Kahramanmaraš promijenio je više imena nego što mnogi gradovi broje vijekova. Asirski pisari bilježili su jedno ime. Rimski službenici koristili su drugo. Srednjovjekovni muslimanski i istočnorimski (bizantski) vladari imali su svoje nazive. Današnje ime staro je tek pedesetak godina. Ovaj vodič vodi vas od gradskih pećina do čaršije i objašnjava kako je nastalo svako ime.
Najstarija naselja: pećine doline Tekir
Ljudi su ovdje živjeli mnogo prije nego što je zapisano bilo kakvo ime. Nalazi iz pećina Döngel u dolini Tekir pokazuju da naseljavanje područja Kahramanmaraša seže do gornjeg paleolita. Život se nastavio kroz neolit i rano bronzano doba.
Priča, dakle, počinje stanovnicima pećina, a ne kraljem ili carstvom.
Markasi: porijeklo imena Maraš
Prvo ime koje možemo pročitati potječe iz asirskih natpisa. U njima se mjesto spominje kao Markasi ili Markas. Tada je bilo prijestolnica Gurguma, jednog od kasnohetitskih kraljevstava.
Asirci su 711. godine prije nove ere pripojili Kraljevstvo Gurgum. Markas su pretvorili u središte provincije. Kraljevska prijestolnica postala je provincijsko sjedište.
To je ujedno najbolje potkrijepljen odgovor na pitanje odakle potječe ime „Maraš“. Enciklopedija islama TDV-a povezuje ga s imenom Markasi iz asirskih izvora.
Možda ćete naići i na slikovitije objašnjenje. Prema njemu, Maraš znači „mjesto drhtanja“, jer je malarija izazivala drhtavicu. Ista enciklopedija navodi da ova tvrdnja nema naučnu osnovu i upućuje na vezu s Markasijem. Ako vam lokalni vodič ili neka stranica ponovi priču o drhtanju, sada znate kako odgovoriti.
Germanicija: rimsko ime
U rimsko doba grad je dobio ime Germanicija, zapisivano kao Germanicia. Ime je dato u čast cara Gaja Cezara Germanika (Gaius Caesar Germanicus), poznatijeg kao Kaligula (Caligula).
Ostaci grada iz rimskog doba i dalje se istražuju. Mozaici iskopani u Germaniciji potječu iz 4. i 5. vijeka nove ere. Na lokalitetu su pronađeni i arheološki podaci koji sežu do 2. vijeka nove ere. Zajedno svjedoče o naseljenom gradu s ukrašenim građevinama tokom više stotina godina.
Mar‘aş i Marassion
Ime se mijenjalo s vlašću nad gradom. Pod muslimanskom vlašću zvao se Mar‘aş. U razdoblju kada je ponovo bio pod bizantskom vlašću nosio je ime Marassion.
Primijetite kako ova dva kasnija imena podsjećaju na stariji naziv Markasi. Zvučna sličnost opstala je dok su se vladari smjenjivali.
Zemljotres 1114. godine i preseljenje grada
Veliki zemljotres 1114. godine ostavio je Maraš u ruševinama. Grad je kasnije premješten na prostor na kojem se danas nalazi. Tu se razvijao pod vlašću Dulkadirida.
To je važno i za vašu posjetu. Građevine iz osmanskog i dulkadiridskog doba koje možete vidjeti nalaze se na današnjoj lokaciji grada.
Dulkadiridski i osmanski vijekovi
Dulkadiridi su ostavili neke od najpoznatijih gradskih građevina.
- Velika džamija (Ulu Cami): Prema vakufnamama, dulkadiridski Süleyman beg dao ju je izgraditi između 1442. i 1454. godine. Njegov sin Alaüddevle beg proveo je temeljitu obnovu 1501. godine.
- Džamija Hatunija (Hatuniye Camii): Alaüddevle beg izgradio ju je 1510. godine u naselju Kurtuluş. Nosi ime njegove supruge Şems Hatun.
