Konstantinov stub (Çemberlitaş Sütunu) stoji uz istanbulsku tramvajsku stanicu Çemberlitaş. Uz njega se veže priča koja seže ispod njegovog kamenog postolja. Istočnorimski (bizantijski) pisci povezivali su spomenik s kršćanskim relikvijama i svetim kipom donesenim iz Rima. Ali jesu li svete relikvije zaista zakopane ispod Çemberlitaşa? Njihovo prisustvo nije potvrđeno. Predanja su historijski dokaz onoga što se govorilo o stubu. Ona ne dokazuju šta se nalazi ispod njega.
Ako ga posjetite, vidjet ćete rimski spomenik podignut po nalogu Konstantina I, koji je vladao od 306. do 337. godine. Dovršen je oko 328. godine. Obilježava njegovo svečano proglašenje Konstantinopolja prijestolnicom 11. 5. 330. Sačuvano porfirno tijelo stuba, izgubljeni kip, popravke i predanja o relikvijama pripadaju različitim dijelovima te historije.
Gdje se nalazi Konstantinov stub u Istanbulu?
Stub se nalazi u istanbulskoj općini Fatih. Danas je to spoj ulice Yeniçeriler Caddesi i Divanyolua, uz stanicu Çemberlitaş na tramvajskoj liniji T1. Ako pored njega prolazite na putu do tramvaja, svakodnevno putovanje vodi vas uz mjesto nekadašnjeg Konstantinovog monumentalnog foruma.
Njegov položaj objašnjava antičko uređenje grada. Stub je podignut u središtu Konstantinovog foruma, na glavnoj gradskoj saobraćajnici Mese. Tako je bio povezan i s javnim prostorom i s važnim pravcem kroz prijestolnicu.
Njegov položaj nije se promijenio. Pelin Yoncacı Arslan u akademskoj studiji iz 2016. godine navodi da stub još stoji na prvobitnom mjestu. Spomenik koji vidite zauzima mjesto odabrano za njega u Konstantinovom gradu, iako mu se gornji dio mijenjao.
Zašto se Konstantinov stub zove Çemberlitaş Sütunu?
Çemberlitaş Sütunu poznat je i kao Konstantinov stub i Spaljeni stub. Naziv Çemberlitaş odnosi se na željezne obruče kojima je ojačano njegovo tijelo. Ti obruči dio su identiteta spomenika i njegove historije.
Za ojačavanje postoji rani zabilježeni datum. Sławomir Bralewski poziva se na Pashalnu hroniku, odnosno Chronicon Paschale, prema kojoj su metalni obruči postavljeni 416. godine, za vladavine Teodosija II. Prema tom zapisu, tijelo stuba ojačano je mnogo prije kasnijih popravki s kojima se povezuje današnje kameno ojačanje.
Kamena obloga donjeg dijela pripada drugoj fazi popravki. Prema studiji spomenika Univerziteta Columbia, dodana je nakon požara 1779. godine. Rane metalne obruče i kasniju kamenu oblogu zato treba posmatrati kao odvojene zahvate.
Šta je sačuvano od prvobitnog Konstantinovog stuba?
Tijelo stuba sastavljeno je od velikih cilindričnih blokova ljubičastog porfira iz Egipta. Isklesani lovorovi vijenci prvobitno su skrivali spojeve između tih blokova. Konstrukcija je tako povezivala odvojene kamene dijelove s ukrasima koji su prekrivali njihove spojeve.
Podatke o visini treba pažljivo čitati. Današnja visina navodi se kao 34,8 metara. Procjene visine prvobitnog stuba bez kipa kreću se od 37 do 40 metara. Prvobitna visina, dakle, navedena je kao raspon. Ona ne uključuje bronzani kip koji je nekada stajao na vrhu.
Na sačuvanom spomeniku ostao je i pisani trag obnove. Njegov jedini sačuvani natpis navodi da je car Manuel obnovio djelo nakon što ga je vrijeme oštetilo. Ono što je danas sačuvano na Çemberlitaşu obuhvata i prvobitni materijal i kasnije zahvate.
Šta se dogodilo s kipom na Konstantinovom stubu?
Prvobitni bronzani kip prikazivao je Konstantina u liku boga Sunca Heliosa. Nosio je krunu sa sedam zraka. U desnoj ruci držao je koplje, a u lijevoj kuglu. Ti detalji daju izgubljenom vrhu mnogo određeniji izgled nego što ga nagovještava današnji stub bez kipa.
Prema bizantijskom datiranju koje razmatra Bralewski, snažan južni vjetar oborio je kip 5. 4. 1106. U tom izvještaju pad kipa je utvrđen. Obim oštećenja koja su ga pratila ostaje sporan.
