Saladin je ostao upamćen po dva događaja: velikoj pobjedi kod Hattina i ponovnom osvajanju Jerusalema 1187. godine. Oba su historijska činjenica. Raširena tvrdnja da je grad osvojio bez krvoprolića samo je djelimično tačna. U ovom članku možete razlučiti šta potvrđuju izvori, a šta dodaje legenda.
Ko je bio Saladin?
Saladin (na turskom Selahaddin Eyyubi) osnovao je dinastiju Ejubija. Bio je njen prvi sultan i vladao je Egiptom i Sirijom. Izvori ga opisuju kao sunitskog muslimana kurdskog porijekla.
Njegovo lično ime bilo je Jusuf. „Salahuddin“ je počasna titula. Približno znači „ispravnost vjere“. Kada kažete „Saladin“, dakle, koristite titulu, a ne lično ime. U svakodnevnom govoru sličnu ulogu imaju riječi „doktor“ ili „kapetan“.
Gdje je Saladin rođen i odakle je?
Ljudi pretražuju oba pitanja, a odgovor upućuje na isto mjesto. Saladin je rođen u Tikritu oko 1137–1138. godine. Tikrit se nalazi unutar granica današnjeg Iraka. Njegov otac Nedžmuddin Ejjub bio je upravitelj Tikrita u vrijeme njegovog rođenja.
Pitanje „odakle je“ zato ima dva značenja. Rodno mjesto bio mu je Tikrit. Po etničkom porijeklu bio je Kurd. Kasnije su uporišta njegove vlasti bili Egipat i Sirija.
Od Egipta do Damaska: uspon na vlast
Saladin nije započeo karijeru kao sultan. Pridružio se svom amidži Širkuhu u pohodima na Egipat 1164., 1167. i 1169. godine. Zatim su se događaji brzo nizali.
Fatimidski halifa el-Adid imenovao ga je vezirom 26. 3. 1169. Dobio je titulu el-Melik en-Nasir. Saladin je 1171. godine ukinuo Fatimidski halifat u Egiptu.
Iz Kaira je 12. 10. 1174. krenuo prema Damasku sa 700 konjanika. Tim pohodom započeo je širenje svoje vlasti u Siriji. Egipat i Sirija sada su bili pod jednom vlašću. To povezivanje kasnije je omogućilo pohod protiv križara.
Saladin i Balduin: poraz kod Montgisarda
Saladin nije pobijedio u svakoj bici. Snage jerusalemskog kralja Balduina IV porazile su ga kod Montgisarda 25. 11. 1177. Ta bitka pokazuje da je križarsko kraljevstvo tih godina bilo ozbiljna vojna sila.
Ako tražite ishod sukoba „Saladin protiv Balduina“, za ovu bitku odgovor je jasan: pobijedila je Balduinova strana. Deset godina kasnije jerusalemski kralj bio je Gi de Luzinjan, a ishod je bio sasvim drugačiji.
Bitka kod Hattina, 4. 7. 1187.
Hattin je bitka koja je proslavila Saladina. Njegova vojska je 4. 7. 1187. porazila vojsku jerusalemskog kralja Gija de Luzinjana. Bio je to težak poraz.
Zbirka srednjovjekovnih izvora Univerziteta Fordham opisuje događaje koji su prethodili bici. Saladin je 2. 7. 1187. napao Tiberijadu. Križarska vojska potom je krenula da pomogne gradu.
Taj pohod završio je loše za križare. Prema istom izvještaju, ponestalo im je vode. Tokom noći bili su izloženi napadima strijelama, a grmlje oko njih bilo je zapaljeno. Žeđ, dim i strijele znatno su ih oslabili prije nego što je glavna borba uopće počela.
Među zarobljenicima bili su kralj Gi de Luzinjan i Renald od Šatijona (Raynald of Châtillon, Renaud de Châtillon). Zarobljavanje kralja i gubitak njegove vojske ostavili su kraljevstvo teško izloženim napadima.
Kako je Saladin osvojio Jerusalem
Saladin je započeo opsadu Jerusalema 20. 9. 1187. Nakon približno 12 dana, Balijan od Ibelina predao mu je grad 2. 10. 1187. Time je završeno 88 godina križarske vlasti, započete 1099. godine.
Predaja je dogovorena pregovorima. Sporazum je franačkim stanovnicima dao 40 dana da plate otkupninu i napuste grad. Ako ste ikada morali napustiti neku zemlju prije isteka vize, poznata vam je ta logika: platite ono što dugujete i otiđite u predviđenom roku.
Ovdje je potrebna važna ispravka. Tvrdnja da je Jerusalem pao bez krvoprolića previše pojednostavljuje događaje. Predaji je prethodila opsada s borbama. Neki stanovnici koji nisu mogli platiti otkupninu bili su porobljeni. Izraz „bez pokolja“ opravdano opisuje samu predaju. Izraz „bez nasilja“ ne opisuje tačno cijeli događaj.
Nakon što je 1187. preuzeo grad, Saladin je Jevrejima dozvolio da se ponovo nasele u njemu.
Saladin i Rikard: Treći križarski rat
Gubitak Jerusalema potaknuo je evropske vladare da organizuju Treći križarski rat, koji je trajao od 1189. do 1192. godine. Saladin u njemu nije dobio svaku bitku. Njegovu vojsku su kod Arsufa 7. 9. 1191. porazile snage engleskog kralja Rikarda I.
