Zamislite jelovnik s turskim tekstom na jednoj strani i engleskim na drugoj. Znate engleski, pa možete zaključiti šta znače turske riječi. Naučnici su na isti način pristupili Kamenu iz Rozete. Razlika je u tome što je njihov zadatak imao mnogo veći značaj. Na kamenu su imali tekst koji su mogli pročitati, uz dva egipatska pisma koja nisu razumjeli.
Šta je Kamen iz Rozete?
Kamen iz Rozete je dio stele od granodiorita. Na njemu je dekret izdat 196. godine prije nove ere u ime Ptolemeja V.
Do danas je sačuvan samo fragment. Visok je 112,3 cm, širok 75,7 cm i debeo 28,4 cm. Nije riječ o ogromnom spomeniku.
Tekst nije pjesma ni molitva. To je službeno saopćenje. Taj detalj je važan, kao što ćete vidjeti u nastavku.
Jezici na Kamenu iz Rozete: dva jezika, tri pisma
Na kamenu su zabilježena dva jezika: staroegipatski i starogrčki. Zapisani su trima pismima.
- Gornji dio ispisan je hijeroglifima.
- Srednji dio ispisan je demotskim pismom.
- Donji dio ispisan je grčkim pismom.
Sačuvani tekst ima 14 redova hijeroglifa, 32 reda demotskog i 54 reda grčkog pisma. Egipatski dijelovi imaju manje redova od grčkog.
Upravo je jedan dekret, zapisan tri puta, učinio kamen toliko korisnim. Istraživači su mogli pročitati grčki tekst. To im je dalo polazište za poređenje istog dekreta s egipatskim pismima.
Značenje Kamena iz Rozete: šta piše u dekretu?
Ljudi često pitaju šta znače riječi „Kamen iz Rozete“. Postoje dva odgovora.
Prvi se odnosi na naziv. Rozeta je naziv koji se u evropskim jezicima koristi za Rašid, egipatsko naselje kod kojeg je kamen pronađen. Kamen, dakle, nosi ime mjesta pronalaska.
Drugi se odnosi na tekst. Dekret je izdat u Memfisu u čast Ptolemeja V. Na njemu stoji datum 27. 3. 196. prije nove ere.
Prema engleskom prijevodu demotskog teksta koji je uradio R. R. Simpson, u dekretu piše sljedeće:
- Kralj je hramovima dao novac i žito.
- Smanjio je ili ukinuo neke poreze.
- Oprostio je neke dugove.
- Oslobodio je zatvorenike i ljude koji su dugo bili pod optužbom.
- U svakom hramu trebalo je postaviti kraljev kip uz kip lokalnog boga.
Završna odredba dekreta sačuvala nam je poruku kamena. Njome se nalaže da tekst bude uklesan u tvrdi kamen svetim, domaćim i grčkim pismom. Trebalo ga je postaviti u hramovima prvog, drugog i trećeg reda.
Zato jedan tekst postoji u tri pisma.
Gdje je pronađen Kamen iz Rozete?
Francuski vojnici pronašli su kamen u julu 1799. Bilo je to tokom Napoleonovog pohoda na Egipat. Otkriće se pripisuje francuskom inženjerijskom oficiru Pierre-Françoisu Bouchardu.
Mjesto pronalaska bila je tvrđava blizu Rašida, u egipatskoj delti Nila. Francuzi su je zvali Fort Julien.
Ako tražite „Kamen iz Rozete Egipat“, odgovor je jednostavan. Pronađen je u Egiptu, u delti, blizu grada po kojem je dobio ime. Tamo nije ostao.
Gdje je Kamen iz Rozete danas i kako je dospio u Britanski muzej?
Francuzi su izgubili pohod. Prema uslovima predaje Aleksandrije 1801. godine, kamen je prešao u britanske ruke.
Od 1802. gotovo neprekidno je izložen javnosti u Britanskom muzeju u Londonu. Ako posjetite muzej, u vodiču za posjetioce pronaći ćete ga u egipatskoj galeriji broj 4.
Jedan prekid izlaganja posebno je poznat. Kamen je 1917. premješten radi zaštite od bombardovanja. Odnesen je u stanicu londonske poštanske željeznice, oko 15 metara ispod zemlje. Tamo je ostao dvije godine.
Kako su dešifrirani hijeroglifi
Kamen je prešao u britanske ruke 1801, ali posao time nije bio završen. Za njegovo čitanje trebalo je više od dvadeset godina. Više ljudi riješilo je pojedine dijelove zadatka.
Åkerblad i demotski znakovi
Johan David Åkerblad objavio je svoj rad 1802. godine. Polazeći od grčkih imena zapisanih u demotskom tekstu, izdvojio je pojedine znakove. Rezultat je bio alfabet od 29 znakova. Više od polovine bilo je tačno.
To je bio važan korak. Pokazao je i ograničenja te metode. Imena su pomogla, ali ostatak jezika još nije bilo moguće razumjeti.
Thomas Young i Ptolemejevo ime
Thomas Young proučavao je hijeroglife. Utvrdio je glasovne vrijednosti znakova kojima je na kamenu zapisano ime Ptolemej. Kraljevsko ime dobro je polazište. Ime na grčkom može se povezati s načinom na koji je zapisano na egipatskom.
Champollion i preokret 1822. godine
Jean-François Champollion napravio je naredne korake. Godine 1822. uporedio je ime Kleopatra s kopija natpisa na obelisku s File s kraljevskim imenima na Kamenu iz Rozete. Tako je utvrdio glasovne vrijednosti još nekih znakova.