Neposredna osmanska vlast uspostavljena je nakon pogubljenja Şehsuvaroğlu Ali-bega 1522. godine. Prema Enciklopediji islama TDV-a, Maraš je nakon toga stavljen pod neposrednu osmansku upravu.
Gradnja se nastavila i kasnije. Oko 1650. godine Mehmet efendija, Kalender Čelebi i Ahmet Čelebi dali su izgraditi Kameni han (Taş Han). Maraški mutesarif Mahmut Arif-i paša izgradio je 1904. godine konak koji nosi njegovo ime. U republikanskom razdoblju služio je i kao sjedište guvernerstva.
Okupacija i otpor, 1919–1920.
Današnja titula potječe iz godina nakon Prvog svjetskog rata. Britanci su okupirali Maraš 22. 2. 1919. Grad je 29. 10. 1919. prešao pod francusku upravu.
Stanovnici Maraša pružili su otpor. Nakon tog otpora francuske snage počele su napuštati grad 11. 2. 1920. Povlačile su se prema İslâhiyeu.
Velika narodna skupština odala je priznanje tom otporu. Marašu je 5. 4. 1925. dodijelila Medalju nezavisnosti.
Kako je Maraš postao Kahramanmaraš
Medalja nije bila posljednje priznanje. Zakonom br. 1657 od 7. 2. 1973. Maraš je dobio titulu „Kahraman“, što znači „heroj“. Ime grada promijenjeno je u Kahramanmaraš.
Novo ime tako spaja dva historijska sloja. „Maraš“ je staro ime koje potječe od Markasija. „Kahraman“ je priznanje iz 20. vijeka za otpor 1919–1920. godine.
Ta veza postoji i u svakodnevnom životu. Kada na autobuskoj karti, hotelskom obrascu ili adresi napišete „Kahramanmaraş“, zapisujete ime koje spaja riječ iz asirskog doba s titulom iz zakona donesenog 1973. godine.
Šta vidjeti: tri epohe u jednom gradu
Ako posjetite grad, opisanu historiju možete povezati s konkretnim mjestima.
Mozaici Germanicije. Prostor s mozaicima u naselju Bağlarbaşı otvoren je za posjetioce kao arheološki lokalitet 2018. godine. Mozaici potječu iz 4–5. vijeka nove ere.
Velika džamija i džamija Hatunija. Ove građevine svjedoče o dulkadiridskom pokroviteljstvu u 15. i početkom 16. vijeka.
Natkrivena čaršija. Maraška natkrivena čaršija (Maraş Kapalı Çarşısı) pruža se u pravcu sjever–jug između bezistana i Kazandžijske čaršije (Bakırcılar). Ima osam ulaznih otvora, od kojih jedan pripada bezistanu.
Hamam Çukur (Çukur Hamam). Nalazi se u podnožju tvrđave Kahramanmaraša i izgrađen je ispod nivoa tla.
Kameni most. Most preko rijeke Ceyhan dug je 158 metara i ima šest otvora sa šiljastim lukovima.
Historijski konaci. Konak Mahmut Arif-i paše potječe iz 1904. godine. Konak Dedeoğlu, koji se prema arhitekturi datira na početak 1900-ih, osmanska je kuća na tri etaže. Ima vanjski hol, odnosno sofu, paviljone i ivane.
Hronologija
- Gornji paleolit: Nalazi u pećinama Döngel ukazuju na ljudsko naseljavanje.
- 711. godina prije nove ere: Asirija pripaja Gurgum i pretvara Markas u provincijsko središte.
- Rimsko doba: Grad dobiva ime Germanicia, u čast Kaligule.
- 4–5. vijek nove ere: Razdoblje nastanka mozaika Germanicije.
- 1114: Zemljotres razara Maraš.
- 1442–1454: Süleyman beg daje izgraditi Veliku džamiju.
