Balfourova deklaracija (Balfour Deklarasyonu) bila je izjava britanske vlade od 2. 11. 1917. Podržala je osnivanje nacionalnog doma za jevrejski narod u Palestini (Filistin). Ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour prenio je tu politiku u pismu lordu Rothschildu. Dokument je bio kratak, ali su njegove odredbe kasnije uvrštene u Mandat za Palestinu. Na njega se 1948. pozvala i Deklaracija o nezavisnosti Izraela.
Ako ovu historiju sagledavate kroz Osmansko Carstvo, važno je da poznajete okolnosti. Palestina je u vrijeme objavljivanja deklaracije, tokom Prvog svjetskog rata, još bila osmanska teritorija. Britanske snage tamo su napredovale. Pismo je, dakle, objavilo britansku politiku prema teritoriji koja je tada pripadala Osmanskom Carstvu.
Šta je bila Balfourova deklaracija iz 1917. godine?
Deklaracija je izrazila podršku britanske vlade jevrejskom nacionalnom domu u Palestini. Vlada se njome obavezala i da će uložiti najveće napore kako bi pomogla ostvarenje tog cilja. Balfour ju je potpisao kao ministar vanjskih poslova u vladi Davida Lloyda Georgea. Iza izjave je stajao autoritet te vlade, iako je po obliku bila pismo pojedincu.
To nije bio sporazum potpisan između dvije države. Ova razlika pomaže vam da razumijete šta je dokument zapravo učinio. Objavio je politiku i uz nju naveo zaštitne odredbe. Nije definirao državu niti povukao granice. Kasnijim uvrštavanjem u Mandat za Palestinu izjava je dobila mjesto u dodatnom okviru upravljanja.
Datum Balfourove deklaracije: kada je pismo odobreno i objavljeno?
Tri datuma označavaju različite faze nastanka i objavljivanja deklaracije. Britanski ratni kabinet odobrio je njeno izdavanje 31. 10. 1917. Balfourovo pismo nosilo je datum 2. 11. 1917. Tekst je objavljen u štampi 9. 11. 1917., jednu sedmicu nakon datuma pisma. Odobrenje, slanje pisma i javno objavljivanje bili su zasebni koraci.
Taj redoslijed liči na svakodnevnu razliku između odobravanja poruke, njenog slanja i objavljivanja. Ovdje je prvo donesena odluka kabineta. Balfour je zatim prenio politiku Rothschildu. Uslijedilo je objavljivanje u štampi. Kada naiđete na različite datume povezane s deklaracijom, ove faze objašnjavaju zašto je 2. 11. 1917. datum samog pisma.
Pismo s Balfourovom deklaracijom: zašto Rothschild?
Primalac je bio Lionel Walter Rothschild, drugi baron Rothschild. Bio je istaknuta ličnost jevrejske zajednice u Britaniji. Na kraju pisma Balfour ga je zamolio da s deklaracijom upozna Cionističku federaciju. Rothschild je, dakle, bio imenovani primalac vladine izjave namijenjene širem prenošenju.
Sačuvana prepiska pokazuje i Rothschildovo učešće u razgovorima koji su prethodili konačnom pismu. Maurice Hankey mu je 6. 10. 1917. pisao tražeći njegovo mišljenje o predloženoj deklaraciji. Tokom rasprava o nacrtu tražena su mišljenja Jevreja koji su podržavali cionizam i onih koji su mu se protivili. Lokalna arapska većina u Palestini nije bila zastupljena u tim raspravama.
Tekst Balfourove deklaracije: šta je obećano?
Glavna obaveza odnosila se na nacionalni dom za jevrejski narod u Palestini. Britanija je izrazila podršku tom cilju i obećala da će ulagati napore kako bi olakšala njegovo ostvarenje. Izraz „nacionalni dom“ važan je jer deklaracija nije izričito definirala državu. Tumačenje da su te riječi utvrdile potpuno razrađeno političko rješenje nadilazi ono što je sam tekst ustanovio.
Prva zaštitna odredba odnosila se na postojeće nejevrejske zajednice u Palestini. Njihova građanska i vjerska prava nisu smjela biti ugrožena. Tekst je izričito naveo te kategorije prava. Nije izričito spomenuo njihova politička ili nacionalna prava. Ta razlika ključna je za razumijevanje načina na koji se dokument odnosio prema stanovništvu Palestine.
