Bitka kod Sinopa bila je ruska pomorska pobjeda izvojevana u luci Sinop (turski: Sinop) 30. 11. 1853. Flota admirala Pavela Nahimova uglavnom je uništila osmansku eskadru pod komandom Osman-paše (Osman Paşa). Time je ubrzan ulazak Britanije i Francuske u Krimski rat.
Zašto su se osmanski brodovi okupili u luci u kojoj su pretrpjeli takvo razaranje? Njihov zadatak bio je da štite snabdijevanje kavkaskog fronta, ali ih je loše vrijeme dovelo u Sinop. Pratite put snabdijevanja, napad i sačuvani spomenik. Tako možete povezati pomorsku bitku sa širim tokom rata.
Bitka kod Sinopa 1853: zašto je osmanska flota bila tamo?
Bitka se odigrala za vrijeme vladavine sultana Abdulmedžida (Abdülmecid), koji je vladao od 1839. do 1861. godine. Pripadala je početnoj fazi Krimskog rata, vođenog od 1853. do 1856. godine. Sukob kod Sinopa, dakle, dogodio se rano u ratu u koji će se kasnije uključiti Britanija i Francuska.
Eskadra Osman-paše imala je konkretan zadatak. Trebala je štititi pomorsko snabdijevanje osmanskih snaga na kavkaskom frontu preko Trabzona (turski: Trabzon) i Batumija (turski: Batum). Početkom 11. mjeseca 1853. upućena je prema kavkaskoj obali. Zbog lošeg vremena sklonila se u Sinop.
Razmislite o isporukama od kojih zavisite u svakodnevnom životu: prijevoz povezuje zalihe s ljudima kojima su potrebne. Kod Sinopa ta je veza bila važna za snage na kavkaskom frontu. Zaštitni zadatak osmanske eskadre i Nahimovljeva naređenja da uništi osmanske brodove za snabdijevanje učinili su pomorski prijevoz središnjim pitanjem ovog sukoba.
Karta Bitke kod Sinopa: kako razumjeti položaje
Da biste razumjeli kartu bitke, počnite od luke Sinop, gdje se nalazila osmanska eskadra. Zatim širu operaciju povežite s Trabzonom, Batumijem i kavkaskim frontom. Ta mjesta objašnjavaju zadatak snabdijevanja zbog kojeg su brodovi Osman-paše krenuli prema kavkaskoj obali prije nego što im je vrijeme prekinulo plovidbu.
U samoj luci ključan je bio prilazak ruske flote u dvije kolone. Nahimovljevi brodovi približili su se osmanskim plovilima i napali ih s male udaljenosti. Ako pratite geografski tok bitke, razlikujte taj sukob u luci od dužeg pomorskog puta snabdijevanja koji je osmanska eskadra trebala štititi.
Istanbul (turski: İstanbul) dio je ove geografske priče kroz posljedice bitke. Osmanski parobrod Taif pobjegao je iz Sinopa i dva dana kasnije tamo donio vijest o porazu. Njegovo putovanje povezuje razaranje u luci s dolaskom vijesti 2. 12. 1853.
Kako se odvijala rusko-turska pomorska bitka kod Sinopa?
Ruskim napadom komandovao je Nahimov. Osmanskom eskadrom komandovao je patrona Osman-paša. U prikazu Bitke kod Sinopa na engleskom jeziku za rusku stranu navodi se šest linijskih brodova, dvije fregate i tri parobroda. Za osmansku stranu navedeno je sedam fregata, tri korvete, dva parobroda i obalska artiljerija.
Ruska flota prišla je u dvije kolone i započela napad s male udaljenosti na brodove u luci. Eksplozivne granate izazvale su požare na drvenim osmanskim plovilima. Ti požari doprinijeli su razmjerama uništenja. Zbog toga je upotrijebljena municija važna za razumijevanje toka bitke.
Ishod je bio odlučujuća ruska pobjeda. Osman-paša je ranjen i zarobljen. Rusija nije izgubila nijedan brod, dok je osmanska eskadra pretrpjela velika razaranja. Taif je uspio pobjeći i prenijeti vijest u Istanbul.
