Historija Tokata: gdje priča počinje
Historija naseljavanja područja oko Tokata seže do halkolita, u razdoblje između 5400. i 3000. godine p. n. e. Taj početak odnosi se na okolno područje. Kada istražujete historiju Tokata, razlikujte tu regionalnu prošlost od kasnijeg grada, njegovih vladara i sačuvanih građevina.
Komana ovoj ranoj historiji daje još jedno važno mjesto. Oko 10 kilometara sjeveroistočno od današnjeg centra grada nalazilo se helenističko svetište posvećeno božici Ma. Historijski prostor Tokata zato obuhvata i antički vjerski centar i škole, most, hamame i kuće iz kasnijih razdoblja.
Koje je porijeklo imena Tokat?
Jedno objašnjenje povezuje Tokat s istočnorimskim (bizantskim) gradom Dokejom (Dokeia). Paul Wittek poistovjetio je Tokat s Dokejom. Sargon Erdem zastupao je mišljenje da se ime Dokeia s vremenom promijenilo u Tokat. Ti su argumenti povezani. Ipak, utvrđivanje identiteta grada i objašnjenje njegovog imena zasebni su dijelovi teorije.
Druga objašnjenja polaze od drugačijih pretpostavki. Jedno povezuje Tokat s Turcima Togayit. Drugo izvodi ime iz izraza toh-kat, koji se tumači kao „grad opasan zidinama“. Prema još jednom prijedlogu, riječ je o izrazu tok-at, u značenju „dobro uhranjen konj“. Sva ta objašnjenja ostaju konkurentne teorije, zajedno s vezom s Dokejom.
Ako naiđete na „grad opasan zidinama“ ili „dobro uhranjen konj“ kao jednostavan prijevod imena Tokat, imajte na umu da su to teorije. I objašnjenje povezano s Dokejom dio je iste rasprave. Historiju imena najbolje je predstaviti kroz ta različita tumačenja, bez proglašavanja bilo kojeg od njih sigurnom činjenicom.
Komana: svetište povezano s trgovinom
Komana je bila posvećena božici Ma, a njena vjerska uloga nadilazila je samo svetište. Svetkovine održavane dva puta godišnje činile su je hodočasničkim centrom. Bila je uključena i u međunarodne trgovačke mreže. I vjerska okupljanja i trgovačke veze pripadaju historiji ovog lokaliteta kod Tokata.
Arheološka rekognosciranja u Komani počela su 2004. godine. Iskopavanja su uslijedila 2009. godine i bila su usmjerena na Hamamtepe, na sjevernoj obali rijeke Ješilirmak. Ti datumi označavaju različite faze terenskog rada. Najprije je provedeno rekognosciranje, a zatim iskopavanje usmjereno na tu određenu lokaciju.
Tokat pod Danišmendidima i Seldžucima
Emir Danišmend osvojio je Tokat 1074. godine. Tokom 1150-ih, pod pokroviteljstvom Nizameddina Jagibasana, izgrađene su Jagibasanove medrese u Tokatu i Niksaru. Ubrajaju se među najranije medrese u Anadoliji. Obrazovanje je zato konkretan dio danišmendidske baštine Tokata.
Tokat je prešao pod vlast anadolskih Seldžuka 1175. godine, kada je Kilidž Arslan II uklonio Danišmendide s vlasti. Ta razlika važna je kada njegove spomenike slažete hronološki. Jagibasanove medrese pripadaju ranijem danišmendidskom razdoblju. Most Hidirlik potječe iz 1250. godine, iz seldžučkog razdoblja.
Most Hidirlik prelazi preko Ješilirmaka na pet šiljastih lukova. Njegov datum izgradnje i oblik daju vam jasan orijentir u srednjovjekovnoj hronologiji grada. On pruža i drugačiju vrstu historijskog svjedočanstva od medresa: riječni prijelaz uz građevine povezane s učenjem.
Gökmedrese je izgrađena kao daruššifa, odnosno bolnica. Ima otvoreno dvorište, dva ivana i dvije etaže. Datum njene izgradnje ostaje sporan jer na ploči predviđenoj za natpis nema teksta. Portal kulture Turske navodi općeprihvaćeno pripisivanje gradnje Muineddinu Sulejmanu Pervani, uz datiranje u 1277. godinu.
Pervanin hamam (Pervane Hamamı) također se povezuje s graditeljskom djelatnošću Muineddina Sulejmana Pervane u 13. vijeku. Ovaj seldžučki hamam ima četiri ivana i četiri zasebne prostorije za kupanje. Njegovu povezanost s Pervanom treba razlikovati od predloženog datuma 1277. godine koji se vezuje za Gökmedrese.