Druga zaštitna odredba odnosila se na Jevreje koji su živjeli u drugim zemljama. Njihova prava i politički status također su trebali ostati zaštićeni. Deklaracija se tako bavila dvjema različitim sredinama: zajednicama u Palestini i jevrejskim stanovništvom drugdje. Da biste obavezu sagledali u cijelosti, morate uzeti u obzir obje zaštitne odredbe. Politika nacionalnog doma nije stajala sama u toj rečenici.
Značenje formulacije o nacionalnom domu ostalo je predmet sporenja. Historičar Norman Rose tvrdio je da su glavni tvorci deklaracije očekivali da će s vremenom nastati jevrejska država. Kraljevska komisija za Palestinu iz 1937. protumačila je formulaciju kao kompromis između ministara koji su željeli državu i onih koji je nisu željeli. To su tumačenja formulacije, a ne definicija države zapisana u pismu.
Karta Balfourove deklaracije: koju je teritoriju odredila?
Deklaracija iz 1917. nije sadržavala kartu. Nije povukla ni granice Palestine ni nacionalnog doma koji je podržavala. Kao geografsko područje navela je Palestinu, bez priloženog prikaza teritorijalnog obuhvata. Zato se karta nekog kasnijeg uređenja ne može smatrati kartom sadržanom u Balfourovom pismu.
To ograničava ono što iz same deklaracije možete saznati o geografiji. Ona utvrđuje mjesto navedeno u toj politici, ali ne određuje granice unutar njega. Ova razlika pomaže vam kada pismo upoređujete s kasnijim Mandatom za Palestinu. Riječ je o zasebnim dokumentima s različitim odredbama.
Hronologija
- 6. 10. 1917.: Maurice Hankey zatražio je Rothschildovo mišljenje o predloženoj deklaraciji.
- 31. 10. 1917.: Britanski ratni kabinet odobrio je izdavanje deklaracije.
- 2. 11. 1917.: Arthur James Balfour poslao je lordu Rothschildu pismo koje je sadržavalo deklaraciju.
- 9. 11. 1917.: Tekst deklaracije objavljen je u štampi.
- 24. 7. 1922.: Vijeće Lige naroda odobrilo je Mandat za Palestinu, u koji su uvrštene odredbe deklaracije.
- 1924.: Rothschild je poklonio dokumente o deklaraciji koji se danas čuvaju u Britanskoj biblioteci.
- 14. 5. 1948.: Objavljena je Deklaracija o nezavisnosti Izraela, s izričitim pozivanjem na Balfourovu deklaraciju.
Kako je deklaracija uvrštena u Mandat za Palestinu?
Vijeće Lige naroda odobrilo je Mandat za Palestinu 24. 7. 1922. U njegov tekst uvrštene su odredbe Balfourove deklaracije. Preambula Mandata odredila je da je Britanija odgovorna za provođenje deklaracije od 2. 11. 1917. Time je uspostavljena konkretna veza između ratnog pisma i kasnije uprave nad Palestinom.
Član 6. odnosio se na jevrejsko doseljavanje i naseljavanje na zemljištu. Predviđao je olakšavanje doseljavanja pod odgovarajućim uslovima i podsticanje naseljavanja. Zahtijevao je i zaštitu prava i položaja drugih dijelova stanovništva. Mandat je tako politiku nacionalnog doma prenio u odredbe o doseljavanju i naseljavanju na zemljištu, uz zaštitu drugih.
Balfourova deklaracija i 1948. godina: kakva je bila veza?
Deklaracija o nezavisnosti Izraela objavljena je u Tel Avivu 14. 5. 1948. Izričito se pozvala na Balfourovu deklaraciju od 2. 11. 1917. To pozivanje pokazuje mjesto ranije izjave u prikazu koji je ponudila deklaracija o nezavisnosti. Dokumenti ostaju zasebni: jedan je bio pismo kojim je objavljena britanska politika, a drugi deklaracija o nezavisnosti.