Enciklopedija ruske historije opisuje Sinop kao posljednju veliku pomorsku bitku između flota jedrenjaka. Ipak, popisi snaga uključuju i parobrode na obje strane. Oba podatka pripadaju ovom prikazu. Povezivanje bitke s flotama jedrenjaka ne treba prikriti prisustvo parnih brodova.
Koliki dio osmanske flote je uništen?
Kod Sinopa je razorena eskadra koja se nalazila u luci. Nije uništena cijela osmanska mornarica. Ta je razlika važna kada naiđete na opise uništenja osmanske flote. Taj izraz ovdje se odnosi na brodove okupljene pod komandom Osman-paše u Sinopu.
Podaci o ljudskim gubicima zahtijevaju sličan oprez. Studija Besima Özcana navodi da je poginulo gotovo 2.000 osmanskih mornara. Enciklopedija ruske historije navodi osmanske gubitke od 3.000 i zasebno izdvaja 200 zarobljenika. Ovi prikazi donose različite ukupne brojeve. Svaki treba ostati jasno pripisan svom izvoru.
Razaranje nije zahvatilo samo brodove. Özcanovo istraživanje bilježi znatnu štetu koju je rusko bombardovanje nanijelo muslimanskoj četvrti Sinopa. Bitka zato pripada historiji grada, kao i historiji osmanske mornarice.
Zašto je Bitka kod Sinopa bila prekretnica u Krimskom ratu?
Britanska štampa opisivala je razaranje kod Sinopa kao masakr. Takvo izvještavanje pojačalo je utjecaj događaja na evropsko javno mnijenje. Borbe u luci postale su pitanje koje je nadilazilo neposredni rusko-osmanski pomorski sukob.
Sinop je ubrzao ulazak Britanije i Francuske u rat na strani Osmanskog Carstva. Do 28. 3. 1854. obje zemlje objavile su rat Rusiji. Značaj bitke kao prekretnice počiva na tom širenju učešća u ratu, uz razmjere osmanskog pomorskog poraza.
Krimski rat završen je Pariškim mirovnim ugovorom, potpisanim 30. 3. 1856. Ugovorom je Crno more neutralizirano. Ograničene su osmanska i ruska ratna flota te pomorski arsenali na tom području. Mirovni sporazum tako je postavio ograničenja pomorskim snagama na moru na kojem se odvijala operacija kod Sinopa.
Hronologija
- Početak 11. mjeseca 1853: Eskadra Osman-paše upućena je prema kavkaskoj obali da štiti pomorsko snabdijevanje osmanskih snaga.
- 11. mjesec 1853: Loše vrijeme primoralo je eskadru da se skloni u luku Sinop.
- 30. 11. 1853: Nahimovljeva ruska flota nanijela je odlučujući poraz osmanskoj eskadri kod Sinopa.
- 2. 12. 1853: Parobrod Taif donio je vijest o porazu u Istanbul.
- 3. mjesec 1854: Britanija i Francuska objavile su rat Rusiji i uključile se u sukob.
- 1854: Donesena je odluka da se izgradi Šehidska česma u spomen na mornare poginule kod Sinopa.
- 30. 3. 1856: Pariškim mirovnim ugovorom završen je Krimski rat.
- 21. 8. 1858: Završena je izgradnja Šehidske česme, prema arhivskom istraživanju Cenka Demira.
Slika Bitke kod Sinopa: Ivan Ajvazovski
Ivan Ajvazovski naslikao je Bitku kod Sinopa 1853. godine. Centralni pomorski muzej u Sankt Peterburgu čuva sliku s tom temom i tom godinom nastanka. Ako tražite sliku Bitke kod Sinopa Ivana Ajvazovskog, ova muzejska zbirka pruža vam konkretno djelo i muzejsku referencu.
Datum nastanka slike smješta je u istu godinu kada se odigrala bitka. Šehidska česma (Şehitler Çeşmesi) nastajala je prema drugačijem rasporedu. Njena izgradnja odobrena je 1854, a završena 1858. godine. Slika i česma povezuju događaj s dva oblika čuvanja sjećanja: umjetničkim djelom u muzeju i spomenikom u Sinopu.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Jedan od brodova izgubljenih kod Sinopa ranije je pripadao Rusiji. Osmanska fregata Fazlullah prethodno se zvala Rafail i zarobljena je od Rusa 1829. godine. Njeno uništenje 1853. donosi historiju pojedinačnog broda unutar šire priče o porazu eskadre.