Osmanski Tokat: mahale, hamami i han
Bajazid Jildirim uključio je Tokat u osmansku teritoriju 1398. godine, nakon što je ubijen Kadija Burhanedin. Osmanski popis iz 1455. godine zabilježio je 46 mahala. Od njih je 38 bilo muslimanskih, a osam nemuslimanskih. Popis pruža konkretnu administrativnu sliku grada pod osmanskom vlašću.
Ali-pašin hamam (Ali Paşa Hamamı) pripada Ali-pašinom kompleksu, datiranom u 1572. godinu. To je dvojni hamam, sa simetrično raspoređenim dijelovima za žene i muškarce. Njegov tlocrt uključuje kupanje u arhitektonsku priču grada. Ono stoji uz vjerske, obrazovne i zdravstvene namjene koje predstavljaju druge građevine Tokata.
Tašhan, poznat i kao Vojvodin han (Voyvoda Hanı), izgrađen je između 1626. i 1632. godine. Ovaj osmanski han ima otvoreno dvorište i dvije etaže. Njegove 103 prostorije obuhvataju 76 unutrašnjih i 27 vanjskih. Ti brojevi daju precizniju predstavu o njegovom rasporedu nego sama riječ „han“.
Natpis na zapadnom ulazu Velike džamije u Tokatu (Tokat Ulu Camii) bilježi obnovu 1090. godine po Hidžri, što odgovara 1679. godini. To je dokumentirani datum obnove. Džamija ima ulazne trijemove i na istočnoj i na zapadnoj strani. Unutrašnji molitveni prostor podijeljen je na tri broda koji se pružaju okomito na mihrab.
Kuće i historija svakodnevnog života
Latifogluov konak (Latifoğlu Konağı) na Bulevaru Gaziosmanpaşa izgrađen je 1746. godine u stilu osmanskog baroka. Ima tlocrt u obliku slova L. Njegova konstrukcija spaja drveni skelet s ispunom od ćerpiča. Ova građevina unosi stambenu arhitekturu u historiju koju inače snažno predstavljaju medrese, hamami, han i džamija.
Ulica Bey Sokağı čuva zaštićene kuće iz kasnog osmanskog i republikanskog razdoblja. Kuće se nižu s obje strane ulice. Uprava pokrajine Tokat obnovila je njihove fasade 1987. godine. Ulica tako povezuje kuće iz ta dva razdoblja u istu arhitektonsku cjelinu.
Da biste ovu historiju povezali sa svakodnevicom, razmislite o kupanju i boravku kod kuće. Dva dijela Ali-pašinog hamama i stambene prostorije Latifogluovog konaka omogućavaju vam da Tokat upoznate kroz te poznate aktivnosti. Njihovi dokumentirani tlocrti i građevinski materijali daju toj vezi konkretnu arhitektonsku osnovu.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Na jugoistočnom uglu Velike džamije u Tokatu u kamenu je isklesana kućica za ptice. To je mali detalj uz krupnije podatke o tlocrtu džamije i natpisu o obnovi iz 1679. godine. Ako pažljivo razgledate građevinu, potražite upravo taj detalj.
Most Hidirlik, uz pet vidljivih šiljastih lukova, krije detalje i unutar svoje konstrukcije. Obnova koja je počela 2020. godine otkrila je njegovo izvorno popločenje. Tokom radova također je utvrđeno da je svaki mostni stub sadržavao zasvođenu komoru namijenjenu smanjenju težine.
Prostorija havuzbaşı na drugom spratu Latifogluovog konaka ima cvjetne ukrase i prikaze Istanbula na zidovima. Ti ukrasni motivi dodaju još jedan sloj podacima o kući: godini izgradnje 1746., tlocrtu u obliku slova L i drvenoj skeletnoj konstrukciji. Dekoracija prostorije pripada opisu građevine zajedno s njenim konstruktivnim obilježjima.
Muzej Tokat izlaže pločice na hetitskom jeziku iskopane na lokalitetu Mašathojuk, u naselju Yalınyazı na području Zilea. Ti predmeti povezuju muzejsku zbirku s konkretnim arheološkim lokalitetom. Poput hodočasničkih svetkovina koje su se u Komani održavale dva puta godišnje, oni proširuju priču izvan spomenika u centru Tokata.
Muzej Tokat: prikupljanje i predstavljanje prošlosti
Muzejska djelatnost u Tokatu počela je 1926. godine. Penzionirani učitelj Halis Turgut Cinlioğlu okupio je u medresi Gökmedrese historijske predmete koje je prikupio. Nekadašnja bolnica tako je postala mjesto nastanka gradskih muzejskih zbirki.
