Kako su Havaji postali dio SAD-a? Rušenje monarhije

Havaji (turski: Hawaii) nisu bili tek skup ostrva koji je čekao da ga neko prisvoji. U 19. vijeku bili su kraljevina s glavnim gradom, ustavom i priznanjem drugih država. Ovdje možete pratiti kako je ta kraljevina nestala i kako su se ostrva našla pod američkom zastavom.

Historija Havajske kraljevine: kako je nastala

Kamehameha I osnovao je Havajsku kraljevinu 1795. Pod svojom vlašću ujedinio je Oʻahu, Maui, Molokaʻi i Lānaʻi. Kauaʻi i Niʻihau pridružili su se kraljevini 1810. Time je završeno političko ujedinjenje glavnih havajskih ostrva.

Kraljevina je ubrzo stekla međunarodno priznanje. Velika Britanija i Francuska priznale su njenu nezavisnost zajedničkom deklaracijom od 28. 11. 1843. Od 1845. do pada monarhije 1893. glavni grad bio je Honolulu.

Vlast i zakoni Havajske kraljevine

Kraljevina nije ostala apsolutna monarhija. Kamehameha III prihvatio je ustav 8. 10. 1840. Havaji su time prešli iz apsolutne u ustavnu monarhiju.

Ustav iz 1840. postavio je stvarna ograničenja vlasti. Nijedan zakon nije mogao biti donesen bez odobrenja većine predstavnika koje je izabrao narod. Ustav je propisivao da isti zakon štiti narod i poglavare. Nečija imovina mogla se oduzeti samo na osnovu jasne zakonske odredbe.

Zakonodavstvo se nastavilo razvijati. Kraljica Liliʻuokalani i zakonodavna skupština kraljevine donijele su 1892. Zakon o javnim putevima. Njime su postojeće staze, putevi i mostovi određeni kao javne saobraćajnice.

Vojska Havajske kraljevine

Ustav iz 1840. odredio je kralja za vrhovnog komandanta vojske. Guvernerima ostrva dao je ovlasti nad utvrđenjima, vojnicima i oružjem. Te ovlasti ostale su pod kontrolom kralja i premijera.

Vojna zbivanja tokom 1880-ih obilježila je dobrovoljačka jedinica. Godine 1887. naoružana dobrovoljačka jedinica američkih doseljenika Honolulu Rifles učestvovala je u prisiljavanju kralja Kalākaue da prihvati novi ustav. Nije bila dio kraljevske vojske.

Zastava i grb Havajske kraljevine

Ako pogledate zastavu, u njenom izgledu možete prepoznati historiju kraljevine. Osam vodoravnih pruga predstavlja osam glavnih ostrva. Britanska zastava Union Jack u gornjem lijevom uglu predstavlja historijske veze kraljevine s britanskom Kraljevskom mornaricom.

Grb je također službeni državni simbol. Zakonodavna skupština formalno ga je usvojila 1845, za vladavine Kamehamehe III.

Bajonetski ustav iz 1887.

Prvi veliki prelom dogodio se 6. 7. 1887. Kalākaua je pod pritiskom potpisao dokument koji je postao poznat kao Bajonetski ustav. Njime su smanjene njegove ovlasti. Ograničena su i politička prava mnogih domorodačkih Havajaca.

To je bila pozadina svega što je uslijedilo. Ustav koji je naoružana dobrovoljačka jedinica nametnula kralju oslabio je monarhiju. Mnogi domorodački Havajci ostali su s manje prava u vlastitoj zemlji.

Historija havajske monarhije: Liliʻuokalani dolazi na prijestolje

Kalākaua je umro 20. 1. 1891. Naslijedila ga je njegova sestra Liliʻuokalani.

U januaru 1893. pokušala je uvesti ustav kojim bi ojačala ovlasti krune. Njeni protivnici organizovali su se u Komitet za sigurnost i krenuli protiv nje.

Rušenje Havajske kraljevine: januar 1893.