Raymond Janin tvrdio je da su s kipom pala i tri cilindrična bloka stuba. Cyril Mango odbacio je tu tvrdnju jer nije pronašao izvor koji bi je potkrijepio. Zato trebate razlikovati zabilježeni pad Konstantinovog kipa od sporne rekonstrukcije količine kamena koja je pala s njim.
Tokom svoje vladavine, od 1143. do 1180. godine, Manuel I Komnen popravio je stub. Na mjesto kipa postavio je krst. Taj krst uklonjen je nakon osmanskog osvajanja Istanbula 1453. godine. Vrh spomenika tako je prošao kroz tri različita stanja: carski kip, krst i odsustvo oba obilježja.
Jesu li svete relikvije zaista zakopane ispod Çemberlitaşa?
Predanja o relikvijama navode nekoliko različitih predmeta. U 9. vijeku Georgije Hamartol opisao je dvanaest košara ispod stuba, povezanih s Hristovim čudom umnožavanja hljebova. Konstantin s Rodosa zabilježio je isto predanje u 10. vijeku. Njihovi zapisi potvrđuju da je priča o košarama kružila u bizantijskoj pisanoj tradiciji.
Kasnija kršćanska predanja povezivala su spomenik i s drugim relikvijama. Među njima su bili dio Časnog krsta, drška Noine sjekire, stijena iz koje je Mojsije izveo vodu i ekseri s raspeća. Ti predmeti pripadaju zabilježenim predanjima. Njihovu povezanost s Çemberlitaşom ne treba predstavljati kao potvrđen popis predmeta ispod njegovog postolja.
Zasebna priča odnosi se na Paladij, kip Palade Atene. Prema predanju koje prenose Prokopije i Malala, Konstantin je naredio da se kip tajno donese iz Rima i zakopa ispod stuba. Taj zapis smješta sveti predmet povezan s Atenom ispod istog spomenika koji se povezuje s kršćanskim relikvijama.
Razlika između predanja i potvrđenog prisustva predmeta ostaje ključna. U odgovoru objavljenom u parlamentarnom zapisniku 17. 1. 2008., Ministarstvo kulture i turizma osvrnulo se na tvrdnje o relikvijama koje su se pojavile u štampi 2007. godine. Navelo je da te tvrdnje nisu zasnovane na naučnim istraživanjima. Zato se priče ne mogu smatrati dokazom da se navedeni predmeti i dalje nalaze ispod Çemberlitaşa.
Ima li stub tajnu odaju?
Predstava o relikvijama ispod spomenika može navesti na pomisao o skrivenoj prostoriji u njegovom postolju. Međutim, istraživanja koja razmatra Bralewski opisuju postolje kao puno, bez unutrašnje šupljine. Taj nalaz direktno dovodi u pitanje tumačenje koje pretpostavlja postojanje unutrašnje odaje.
Važan je i položaj kapele svetog Konstantina. Mango ju je smjestio uz sjevernu stranu postolja. Kapela pored postolja prostorno se razlikuje od odaje unutar njega. Razlikovanje tih položaja sprečava da se kapela pogrešno uzima kao dokaz skrivene prostorije za relikvije.
Kapela ipak ima dokumentovanu obrednu ulogu. Knjiga ceremonija iz 10. vijeka opisuje 68 crkvenih ceremonija. Njih 46 uključivalo je zaustavljanje pored stuba. U četiri ceremonije patrijarh je ulazio u malu kapelu. Ti podaci potvrđuju vjerske aktivnosti kod spomenika, ali ne potvrđuju ukop određenih relikvija.
Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima
Prije nastanka Konstantinovog foruma, prostor je služio kao nekropola, odnosno groblje. Arheolog Murat Sav opisao je tu raniju namjenu u intervjuu za agenciju Anadolu od 14. 6. 2024. Historija mjesta na kojem stub stoji zato je starija od carskog foruma.
Isklesani lovorovi vijenci prvobitno su imali praktičnu vizuelnu ulogu: skrivali su spojeve između porfirnih blokova. Taj detalj pomaže vam da preciznije zamislite prvobitno tijelo stuba. Njegovi dijelovi bili su fizički spojeni, dok su njihove granice bile skrivene ukrasima.
Sačuvani natpis ističe Manuelovu obnovu spomenika koji je vrijeme istrošilo. Zajedno sa zamjenom kipa krstom, on bilježi određenu fazu dalje upotrebe stuba. Çemberlitaş čuva dokaze o održavanju, kao i o Konstantinovoj prvobitnoj narudžbi.
Hronologija
- Oko 328. godine: Stub je dovršen.
- 11. 5. 330.: Svečano proglašenje Konstantinopolja prijestolnicom odredilo je komemorativno značenje spomenika.