Muzej Tokat preseljen je 2012. godine iz medrese Gökmedrese u Arastalı Bedesten u Sulusokaku. Tamo je službeno otvoren 18. 9. 2012. Središnji dio zgrade sastoji se od devet cjelina natkrivenih kupolama. Njeni istočni i zapadni dijelovi araste sadrže dvadeset dućana okrenutih jedni prema drugima.
Hronologija
- 5400–3000. p. n. e.: Halkolitsko naseljavanje područja oko Tokata.
- 1074.: Emir Danišmend osvaja Tokat.
- 1150-e: Grade se Jagibasanove medrese u Tokatu i Niksaru.
- 1175.: Tokat prelazi pod vlast anadolskih Seldžuka.
- 1250.: Izgrađen je most Hidirlik.
- 1398.: Bajazid Jildirim uključuje Tokat u osmansku teritoriju.
- 1455.: Osmanski popis bilježi 46 mahala.
- 1572.: Datum koji se vezuje za kompleks Ali-pašinog hamama.
- 1626–1632.: Gradi se Tašhan.
- 1679.: Velika džamija obnavlja se prema sačuvanom natpisu.
- 1746.: Izgrađen je Latifogluov konak.
- 1926.: U medresi Gökmedrese počinje prikupljanje muzejskih predmeta.
- 2009.: Počinju iskopavanja u Komani.
- 2012.: Muzej Tokat seli se u Arastalı Bedesten.
Često postavljana pitanja
Odakle potječe ime Tokat?
Jedna teorija povezuje ga s bizantskom Dokejom. Druga objašnjenja povezuju ga s Turcima Togayit, izrazom toh-kat, u značenju „grad opasan zidinama“, ili izrazom tok-at, koji znači „dobro uhranjen konj“. Ta objašnjenja ostaju konkurentni prijedlozi.
Dokle u prošlost seže naseljavanje okoline Tokata?
Naseljavanje okolnog područja seže do halkolita, koji je ovdje datiran u razdoblje 5400–3000. godine p. n. e. Tu regionalnu historiju treba razlikovati od osnivanja današnjeg grada.
Kada je Tokat postao dio Osmanskog Carstva?
Tokat je ušao u sastav osmanske teritorije 1398. godine. Bajazid Jildirim uključio ga je nakon ubistva Kadije Burhanedina.
Gdje je Muzej Tokat preseljen 2012. godine?
Preseljen je iz medrese Gökmedrese u Arastalı Bedesten u Sulusokaku. Službeno otvaranje u novoj zgradi održano je 18. 9. 2012.
Izvori
- TDV Islamska enciklopedija — Tokat islamansiklopedisi.org.tr
- Wikipedia — Tokat (grad)) tr.wikipedia.org
- Projekt arheoloških istraživanja Komane — Terenski rad komana.org
- Turska enciklopedija obrazovanja — Jagibasanova medresa turkmaarifansiklopedisi.org.tr
- Portal kulture Turske — Gökmedrese kulturportali.gov.tr
- Portal kulture Turske — Inventar Velike džamije kulturportali.gov.tr
- Portal kulture Turske — Velika džamija kulturportali.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Tokata — Hanovi, hamami i mostovi tokat.ktb.gov.tr
- Generalna direkcija za ceste — Historijski most Hidirlik kgm.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za okoliš, urbanizaciju i klimatske promjene Tokata — Mjesta za posjetu tokat.csb.gov.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Latifogluov konak muze.gov.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Muzej Tokat muze.gov.tr
FAQ
Odakle potječe ime Tokat?
Jedno objašnjenje povezuje Tokat s bizantskim gradom Dokejom. Druge teorije povezuju ime s Turcima Togayit, izrazom toh-kat, koji se tumači kao „grad opasan zidinama“, ili izrazom tok-at, u značenju „dobro uhranjen konj“. To su različita moguća objašnjenja, a ne konačno utvrđeno porijeklo.
Dokle u prošlost seže naseljavanje okoline Tokata?
Naseljavanje područja oko Tokata seže do halkolita, koji je ovdje datiran u razdoblje 5400–3000. godine p. n. e. Ti dokazi odnose se na okolno područje, a ne na utvrđen datum osnivanja današnjeg grada.
Kada je Tokat postao dio Osmanskog Carstva?
Bajazid Jildirim uključio je Tokat u osmansku teritoriju 1398. godine, nakon ubistva Kadije Burhanedina.
Gdje je Muzej Tokat preseljen 2012. godine?
Muzej Tokat preseljen je iz medrese Gökmedrese u Arastalı Bedesten u Sulusokaku. U novoj zgradi službeno je otvoren 18. 9. 2012.
Image: Tokat Arastalı Bedesten and Tokat Castle 048.jpg — Dosseman, CC BY-SA 4.0