Ključni dani bili su 16. 1. 1893. i 17. 1. 1893. Prema historijskom izvještaju američkih ministarstava unutrašnjih poslova i pravde, američke trupe iskrcale su se u Honoluluu 16. 1. 1893. po nalogu diplomatskog predstavnika Johna L. Stevensa.

Komitet za sigurnost svrgnuo je Liliʻuokalani 17. 1. 1893. i proglasio privremenu vladu. Komitet su podržali američki diplomatski predstavnik i marinci s broda USS Boston.

Kraljica je odgovorila istog dana. Izjavila je da vlast ne prepušta privremenoj vladi, nego nadmoćnoj sili Sjedinjenih Američkih Država. Navela je da očekuje da Washington poništi taj čin.

Šta se dogodilo u Washingtonu

Prvi odgovor Washingtona išao joj je u prilog, barem djelimično. Grover Cleveland preuzeo je predsjedničku dužnost u martu 1893. Povukao je ugovor o aneksiji. Poslao je Jamesa H. Blounta na Havaje da istraži rušenje monarhije.

Izvještaji koji su uslijedili imali su suprotne zaključke. Blountov izvještaj iz jula 1893. zaključio je da su američki vojni i diplomatski zvaničnici prekoračili svoje ovlasti. Morganov izvještaj iz februara 1894. tvrdio je suprotno. Odbacio je odgovornost Stevensa i američkih snaga.

Privremena vlada nije čekala konačnu odluku. Godine 1894. proglasila je Republiku Havaji. Sanford B. Dole postao je njen prvi predsjednik.

Suđenje kraljici

Pristalice monarhije pokušale su je obnoviti 1895. Pokušaj je propao. Liliʻuokalani je izvedena pred vojni sud u prijestolnoj dvorani vlastite palače.

Osuđena je na pet godina teškog prinudnog rada. Kazna joj je zamijenjena zatvaranjem u spavaćoj sobi na spratu palače ʻIolani, gdje je provela oko osam mjeseci.

Aloha ʻOe je pjesma koju možda poznajete. Napisala ju je 1878. Zapisana je tokom njenog kućnog pritvora i postala je omiljena nacionalna pjesma.

Aneksija 1898.

Protivljenje domorodačkih Havajaca nije nestalo. U jesen 1897. peticija protiv aneksije prikupila je 21,269 potpisa. Te godine zabilježeno je oko 39,000 stanovnika domorodačkog ili djelimično domorodačkog havajskog porijekla.

Špansko-američki rat 1898. promijenio je argumentaciju u Washingtonu. Zagovornici aneksije tvrdili su da bi Havaji Sjedinjenim Američkim Državama osigurali stratešku bazu na Pacifiku. Tvrdili su i da bi aneksija zaštitila američke interese u Aziji.

Za ugovor je bila potrebna dvotrećinska većina u Senatu. Zagovornici su izabrali drugi put. Newlandsova zajednička rezolucija usvojena je običnom većinom u oba doma Kongresa. Predsjednik William McKinley potpisao ju je 7. 7. 1898.

Suverenitet je formalno prenesen na Sjedinjene Američke Države 12. 8. 1898.

Od teritorije do savezne države

Organskim zakonom uspostavljena je vlast Teritorije Havaji. Kongres ga je usvojio 30. 4. 1900, a stupio je na snagu 14. 6. 1900.

Status savezne države došao je kasnije. Predsjednik Dwight D. Eisenhower proglasio je Havaje 50. saveznom državom 21. 8. 1959.