- 416. godine: Bizantijska hronika datira postavljanje metalnih obruča za ojačavanje u ovu godinu.
- 9–10. vijek: Pisci su zabilježili predanje o dvanaest košara ispod stuba.
- 5. 4. 1106.: Snažan vjetar oborio je Konstantinov kip.
- 1143–1180.: Manuel I Komnen popravio je stub i na njegov vrh postavio krst.
- Nakon 1453. godine: Krst je uklonjen poslije osmanskog osvajanja Istanbula.
- Nakon 1779. godine: Tokom popravki poslije požara dodano je današnje kameno ojačanje donjeg dijela.
- 17. 1. 2008.: U objavljenom odgovoru ministarstva navedeno je da tvrdnje iz štampe o relikvijama nemaju osnovu u naučnim istraživanjima.
Fotografije Konstantinovog stuba: na šta trebate obratiti pažnju?
Kada gledate fotografije Çemberlitaşa, obratite pažnju na porfirne blokove, obruče za ojačavanje i kamenu oblogu oko donjeg dijela. Svaki od tih elemenata odgovara određenom dijelu historije gradnje ili popravki. Sam naziv Çemberlitaş usmjerava pažnju na obruče.
Za razumijevanje današnje fotografije potrebna je i historija vrha. Konstantinov bronzani kip pao je 1106. godine. Krst koji je Manuel postavio umjesto njega uklonjen je nakon 1453. godine. Današnji izgled stuba zato ne može prikazati cjelinu koja ga je obilježavala ni pri prvobitnom svečanom posvećenju ni u njegovom kasnijem kršćanskom obliku.
Često postavljana pitanja
Je li dokazano da se svete relikvije nalaze ispod Çemberlitaşa?
Njihovo prisustvo nije potvrđeno. Bizantijski tekstovi čuvaju predanja o relikvijama. U odgovoru ministarstva objavljenom 2008. godine navedeno je da tvrdnje iz štampe nemaju naučno utemeljenje.
Gdje se nalazi Konstantinov stub?
Nalazi se u istanbulskoj općini Fatih, uz tramvajsku stanicu Çemberlitaş na liniji T1, na spoju ulice Yeniçeriler Caddesi i Divanyolua.
Ko je prvobitno stajao na vrhu?
Bronzani kip prikazivao je Konstantina I kao Heliosa, s krunom sa sedam zraka, kopljem i kuglom. Pao je 5. 4. 1106.
Je li Çemberlitaş još na svom prvobitnom mjestu?
Da. Studija Pelin Yoncacı Arslan iz 2016. godine potvrđuje da sačuvani spomenik stoji na svom prvobitnom mjestu, na nekadašnjem Konstantinovom forumu.
Izvori
- Vikipedija na turskom — Konstantinov stub tr.wikipedia.org
- Vikipedija na engleskom — Konstantinov stub en.wikipedia.org
- Univerzitet Columbia — Projekt dokumentovanja Istanbula, Konstantinov stub mcid.mcah.columbia.edu
- Pelin Yoncacı Arslan, ODTÜ — Ka novom počasnom stubu open.metu.edu.tr
- Sławomir Bralewski, Studia Ceranea — Porfirni stub u Konstantinopolju i relikvije Časnog krsta czasopisma.uni.lodz.pl
- TBMM — Odgovor Ministarstva kulture i turizma objavljen 17. 1. 2008 www5.tbmm.gov.tr
- Anadolu Ajansı — Stub Çemberlitaş, svjedok historije Istanbula, stoji već 1700 godina aa.com.tr
FAQ
Jesu li svete relikvije zaista zakopane ispod Çemberlitaşa?
Bizantijska predanja povezuju stub s kršćanskim relikvijama i Paladijem. Njihovo prisustvo ispod stuba nije potvrđeno. U odgovoru Ministarstva kulture i turizma, objavljenom 2008. godine, navedeno je da tvrdnje iz štampe nemaju osnovu u naučnim istraživanjima.
Gdje se nalazi Konstantinov stub?
Nalazi se u istanbulskoj općini Fatih, na spoju ulice Yeniçeriler Caddesi i Divanyolua, uz stanicu Çemberlitaş na tramvajskoj liniji T1.
Koji je kip prvobitno stajao na Konstantinovom stubu?
Bronzani kip prikazivao je Konstantina I u liku Heliosa. Nosio je krunu sa sedam zraka, u desnoj ruci držao je koplje, a u lijevoj kuglu.
Stoji li Konstantinov stub još na svom prvobitnom mjestu?
Da. Pelin Yoncacı Arslan u svojoj akademskoj studiji iz 2016. godine navodi da stub i dalje stoji na prvobitnom mjestu.
Image: The Burnt Column, Constantinople.jpg — Cornell University Library, CC BY 2.0
