu War. Objavljena je na Marleyjevom albumu Rastaman Vibration iz 1976. Njen tekst nastao je prilagodbom govora koji je Haile Selassie održao u Ujedinjenim nacijama 1963. Tako je politički govor postao dio Marleyjeve snimljene muzike.

Zašto je Bob Marley napadnut 1976. godine?

Naoružani napadači napali su Marleyjev dom u Kingstonu 3. 12. 1976. Ranjeni su Marley, njegova supruga Rita i njegov menadžer Don Taylor. Dva dana kasnije, 5. 12. 1976., Marley je uprkos povredama nastupio na koncertu Smile Jamaica.

Prema jednom političkom tumačenju, Marley je bio meta jer je koncert shvaćen kao podrška premijeru Michaelu Manleyju. Procjene koje prenosi TIME naglašavaju drugačiju namjeru: Marley je nastojao smanjiti nasilje, a ne podržati jednu od dvije stranke. Zato političko tumačenje napada treba razlikovati od mirotvorne namjere opisane u tim procjenama.

Marley je 22. 4. 1978. na koncertu One Love Peace Concert u Kingstonu okupio Manleyja i vođu opozicije Edwarda Seagu. Spojio im je ruke na pozornici. Tim javnim gestom pjevač se našao direktno između suparničkih političkih vođa Jamajke.

Koje su pjesme Boba Marleyja povezane s ovom historijom?

Marleyjeve snimke obuhvataju ranu pjesmu Wailersa Simmer Down, međunarodni odjek pjesme I Shot the Sheriff i politički jezik pjesme War. Catch a Fire i Burnin’ označili su veliko širenje njegove publike 1973. Exodus i Kaya uslijedili su nakon preseljenja u London poslije napada 1976.

Njegova međunarodna uloga prevazilazila je objavljivanje ploča. U 4. 1980. Marley i Wailersi nastupili su na proslavama nezavisnosti Zimbabvea. Taj nastup povezao je njegovu karijeru s afričkom nezavisnošću. Iste godine na albumu Uprising objavljene su Could You Be Loved i Redemption Song.

One Love Boba Marleyja

Prva snimka pjesme One Love objavljena je na albumu The Wailing Wailers iz 1965. Kasniji aranžman, One Love/People Get Ready, objavljen je na albumu Exodus 1977. Historija snimanja te pjesme zato počinje mnogo prije koncerta One Love Peace Concert iz 1978.

Could You Be Loved: pjesma i tekst

Marley je napisao Could You Be Loved. Objavljena je 1980. kao singl s albuma Uprising i spojila je elemente reggaea i diska. Njeno autorstvo i muzički izraz smještaju je u okvir njegovog rada na tom albumu iz 1980. Pjesma je kasnije uvrštena na kompilaciju Legend iz 1984.

Three Little Birds

Three Little Birds objavljena je na albumu Exodus Boba Marleyja i Wailersa iz 1977. Kao singl objavljena je 1980. Ako je na svojoj svakodnevnoj listi za slušanje pronađete uz Could You Be Loved, historija njihovog objavljivanja otkriva korisnu razliku: jedna je prvo objavljena na albumu Exodus, a druga na albumu Uprising.

Djeca i brak Boba Marleyja

Marley se oženio Ritom Anderson u Kingstonu 10. 2. 1966. Rita je također bila među ranjenima u napadu na njegov dom u 12. 1976. Tako je i njihova porodična historija bila zahvaćena nasiljem koje je pratilo njegovu javnu karijeru.

Marleyjeva službena stranica navodi 11 djece. Među njima su Ziggy, Stephen i Damian Marley. Ta porodična imena imaju svoje mjesto uz članove benda, političke ličnosti i mjesta koja se pojavljuju u prikazima njegovog života.

Od čega je umro Bob Marley?

U ljeto 1977. Marley je otišao na pregled zbog bolova i problema s noktom na palcu desne noge. Dijagnosticiran mu je akralni lentiginozni melanom. Odbio je amputaciju palca, ali je prihvatio operaciju uklanjanja tkiva oko ležišta nokta zahvaćenog rakom. Na to mjesto presađena mu je koža s bedra.

Marley je umro od akralnog lentiginoznog melanoma u bolnici u Miamiju 11. 5. 1981. Imao je 36 godina. Na Jamajci mu je 21. 5. 1981. priređena državna sahrana. Sahranjen je u mauzoleju u selu Nine Mile, gdje je i rođen.