Ipak, rat je završen dok je Jerusalem ostao u Saladinovim rukama. Sporazum iz Jafe iz 1192. godine priznao je križarsku vlast nad obalom između Tira i Jafe. Omogućio je i kršćanskim hodočasnicima da posjećuju Jerusalem. Time su završene borbe Trećeg križarskog rata.
Saladin i Kairska citadela
Ako putujete u Egipat, možete vidjeti njegov graditeljski poduhvat. Saladin je 1176. godine započeo gradnju Kairske citadele na brdima Mokattam. Egipatsko ministarstvo turizma i starina navodi je među arheološkim lokalitetima u zemlji.
Nije doživio završetak gradnje. Tvrđava je dovršena kasnije, za vrijeme sultana el-Kamila. Uprava Kaira navodi istu činjenicu na svojoj stranici o Saladinovoj citadeli.
Hronologija
- Oko 1137–1138. godine: Rođen u Tikritu.
- 1164–1169: Pridružuje se pohodima svog amidže Širkuha na Egipat.
- 26. 3. 1169.: Postaje vezir fatimidskog halife.
- 1171: Ukida Fatimidski halifat u Egiptu.
- 1174: Počinje uspostavljati vlast u Damasku i okolnom području.
- 1176: Započinje gradnju Kairske citadele.
- 25. 11. 1177.: Gubi bitku protiv Balduina IV kod Montgisarda.
- 4. 7. 1187.: Pobjeđuje križarsku vojsku kod Hattina.
- 20. 9. 1187.: Započinje opsadu Jerusalema.
- 2. 10. 1187.: Preuzima Jerusalem dogovorenom predajom.
- 7. 9. 1191.: Gubi bitku protiv Rikarda I kod Arsufa.
- 1192: Sporazum iz Jafe okončava borbe Trećeg križarskog rata.
- 4. 3. 1193.: Umire u Damasku.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
- Zvao se Jusuf. „Salahuddin“ je počasna titula, a ne ime dobiveno po rođenju.
- Ishod kod Hattina odlučen je noću. Izvještaj u Fordhamovoj zbirci navodi da su žedni križari tokom noći bili izloženi napadima strijelama, dok je grmlje oko njih bilo zapaljeno.
- Nikada nije sreo Rikarda. Saladin i Rikard Lavlje Srce održavali su odnose preko izaslanika i razmjenom darova. Nikada se nisu sreli licem u lice.
- Nije doživio završetak svoje citadele. Kairska citadela dovršena je za vrijeme el-Kamila.
- Jevrejima je dozvoljen povratak. Nakon 1187. Saladin je dozvolio Jevrejima da se ponovo nasele u Jerusalemu.
Saladinova smrt i grob
Saladin je umro u Damasku 4. 3. 1193. Damask, koji se na turskom zove Şam, nalazi se u današnjoj Siriji. Njegov grob je blizu sjeverozapadnog ugla Emevijske džamije u tom gradu.
Umro je samo nekoliko mjeseci nakon Sporazuma iz Jafe. Grad koji je osvojio 1187. godine i dalje je bio pod vlašću njegove dinastije.
Često postavljana pitanja
Gdje je rođen Saladin?
U Tikritu, oko 1137–1138. godine. Grad se nalazi unutar granica današnjeg Iraka. Njegov otac Nedžmuddin Ejjub tada je bio upravitelj Tikrita.
Odakle je Saladin i kakvo je bilo njegovo porijeklo?
Rođen je u Tikritu. Izvori ga opisuju kao sunitskog muslimana kurdskog porijekla. Vladao je Egiptom i Sirijom i osnovao dinastiju Ejubija.
Je li Saladin osvojio Jerusalem bez krvoprolića?
Ne u potpunosti. Predaji je prethodila opsada s borbama, a neki stanovnici koji nisu mogli platiti otkupninu bili su porobljeni. Sporazum o predaji dao je franačkim stanovnicima 40 dana da plate otkupninu i napuste grad.
Ko je pobijedio u sukobu Saladina i Balduina IV?
Balduin IV porazio je Saladina kod Montgisarda 25. 11. 1177. Saladin je pobijedio kod Hattina 4. 7. 1187., ali se u toj bici borio protiv kralja Gija de Luzinjana, a ne Balduina.
Gdje je Saladin sahranjen?
U Damasku, blizu sjeverozapadnog ugla Emevijske džamije. Tamo je umro 4. 3. 1193.
Izvori
- Wikipedia — Saladin en.wikipedia.org
- TDV Islamska enciklopedija — Selâhaddîn-i Eyyûbî islamansiklopedisi.org.tr
- Vikipedi — Selahaddin Eyyûbî tr.wikipedia.org
- Univerzitet Fordham — Bitka kod Hattina, 1187 sourcebooks.web.fordham.edu
- Egipatsko ministarstvo turizma i starina — Kairska citadela egymonuments.gov.eg
- Uprava Kaira — Saladinova citadela cairo.gov.eg
Image: Saladin Soldan d'Egypte (BM 1879,1213.302).jpg — Wikimedia Commons, Public domain