I njihova historijska povezanost različito se tumači. Izvještaj Biblioteke Donjeg doma britanskog parlamenta iz 2016. bilježi da mnogi Izraelci smatraju Balfourovu deklaraciju historijskim korakom prema stvaranju države. Opisuje i suprotno gledište, prema kojem je deklaracija pomogla postaviti temelje budućeg sukoba u regiji. Isto pismo zato ima izrazito različita značenja u prikazima budućnosti Palestine.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Deklaracija u Balfourovom pismu sastoji se od jedne rečenice na engleskom jeziku sa 67 riječi. Cijelo pismo sadrži i Balfourov zahtjev da se obavijesti Cionistička federacija. Ta razlika objašnjava zašto deklaracija ima manje riječi od cijelog pisma u kojem se nalazi.
Britanska biblioteka čuva originalno pismo pod arhivskom oznakom Add MS 41178 A. Pismo je evidentirano na trećem listu. Njegova koverta sačuvana je kao četvrti list. Ove kataloške pojedinosti identificiraju i dokument koji prenosi politiku i kovertu sačuvanu uz njega.
Ista arhivska jedinica sadrži Hankeyjevo pismo Rothschildu od 6. 10. 1917. Katalog Britanske biblioteke bilježi da je Lionel Walter Rothschild poklonio dokumente 1924. Zbirka tako čuva materijal iz rasprave prije odobrenja, kao i konačno pismo i njegovu kovertu.
Balfourova deklaracija u PDF-u i njen tekst: gdje ih možete pročitati?
Ako želite objašnjenje koje možete preuzeti, Biblioteka Donjeg doma britanskog parlamenta nudi istraživački pregled od osam stranica u PDF formatu.
Često postavljana pitanja
Koji je tačan datum Balfourove deklaracije?
Pismo nosi datum 2. 11. 1917. Ratni kabinet odobrio je izdavanje deklaracije 31. 10. 1917., a njen tekst objavljen je u štampi 9. 11. 1917. Ti datumi označavaju različite faze objavljivanja iste politike.
Ko je potpisao pismo i ko ga je primio?
Arthur James Balfour potpisao ga je kao ministar vanjskih poslova u vladi Davida Lloyda Georgea. Primalac je bio Lionel Walter Rothschild, drugi baron Rothschild. Balfour ga je zamolio da deklaraciju prenese Cionističkoj federaciji.
Je li deklaracija obećala državu s utvrđenim granicama?
Tekst je podržao nacionalni dom za jevrejski narod u Palestini. Nije definirao državu, utvrdio granice niti sadržavao kartu. Tumačenja očekivanog ishoda treba razlikovati od tih ograničenja samog teksta.
Koja je prava deklaracija izričito štitila?
Štitila je građanska i vjerska prava postojećih nejevrejskih zajednica u Palestini. Štitila je i prava i politički status Jevreja u drugim zemljama. Nije izričito navela politička ili nacionalna prava nejevrejskih zajednica u Palestini.
Izvori
- Univerzitet Yale, projekt Avalon — Balfourova deklaracija avalon.law.yale.edu
- Britanska biblioteka — Add MS 41178 A searcharchives.bl.uk
- Wikipedia — Balfourova deklaracija en.wikipedia.org
- Vikipedi — Balfourova deklaracija tr.wikipedia.org
- Digitalna biblioteka Ujedinjenih naroda — Tekst Mandata za Palestinu, A/292 digitallibrary.un.org
- Univerzitet Yale, projekt Avalon — Mandat za Palestinu avalon.law.yale.edu
- Univerzitet Yale, projekt Avalon — Deklaracija o nezavisnosti Izraela avalon.law.yale.edu
- Biblioteka Donjeg doma britanskog parlamenta — Balfourova deklaracija commonslibrary.parliament.uk
- Biblioteka Donjeg doma britanskog parlamenta — Balfourova deklaracija, CBP-7766, PDF researchbriefings.files.parliament.uk
FAQ
Šta je bila Balfourova deklaracija iz 1917. godine?
Bila je to izjava britanske vlade kojom je podržano osnivanje nacionalnog doma za jevrejski narod u Palestini. Ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour prenio ju je lordu Rothschildu u pismu od 2. 11. 1917.
Image: Balfour declaration unmarked.jpg — United Kingdom Government signed by Arthur Balfour, Public domain
