Američki građanski rat ukratko: zašto je počeo?
Američki građanski rat počeo je jer je sukob oko ropstva naveo južne države da napuste Sjedinjene Američke Države. Željele su nezavisnu Konfederaciju koja bi štitila ropstvo. Pristalice Unije smatrale su otcjepljenje neustavnim. Kada su snage Konfederacije otvorile vatru na Fort Sumter 12. 4. 1861., politički raskol prerastao je u rat.
Ropstvo povezuje ključne korake koji su vodili sukobu: sporove oko zapadnih teritorija, izbor Lincolna, otcjepljenje i svrhu Konfederacije. Služba nacionalnih parkova navodi položaj ropstva u američkom društvu kao najvažnije pitanje unutar širih neslaganja o ekonomskoj politici i ovlastima savezne vlasti.
Dvije strane ušle su u rat s različitim ciljevima. Konfederacija je težila nezavisnosti i očuvanju ropstva. Unija se u početku borila za očuvanje Sjedinjenih Američkih Država. Oslobađanje porobljenih ljudi kasnije je postalo izričit ratni cilj Unije. Unija je pobijedila 1865., a Konfederacija je prestala postojati.
Kako je ropstvo pretvorilo politički sukob u otcjepljenje?
Spor se ticao budućnosti ropstva, ali i njegovog postojećeg položaja u društvu. Zakon o Kansasu i Nebraski iz 1854. praktično je uklonio ograničenje širenja ropstva prema zapadu koje je postavio Kompromis iz Missourija. Time je pojačano nasilje između pristalica i protivnika ropstva u Kansasu.
Vrhovni sud produbio je krizu 1857. godine. U odluci u predmetu Dred Scott presudio je da Afroamerikanci nisu državljani Sjedinjenih Američkih Država. Ta odluka donijela je još jedan veliki sukob oko ropstva na već podijeljenu političku scenu.
Abraham Lincoln izabran je za predsjednika 6. 11. 1860. Kao republikanac protivio se širenju ropstva na nove teritorije. Na Jugu je taj stav doživljen kao prijetnja budućnosti ropstva. Njegov izbor pokrenuo je niz otcjepljenja iz kojih je nastala Konfederacija.
Južna Karolina prva se otcijepila 20. 12. 1860. Do 1. 2. 1861. Uniju su napustili i Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana i Texas. Te države namjeravale su osnovati nezavisnu Konfederaciju u kojoj bi ropstvo bilo zaštićeno.
Ustavni spor možete jasnije razumjeti ako imate na umu taj cilj. Pristalice Unije smatrale su otcjepljenje neustavnim. Države koje su se otcijepile tražile su nezavisnost radi očuvanja ropstva. Neslaganje o ovlastima vlasti zato je bilo dio konkretne borbe oko porobljavanja ljudi.
Strane u Američkom građanskom ratu: ko je ratovao protiv koga?
Uniju su činile vlada Sjedinjenih Američkih Država, sa sjedištem u Washingtonu, i države koje su joj ostale odane. Njen predsjednik bio je Abraham Lincoln. Konfederaciju je na kraju činilo 11 otcijepljenih južnih država, a predsjednik joj je bio Jefferson Davis.
Ulysses S. Grant postao je jedan od vodećih komandanata Unije. Robert E. Lee bio je jedan od vodećih komandanata Konfederacije. Njihova imena povezuje važan događaj pred kraj rata: Leejeva predaja Vojske Sjeverne Virginije Grantu u mjestu Appomattox Court House.
Podjela je bila složenija od potpunog razdvajanja robovlasničkih država i država bez ropstva. Delaware, Maryland, Kentucky i Missouri dopuštali su ropstvo, ali su ostali u Uniji. Vojnici iz tih pograničnih država služili su na obje strane.
Zašto su borbe počele kod Fort Sumtera?
Snage Konfederacije otvorile su vatru na saveznu tvrđavu Fort Sumter u 4:30 ujutro 12. 4. 1861. Tvrđava se nalazila u luci Charlestona u Južnoj Karolini. To bombardovanje smatra se uobičajenim početkom Američkog građanskog rata.
Nakon napada Lincoln je pozvao 75.000 dobrovoljaca u vojsku. Potom su se Konfederaciji pridružili Virginia, Sjeverna Karolina, Tennessee i Arkansas. Nakon sukoba kod savezne tvrđave uslijedila su nova otcjepljenja. Time je broj država Konfederacije porastao na 11.
Rat je brzo dobio i pomorsku dimenziju. Lincoln je 19. 4. 1861. najavio blokadu južnih luka. Do jula mornarica Unije stavila je glavne južne luke pod blokadu.
Velika Britanija priznala je Konfederaciji status zaraćene strane 13. 5. 1861., ali je tokom cijelog rata službeno ostala neutralna. Neutralnost joj je omogućavala trgovinu s obje strane. Status zaraćene strane nije značio diplomatsko priznanje nezavisnosti Konfederacije.