Detalji koje nećete pronaći u vodičima

Marley je 1966. radio u Delawareu pod imenom Donald Marley. Bio je laboratorijski pomoćnik u kompaniji DuPont, a radio je i na montažnoj traci u fabrici Chrysler. Taj period smješta međunarodno poznatog muzičara u svakodnevicu laboratorijskog i fabričkog rada.

Redemption Song otkriva još jedan konkretan detalj o njegovoj muzici. Na snimci za album Uprising iz 1980. Marley je nastupio samo uz svoju akustičnu gitaru. Ideje za pjesmu crpio je iz govora Marcusa Garveyja. Njen svedeni instrumentalni sastav stoji uz reggae i disko elemente pjesme Could You Be Loved na istom albumu.

Muzej Boba Marleyja također čuva direktnu vezu između kulturnog prostora i kuće u kojoj se živjelo. Njegova zgrada u Kingstonu bila je dom koji je Marley kupio 1975. Tu adresu možete povezati i s njegovim porodičnim životom i s posljednjim godinama njegove diskografske karijere.

Hronologija

• 6. 2. 1945.: Rođen u selu Nine Mile na Jamajci.
• Kraj 1950-ih: Preselio se u Kingston i nastanio u Trench Townu.
• 1962.: Snimio Judge Not za Leslieja Konga.
• 1963.: S Bunnyjem Wailerom i Peterom Toshom osnovao jezgro Wailersa.
• 10. 2. 1966.: Oženio se Ritom Anderson.
• 1973.: S Wailersima objavio Catch a Fire i Burnin’.
• 3–5. 12. 1976.: Preživio pucnjavu u Kingstonu i nastupio na koncertu Smile Jamaica.
• 1977.: Objavio Exodus i dobio dijagnozu melanoma.
• 22. 4. 1978.: Spojio Manleyjeve i Seagine ruke na koncertu One Love Peace Concert.
• 4. 1980.: Nastupio na proslavama nezavisnosti Zimbabvea.
• 1980.: Objavio Uprising.
• 11. 5. 1981.: Umro u Miamiju u dobi od 36 godina.
• 21. 5. 1981.: Na Jamajci mu priređena državna sahrana.
• 2018.: UNESCO je jamajčanski reggae upisao na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Često postavljana pitanja

Odakle je bio Bob Marley?

Rođen je 6. 2. 1945. u selu Nine Mile, u jamajčanskoj oblasti Saint Ann. Kasnije se preselio u Trench Town u Kingstonu.

Od čega je umro Bob Marley?

Umro je od akralnog lentiginoznog melanoma 11. 5. 1981. u Miamiju. Dijagnoza mu je postavljena nakon pregleda palca desne noge 1977.

Koliko je djece imao Bob Marley?

Njegova službena stranica navodi 11 djece, među kojima su Ziggy, Stephen i Damian Marley.

Kada je objavljena Could You Be Loved?

Objavljena je 1980. kao singl s albuma Uprising. Uvrštena je i na Legend 1984.

Izvori

1. Vikipedija na turskom — Bob Marley tr.wikipedia.org
2. Wikipedia na engleskom — Bob Marley en.wikipedia.org
3. Službena stranica Boba Marleyja — Historija bobmarley.com
4. Associated Press — Bob Marley i rastafarijanska vjera apnews.com
5. TIME — Politika Boba Marleyja i napad 1976. godine time.com
6. Wikipedia na engleskom — Could You Be Loved en.wikipedia.org
7. Wikipedia na engleskom — Three Little Birds en.wikipedia.org
8. Wikipedia na engleskom — Redemption Song en.wikipedia.org
9. PBS American Masters — Hronologija života i karijere Boba Marleyja pbs.org
10. AIM at Skin Cancer Foundation — Bob Marley i akralni lentiginozni melanom aimatskincancer.org
11. Associated Press — Na današnji dan: 11. 5., Bob Marley umire u dobi od 36 godina apnews.com
12. Wikipedia na engleskom — Nine Mile, Jamajka en.wikipedia.org
13. Muzej Boba Marleyja — O muzeju bobmarleymuseum.com
14. UNESCO — Reggae muzika Jamajke ich.unesco.org

FAQ

Image: Bob Marley – Statue – Kingston – Jamaica.jpg — Avda, CC BY-SA 3.0