Njegovo poznavanje koptskog bilo je drugi ključ. Pomoglo mu je da znak sunca u imenu Ramzes pročita kao Ra. Zatim ga je povezao s ostalim glasovnim znakovima.
Potom je došao presudni uvid. Champollion je shvatio da hijeroglifsko pismo čine i znakovi koji predstavljaju glasove i znakovi koji predstavljaju pojmove.
Svoj rezultat objavio je 27. 9. 1822. na sjednici Kraljevske akademije za natpise i lijepu književnost (Académie royale des Inscriptions et Belles-Lettres) u Parizu.
Hronologija
- 27. 3. 196. prije nove ere: U Memfisu je izdat dekret u čast Ptolemeja V.
- juli 1799: Kamen je pronađen u tvrđavi Fort Julien, blizu Rašida.
- 1801: Prešao je u britanske ruke prema uslovima predaje Aleksandrije.
- 1802: Izložen je u Britanskom muzeju. Åkerblad je objavio rad o demotskim znakovima.
- 27. 9. 1822: Champollion je objavio svoje rezultate u Parizu.
- 1917–1919: Kamen je tokom rata čuvan pod zemljom u Londonu.
- 28. 6. 2018: Kamen je digitaliziran, čime je nastala osnova za mapu dubine površine izrađenu u Leipzigu.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Služio je kao štamparska ploča. Površina kamena premazivana je bojom i korištena direktno kao štamparska ploča. Tako su nastajali obrnuti otisci natpisa koji se mogu čitati u ogledalu.
Broj redova nije jednak. Sačuvani tekst ima 14 redova hijeroglifa, 32 reda demotskog i 54 reda grčkog pisma. Hijeroglifski dio je najmanji, a grčki najduži.
Dvije godine proveo je u željezničkoj stanici. Kamen je 1917. premješten u podzemnu stanicu londonske poštanske željeznice, na dubinu od oko 15 metara. Tamo je ostao do 1919.
Demotski tekst možete pročitati na internetu. Engleski prijevod R. R. Simpsona dostupan je kao PDF od pet stranica na serveru Univerziteta Ca’ Foscari. Možete ga besplatno čitati.
Ima mapu dubine površine. U okviru projekta Univerziteta u Leipzigu kamen je digitaliziran 28. 6. 2018. Objavljena je mapa dubine njegove površine sastavljena od osam dijelova.
Često postavljana pitanja
Ko je dešifrirao hijeroglife?
Doprinos je dalo više ljudi. Åkerblad je proučavao demotske znakove. Thomas Young utvrdio je glasovne vrijednosti znakova u imenu Ptolemej. Jean-François Champollion objavio je presudni rezultat 27. 9. 1822.
Koliko jezika ima na Kamenu iz Rozete?
Dva: staroegipatski i starogrčki. Zapisani su trima pismima: hijeroglifskim, demotskim i grčkim.
Gdje se Kamen iz Rozete danas nalazi?
Nalazi se u Britanskom muzeju u Londonu. Muzejski vodič za posjetioce smješta ga u egipatsku galeriju broj 4.
Gdje je pronađen Kamen iz Rozete?
Francuski vojnici pronašli su ga u julu 1799. u tvrđavi blizu Rašida, u delti Nila. Francuzi su tvrđavu zvali Fort Julien.
Zašto se zove Kamen iz Rozete?
Rozeta je naziv koji se u evropskim jezicima koristi za Rašid, egipatsko naselje kod kojeg je kamen pronađen.
Izvori
- Vikipedija na turskom — Kamen iz Rozete tr.wikipedia.org
- Wikipedia na engleskom — Kamen iz Rozete en.wikipedia.org
- Biblioteka Univerziteta Cornell — Kamen iz Rozete digital.library.cornell.edu
- Globalni egipatski muzej — Rozeta globalegyptianmuseum.org
- R. R. Simpson — prijevod demotskog teksta, Univerzitet Ca’ Foscari open.unive.it
- Biblioteka Linda Hall — Kamen iz Rozete lindahall.org
- LMU München — Kako je riješena zagonetka hijeroglifa lmu.de
- Muzej bez granica — Kamen iz Rozete sharinghistory.museumwnf.org
- Univerzitet u Leipzigu — Projekt Digitalni kamen iz Rozete rosetta-stone.dh.uni-leipzig.de
FAQ
Ko je dešifrirao hijeroglife?
Doprinos je dalo više ljudi. Åkerblad je proučavao demotske znakove, Thomas Young utvrdio je glasovne vrijednosti znakova u imenu Ptolemej, a Jean-François Champollion objavio je presudni rezultat 27. 9. 1822.
Koliko jezika ima na Kamenu iz Rozete?
Dva: staroegipatski i starogrčki. Zapisani su trima pismima: hijeroglifskim, demotskim i grčkim.
Gdje se Kamen iz Rozete danas nalazi?
Nalazi se u Britanskom muzeju u Londonu. Muzejski vodič za posjetioce smješta ga u egipatsku galeriju broj 4.
Gdje je pronađen Kamen iz Rozete?
Francuski vojnici pronašli su ga u julu 1799. u tvrđavi blizu Rašida, u delti Nila. Francuzi su tvrđavu zvali Fort Julien.
Zašto se zove Kamen iz Rozete?
Rozeta je naziv koji se u evropskim jezicima koristi za Rašid, egipatsko naselje kod kojeg je kamen pronađen.
Image: Rosetta Stone.JPG — Hans Hillewaert, CC BY-SA 4.0