Datumi i trajanje Američkog građanskog rata
Kao uobičajeni datumi početka i završetka uzimaju se 12. 4. 1861. i 26. 5. 1865. Rat je, prema tome, trajao približno četiri godine i jedan mjesec. Njegov završetak treba pažljivo objasniti jer Leejeva predaja nije odmah okončala otpor Konfederacije.
Lee je predao Vojsku Sjeverne Virginije 9. 4. 1865. Borbe i otpor nastavili su se i poslije toga. Uslovi predaje posljednje velike vojske Konfederacije dogovoreni su 26. 5. 1865., a prihvaćeni 2. 6. 1865. Ako pamtite samo Appomattox, promiče vam taj kasniji proces predaje.
Hronologija
- 1854: Zakon o Kansasu i Nebraski pojačao je sukob oko širenja ropstva prema zapadu.
- 1857: Vrhovni sud donio je odluku u predmetu Dred Scott.
- 6. 11. 1860.: Abraham Lincoln izabran je za predsjednika.
- 20. 12. 1860.: Južna Karolina otcijepila se od Unije.
- 12. 4. 1861.: Snage Konfederacije bombardovale su Fort Sumter.
- 19. 4. 1861.: Lincoln je najavio blokadu južnih luka.
- 13. 5. 1861.: Velika Britanija priznala je Konfederaciji status zaraćene strane.
- 1. 1. 1863.: Proglas o emancipaciji stupio je na snagu.
- 1–3. 7. 1863.: Vođena je bitka kod Gettysburga.
- 4. 7. 1863.: Vicksburg se predao Grantovoj vojsci Unije.
- 9. 4. 1865.: Lee se predao Grantu kod Appomattoxa.
- 26. 5. 1865. – 2. 6. 1865.: Dogovoreni su i prihvaćeni uslovi predaje posljednje velike vojske Konfederacije.
- 6. 12. 1865.: Ratificiran je 13. amandman.
Karta Američkog građanskog rata: gdje se ratovalo?
Fort Sumter smješta početni napad u luku Charlestona u Južnoj Karolini. Njegove približne koordinate su 32.75222° sjeverne geografske širine i 79.87472° zapadne geografske dužine. Među drugim važnim mjestima u hronologiji rata nalaze se Gettysburg u Pennsylvaniji, Vicksburg i Appomattox Court House u Virginiji.
Gettysburg pokazuje da su se borbe proširile i na Sjever. Bitka je vođena od 1. do 3. 7. 1863. i osujetila je Leejev pokušaj prodora na Sjever. Vicksburg se 4. 7. 1863. predao Grantovoj vojsci. Tom predajom cijela rijeka Mississippi došla je pod kontrolu Unije.
Karta može objasniti i geografsku rasprostranjenost ropstva. Američka služba za premjer obale objavila je 1861. kartu porobljenog stanovništva koristeći podatke popisa iz 1860. Različite nijanse prikazivale su udio porobljenih ljudi u okruzima južnih država. Možete je koristiti uz hronologiju otcjepljenja kako biste zajedno razmotrili ropstvo i političke podjele.
Kako je emancipacija promijenila rat?
Lincolnov Proglas o emancipaciji stupio je na snagu 1. 1. 1863. Proglasio je slobodnim porobljene ljude u određenim područjima u pobuni. Time je oslobađanje porobljenih ljudi postalo izričit ratni cilj Unije, uz očuvanje zemlje.
Proglas nije važio svuda. Nije obuhvatao pogranične robovlasničke države odane Uniji ni neke dijelove Konfederacije koji su već bili pod kontrolom Unije. Do kraja rata približno 200.000 crnih vojnika i mornara služilo je u oružanim snagama Sjedinjenih Američkih Država. Borili su se za Uniju i slobodu.
Ropstvo je u cijeloj zemlji ukinuto 13. amandmanom, ratificiranim 6. 12. 1865. Njime su zabranjeni ropstvo i prisilno služenje, uz izuzetak za kažnjavanje nakon zakonite krivične osude. Njegov obuhvat razlikovao se od ratnih geografskih ograničenja Proglasa.
Žrtve Američkog građanskog rata: koliko je ljudi umrlo?
Tradicionalna procjena broja umrlih među vojnicima iznosi približno 620.000. Analiza popisnih podataka historičara J. Davida Hackera, objavljena 2011., predložila je viši raspon od 650.000 do 850.000, sa središnjom procjenom od oko 750.000.
To su procjene broja umrlih. Ako ih nazovemo ukupnim brojem svih žrtava, ta razlika postaje nejasna. Tradicionalnu brojku i Hackerovu revidiranu procjenu također ne treba predstavljati kao jednako precizne rezultate prebrojavanja. Potonja izričito uključuje znatan raspon.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Potpredsjednik Konfederacije Alexander Stephens izložio je rasne temelje nove vlasti u govoru 21. 3. 1861. Tvrdio je da crni ljudi nisu jednaki bijelim ljudima i da je ropstvo prirodno. Njegova izjava direktno povezuje nezavisnost Konfederacije s odbranom ropstva.