Osmanske snage uključivale su i Dimyad, fregatu koja je pripadala egipatskoj mornarici. Njeno prisustvo otkriva detalj koji zbirni podaci o fregatama i korvetama mogu prikriti. Među plovilima okupljenim kod Sinopa nalazio se i brod te zasebne mornarice.
Šehidska česma čuva još jednu vezu s konkretnom osobom. Arhivsko istraživanje identificira kaligrafa Mevlevija Mehmeda Zekija kao autora njenog natpisa. Spomenik tako, uz sjećanje na poginule mornare, čuva i ime čovjeka koji je doprinio njegovom nastanku.
Postoje različita objašnjenja o finansiranju česme. Turska Wikipedia prenosi tvrdnju da je izgrađena novcem pronađenim kod poginulih mornara. Arhivsko istraživanje Nurcan Yazıcı Metin pokazuje da je dobrovoljnim prilozima prikupljen samo mali iznos. Potrebna sredstva za izgradnju osigurao je sultan Abdulmedžid.
Taj arhivski nalaz važan je za vaše razumijevanje spomenika. Povezuje izgradnju česme sa sultanom koji je vladao u vrijeme bitke. Demirov datum završetka, 21. 8. 1858, također pokazuje da je spomenik dovršen nakon što je Pariškim mirovnim ugovorom završen rat.
Često postavljana pitanja
Kada se odigrala Bitka kod Sinopa?
Bitka se odigrala 30. 11. 1853. u luci Sinop. Dogodila se u početnoj fazi Krimskog rata i završila odlučujućom ruskom pobjedom.
Je li kod Sinopa nestala cijela osmanska mornarica?
Ne. Uništena je eskadra smještena u luci. Taif je pobjegao i 2. 12. 1853. stigao u Istanbul s viješću o porazu.
Zašto je Sinop bio važan i izvan same pomorske bitke?
Uništenje eskadre ubrzalo je britansku i francusku intervenciju na strani Osmanskog Carstva. Do 28. 3. 1854. obje zemlje objavile su rat Rusiji. Time se proširio krug učesnika u Krimskom ratu.
Šta danas povezuje Sinop s bitkom?
Šehidska česma čuva sjećanje na mornare poginule u bici. Njena izgradnja odobrena je 1854, a završena 21. 8. 1858, prema arhivskoj studiji Cenka Demira.
Izvori
- Vikipedi — Napad na Sinop tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Bitka kod Sinopa en.wikipedia.org
- Enciklopedija ruske historije — Bitka kod Sinopa encyclopedia.com
- Besim Özcan — Anatomija jednog iznenadnog napada: katastrofa kod Sinopa dergipark.org.tr
- Nurcan Yazıcı Metin — Šehidska česma u Sinopu prema arhivskim dokumentima dergipark.org.tr
- Cenk Demir — Monumentalni hajrat: Šehidska česma u Sinopu dergipark.org.tr
- Centralni pomorski muzej — Bitka kod Sinopa. 1853. godina navalmuseum.ru
- Wikipedia — Krimski rat en.wikipedia.org
- Wikipedia — Pariški mirovni ugovor (1856)) en.wikipedia.org
FAQ
Kada se odigrala Bitka kod Sinopa?
Bitka kod Sinopa odigrala se 30. 11. 1853. u luci Sinop, u početnoj fazi Krimskog rata.
Je li Rusija kod Sinopa uništila cijelu osmansku mornaricu?
Ne. Uništena je osmanska eskadra u luci Sinop, a ne cijela osmanska mornarica. Parobrod Taif uspio je pobjeći i donijeti vijest o porazu u Istanbul.
Zašto je Bitka kod Sinopa bila prekretnica?
Uništenje eskadre ubrzalo je ulazak Britanije i Francuske u Krimski rat na strani Osmanskog Carstva. Do 28. 3. 1854. obje zemlje objavile su rat Rusiji.
Gdje se nalazi slika Bitke kod Sinopa Ivana Ajvazovskog?
Centralni pomorski muzej u Sankt Peterburgu čuva sliku Bitke kod Sinopa koju je Ivan Ajvazovski naslikao 1853. godine.
Image: Battle of Sinop.jpg — Ivan Aivazovsky, Public domain