- 1501: Alaüddevle beg daje temeljito obnoviti Veliku džamiju.
- 1510: Izgrađena je džamija Hatunija, nazvana po Şems Hatun.
- 1522: Maraš dolazi pod neposrednu osmansku vlast.
- Oko 1650: Izgrađen je Kameni han.
- 1904: Izgrađen je konak Mahmut Arif-i paše.
- 22. 2. 1919.: Počinje britanska okupacija.
- 29. 10. 1919.: Francuske snage preuzimaju upravu.
- 11. 2. 1920.: Francuske snage počinju se povlačiti iz Maraša.
- 5. 4. 1925.: Grad dobiva Medalju nezavisnosti.
- 7. 2. 1973.: Maraš dobiva ime Kahramanmaraš.
- 2001: Prvi mozaici Germanicije pronađeni su u naselju Bağlarbaşı.
- 8. 2007.: Prijava nelegalnog iskopavanja pokreće nove radove na mozaicima Germanicije.
- 2018: Prostor s mozaicima otvara se za posjetioce.
- 6. 2. 2023.: Dva velika zemljotresa pogađaju područje, s epicentrima unutar pokrajine Kahramanmaraš.
- 25. 6. 2026.: Gradska uprava objavljuje da su se trgovci vratili u obnovljenu Natkrivenu čaršiju.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Molitvena kupola unutar čaršije. U sredini maraške Natkrivene čaršije nalazi se molitvena kupola uklopljena u arhitekturu trgovačkog objekta. Mjesto za molitvu smješteno je usred dućana.
Karavan-saraj s dvije etaže i dvije namjene. Kameni han projektovan je sa stajama i skladištima na donjoj etaži. Sobe za putnike bile su na gornjoj. Životinje i roba ostajali su dolje, a ljudi su spavali gore.
Hamam bez natpisa o gradnji. Hamam Çukur nema natpis o izgradnji. Građevina je također prepravljana. U toploj prostoriji proširen je sjeverni ivan, a sa svake strane dodana je po jedna zasebna prostorija za kupanje. Time je njihov broj povećan na šest.
Tunel koji niko nije pronašao. Prema jednoj priči, prolaz povezuje hamam Çukur s tvrđavom. Uprava Grada Kahramanmaraša navodi da nema konkretnih tragova koji bi potvrdili tu priču.
Mozaici pronađeni dva puta. Prvi mozaici Germanicije pronađeni su u naselju Bağlarbaşı 2001. godine. Muzej Kahramanmaraša ih je iskopao i premjestio u muzej. Radovi na mozaicima Karamaraşa u okrugu Dulkadiroğlu započeli su zasebno u 8. 2007., nakon prijave nelegalnog iskopavanja.
Zemljotres i čaršija danas
Historija grada uključuje i novije katastrofe. Dva velika zemljotresa od 6. 2. 2023. imala su epicentre unutar granica pokrajine Kahramanmaraš.
Historijska Natkrivena čaršija bila je oštećena. Gradska uprava je 25. 6. 2026. objavila da je obnovljeno 140 dućana i da su trgovci ponovo počeli raditi. Kupovinom u čaršiji danas možete dati mali doprinos oporavku grada.
Često postavljana pitanja
Šta znači Maraš?
Ne postoji općeprihvaćeno značenje koje se može navesti. Enciklopedija islama TDV-a navodi da ime potječe od naziva Markasi, zapisanog u asirskim izvorima. Objašnjenje „mjesto drhtanja“, povezano s malarijom, u njoj se odbacuje kao naučno neutemeljeno.
Kada je Maraš postao Kahramanmaraš?
Dana 7. 2. 1973., na osnovu Zakona br. 1657. Zakon je gradu dodijelio titulu „Kahraman“ i promijenio njegovo ime.
Zašto „Kahraman“?