Uniforme u Američkom građanskom ratu
Vojnici Unije nosili su teške vunene uniforme proizvedene u samo dvije veličine. Snage Konfederacije koristile su različite uniforme, a sivi kaputići postali su uobičajeni. Ako ste ikada teško pronalazili odjeću koja vam pristaje, sistem Unije sa samo dvije veličine približava vam svakodnevno iskustvo vojnika s odjećom.
Fotografije Američkog građanskog rata
Fotografije iz građanskog rata često prikazuju logore, ljude i posljedice borbi. Negativi izrađeni postupkom mokrog kolodija zahtijevali su ekspoziciju od 5 do 20 sekundi. To tehničko ograničenje pomaže objasniti zašto fotografske zbirke uglavnom prikazuju takve prizore, umjesto borbi u toku.
Muzej Američkog građanskog rata: gdje ga možete istražiti?
Muzej Američkog građanskog rata djeluje na tri historijske lokacije u Virginiji. Historijski kompleks Tredegar i Bijela kuća Konfederacije nalaze se u Richmondu. Njegov drugi muzej nalazi se u Appomattoxu. Te lokacije povezuju posjetu muzeju s mjestima vezanim za Konfederaciju i hronologiju predaje.
Često postavljana pitanja
Je li ropstvo bilo glavni uzrok rata?
Da. Zaštita i širenje ropstva bili su u središtu krize. Sporovi su se vodili i oko ekonomske politike i ovlasti savezne vlasti. Ipak, države koje su se otcijepile željele su Konfederaciju koja bi očuvala ropstvo.
Jesu li se sve robovlasničke države pridružile Konfederaciji?
Nisu. Delaware, Maryland, Kentucky i Missouri ostali su u Uniji iako su dopuštali ropstvo. Vojnici iz tih država služili su na obje strane.
Ko je pobijedio u Američkom građanskom ratu?
Unija je pobijedila 1865. Konfederacija je prestala postojati, a otcijepljene države vratile su se u Sjedinjene Američke Države. Kasnije iste godine 13. amandman ukinuo je ropstvo u cijeloj zemlji, uz izuzetak koji se odnosio na krivično kažnjavanje.
Izvori
- Wikipedia — Američki građanski rat en.wikipedia.org
- Vikipedi — Američki građanski rat tr.wikipedia.org
- Služba nacionalnih parkova — Uzroci nps.gov
- Služba nacionalnih parkova — Ropstvo kao uzrok građanskog rata nps.gov
- Kongresna biblioteka — Građanski rat u Americi: prolog wwws.loc.gov
- Kongresna biblioteka — Građanski rat i rekonstrukcija: pregled loc.gov
- Senat SAD-a — Početak građanskog rata senate.gov
- Ured historičara — Blokada luka Konfederacije history.state.gov
- Nacionalni muzej američke diplomatije — Afera Trent diplomacy.state.gov
- Nacionalni arhiv — Proglas o emancipaciji archives.gov
- Služba nacionalnih parkova — Hronologija građanskog rata nps.gov
- Univerzitet Binghamton — Historičar revidira procjenu broja umrlih u građanskom ratu discovere.binghamton.edu
- Nacionalni arhiv — 13. amandman archives.gov
- Smithsonianov Nacionalni muzej američke historije — Vojnici u plavom i sivom americanhistory.si.edu
- Nacionalni arhiv — Fotografije građanskog rata archives.gov
- Wikipedia — Fort Sumter en.wikipedia.org
FAQ
Šta je bio glavni uzrok Američkog građanskog rata?
Ropstvo je bilo središnje pitanje, posebno njegova zaštita i širenje na nove teritorije. Izbor Lincolna za predsjednika 1860. pokrenuo je otcjepljenje južnih država koje su željele nezavisnu Konfederaciju u kojoj bi ropstvo bilo očuvano.
Kada je Američki građanski rat počeo i završio?
Kao uobičajeni datumi početka i završetka uzimaju se 12. 4. 1861. i 26. 5. 1865. Uslovi predaje posljednje velike vojske Konfederacije dogovoreni su 26. 5. 1865., a prihvaćeni 2. 6. 1865.
Je li Proglas o emancipaciji svuda ukinuo ropstvo?
Nije. Odnosio se na određena područja u pobuni. Nije obuhvatao pogranične robovlasničke države odane Uniji ni neke dijelove Konfederacije pod kontrolom Unije. Trinaesti amandman ukinuo je ropstvo u cijeloj zemlji u decembru 1865., uz izuzetak za kažnjavanje nakon krivične osude.
Image: Men of Color Civil War Recruitment Broadside 1863.png — Frederick Douglass, Public domain