Hronologija

1. 1795 Kamehameha I osnovao je Havajsku kraljevinu.
2. 1810 Kauaʻi i Niʻihau pridružili su se kraljevini, čime su ujedinjena glavna ostrva.
3. 8. 10. 1840 Usvojen je ustav.
4. 28. 11. 1843 Velika Britanija i Francuska priznale su nezavisnost kraljevine.
5. 6. 7. 1887 Kalākaua je pod pritiskom potpisao Bajonetski ustav.
6. 20. 1. 1891 Liliʻuokalani je stupila na prijestolje.
7. 16. 1. 1893 Američke trupe iskrcale su se u Honoluluu.
8. 17. 1. 1893 Monarhija je srušena i proglašena je privremena vlada.
9. 1894 Proglašena je Republika Havaji.
10. 1895 Pokušaj pristalica monarhije je propao, a Liliʻuokalani je zatvorena.
11. 1897 Peticija protiv aneksije prikupila je 21,269 potpisa.
12. 7. 7. 1898 McKinley je potpisao Newlandsovu rezoluciju.
13. 12. 8. 1898 Suverenitet je formalno prenesen na Sjedinjene Američke Države.
14. 14. 6. 1900 Organski zakon stupio je na snagu.
15. 21. 8. 1959 Havaji su postali 50. savezna država.
16. 23. 11. 1993 Clinton je potpisao Rezoluciju o izvinjenju.

Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima

• Zastava bilježi pomorske veze. Union Jack u uglu odražava historijske veze kraljevine s britanskom Kraljevskom mornaricom. Osam pruga predstavlja glavna ostrva.
• Palača je postala sudnica. Kraljici je suđeno u prijestolnoj dvorani vlastite palače. Potom je držana u spavaćoj sobi na spratu iste zgrade.
• Pjesma iz zatočeništva. Aloha ʻOe nastala je 1878. Zapisana je tokom kraljičinog kućnog pritvora.
• Zakon o putevima. Zakon o javnim putevima iz 1892. odredio je postojeće staze, puteve i mostove kao javne saobraćajnice.
• Broj potpisa na peticiji. Prikupljeno je 21,269 potpisa među oko 39,000 stanovnika domorodačkog ili djelimično domorodačkog havajskog porijekla.
• Zaobilazni put. Aneksija je provedena zajedničkom rezolucijom jer bi za ugovor bila potrebna dvotrećinska većina u Senatu.

Izvinjenje iz 1993. i pitanje zemljišta

Predsjednik Bill Clinton potpisao je rezoluciju Kongresa 23. 11. 1993. Njome je domorodačkim Havajcima upućeno izvinjenje zbog učešća američkih zvaničnika i građana u rušenju monarhije 1893.

Pravno značenje tog izvinjenja bilo je predmet spora. Vrhovni sud Havaja smatrao ga je osnovom za obustavu prodaje zemljišta nekadašnje kraljevine. Vrhovni sud SAD-a presudio je 31. 3. 2009. da rezolucija nije oduzela saveznoj državi ovlast da prodaje to zemljište.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Wikipedia — Havajska kraljevina en.wikipedia.org
2. Vikipedi — Havajska kraljevina tr.wikipedia.org
3. Univerzitet Nebraska–Lincoln — Ustav Havajske kraljevine (1840) teachinglegalhistory.unl.edu
4. Ured zamjenika guvernera Havaja — Historija zastave Havaja ltgov.hawaii.gov
5. Wikipedia — Grb Havajske kraljevine en.wikipedia.org
6. Nacionalni arhiv SAD-a — Zajednička rezolucija o aneksiji Havajskih ostrva archives.gov
7. Palača ʻIolani — Kraljičino zatočeništvo iolanipalace.org
8. Služba nacionalnih parkova — Kraljica Liliʻuokalani nps.gov
9. Biblioteka Kongresa — Prilike na Havajima loc.gov
10. Ministarstva unutrašnjih poslova i pravde SAD-a — Od Mauke do Makaija doi.gov
11. Smithsonian — Komitet za sigurnost 1898exhibition.si.edu
12. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, Ured historičara — Špansko-američki rat, 1898 history.state.gov
13. Zakonodavna skupština Havaja — Organski zakon, poglavlje I data.capitol.hawaii.gov
14. Senat SAD-a — Hronologija Havaja senate.gov
15. Biblioteka Kongresa — Izvinjenje SAD-a i javno zemljište na Havajima loc.gov

Image: Hawaiin kingdom map complete.png — Coldsteelwarmhearts, CC0