Titula odaje priznanje otporu Maraša tokom Nacionalne borbe. Britanci su okupirali grad 22. 2. 1919. Francuske snage preuzele su upravu 29. 10. 1919., a počele su odlaziti 11. 2. 1920. Velika narodna skupština dodijelila je gradu Medalju nezavisnosti 5. 4. 1925.
Po kome je Germanicija dobila ime?
Dobila je ime po caru Gaju Cezaru Germaniku, poznatom kao Kaligula.
Je li antički grad otvoren za posjetioce?
Prostor s mozaicima Germanicije u naselju Bağlarbaşı otvoren je kao arheološki lokalitet od 2018. godine.
Izvori
- Kulturni portal Turske — Kahramanmaraş kulturportali.gov.tr
- Vikipedija — Kahramanmaraş tr.wikipedia.org
- Enciklopedija islama TDV-a — Kahramanmaraş islamansiklopedisi.org.tr
- Muzeji Turske — Kahramanmaraş, prostor s mozaicima Germanicije turkishmuseums.com
- DHMİ — Historija grada Kahramanmaraşa dhmi.gov.tr
- Guvernerstvo Kahramanmaraşa — Historija kahramanmaras.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kahramanmaraşa — Velika džamija kahramanmaras.ktb.gov.tr
- Guvernerstvo Kahramanmaraşa — Historijski konaci i vjerska baština kahramanmaras.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kahramanmaraşa — Natkrivena čaršija kahramanmaras.ktb.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kahramanmaraşa — Kameni han kahramanmaras.ktb.gov.tr
- Uprava Grada Kahramanmaraşa — Predstavljanje i prirodne ljepote kahramanmaras.bel.tr
- Pokrajinska direkcija za nacionalno obrazovanje Kahramanmaraşa — Mjesta za učenje izvan škole kmaras.meb.gov.tr
- GoTürkiye — Kahramanmaraş: Šta vidjeti kahramanmaras.goturkiye.com
- Guvernerstvo Kahramanmaraşa — Antički grad Germanicija kahramanmaras.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Kahramanmaraşa — Germanicija počela primati posjetioce kahramanmaras.ktb.gov.tr
- Wikipedia — Pokrajina Kahramanmaraş en.wikipedia.org
- Uprava Grada Kahramanmaraşa — Otvoreni dućani u stoljetnoj čaršiji kahramanmaras.bel.tr
FAQ
Odakle potječe ime Maraš?
Enciklopedija islama Turske vjerske fondacije (TDV) povezuje ime Maraš s nazivom Markasi, zabilježenim u asirskim izvorima. Ista enciklopedija odbacuje objašnjenje da ime znači „mjesto drhtanja“, povezano s malarijom, jer nema naučnu osnovu.
Zašto se grad zove Kahramanmaraš?
Zakonom br. 1657 od 7. 2. 1973. Maraš je dobio titulu „Kahraman“, što znači „heroj“, a ime grada promijenjeno je u Kahramanmaraš. Titula odaje priznanje otporu grada tokom Nacionalne borbe. Velika narodna skupština već je 5. 4. 1925. dodijelila Marašu Medalju nezavisnosti.
Kako se grad zvao u rimsko doba?
Zvao se Germanicia, u čast cara Gaja Cezara Germanika, poznatijeg kao Kaligula. Mozaici otkriveni na lokalitetu Germanicija potječu iz 4–5. vijeka nove ere.
Mogu li posjetioci danas vidjeti antičku Germaniciju?
Da. Prostor s mozaicima u naselju Bağlarbaşı otvoren je za posjetioce kao arheološki lokalitet 2018. godine.
Ko je premjestio grad na današnju lokaciju?
Nakon što je zemljotres 1114. godine oštetio Maraš, grad je premješten na prostor današnjeg naselja. Tu se razvijao pod vlašću Dulkadirida.
Image: Kahramanmaraş Ulu Camii 066.jpg — Dosseman, CC BY-SA 4.0
