Kratak odgovor: odluka kartografa, a ne istraživača
Amerika (tur. Amerika) dobila je ime po Amerigu Vespucciju (tur. Amerigo Vespucci). Ali Vespucci nije izabrao taj naziv. Nije ga upisao na kartu. Nije ni tražio da se tako zove.
Naziv su 1507. godine predložili Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann. Bavili su se geografijom u Saint-Diéu. Željeli su odati priznanje Vespucciju za njegov doprinos spoznaji da su nove zemlje zaseban kontinent, a ne produžetak Azije (tur. Asya).
Tako je tekao cijeli proces. Firentinski trgovac postao je moreplovac. Dvojica kartografa zatim su mu odala priznanje u štampanom djelu. Kasniji kartografi preuzimali su naziv sve dok se nije ustalio.
U nastavku možete pratiti svaki korak tog procesa.
Ko je bio Amerigo Vespucci?
Amerigo Vespucci rođen je 9. 3. 1454. u Firenci (tur. Floransa). Grad je tada pripadao Firentinskoj republici (tur. Floransa Cumhuriyeti).
Karijeru nije započeo kao mornar. Bio je trgovac. Za porodicu Medici vodio je trgovačke i finansijske poslove prije nego što je krenuo na ijedno pomorsko putovanje.
Obrazovanje ga je postepeno usmjeravalo prema moru. Njegov stric Giorgio Antonio podučavao ga je latinskom jeziku. Isti stric naučio ga je osnovama astronomije, koje je kasnije koristio u navigaciji.
Zamislite karijeru koja počinje u računovodstvenom uredu, a završava na brodskoj palubi. Stečena znanja ostaju korisna. Latinski mu je pomagao da piše i čita učene tekstove svog vremena. Astronomija mu je pomagala da odredi položaj na moru.
Godine 1492. nastanio se u Sevilji (tur. Sevilla), u Španiji, kako bi tamo vodio poslove porodice Medici.
Kakve je veze Vespucci imao s Kolumbom?
Godine 1493. Vespucci i Giannotto Berardi pomagali su u opskrbi ekspedicije Kristofora Kolumba (tur. Kristof Kolomb). Pomagali su u nabavci brodova, topova i hrane.
Taj podatak važan je za često pitanje: je li Vespucci otkrio Ameriku? Njegova uloga tada je bila vezana za opskrbu i logistiku. Bio je poslovni čovjek koji je pomagao u pripremi ekspedicije, a nije bio njen vođa.
Zato je odgovor na pitanje „Je li Amerigo Vespucci otkrio Ameriku?“ odričan. On se pridružio kasnijim putovanjima, pisao o onome što je vidio i pomogao da Evropljani promijene svoje razumijevanje zemalja preko Atlantika (tur. Atlas Okyanusu).
Putovanja Ameriga Vespuccija: gdje je istraživao?
Historičari smatraju da su dva njegova putovanja u Ameriku relativno dobro dokumentovana. To su ekspedicije iz 1499–1500. i 1501–1502. godine.
Putovanje 1499–1500.
Godine 1499. Vespucci se pridružio ekspediciji koja je plovila uz špansko odobrenje. Vodio ju je Alonso de Ojeda. Juan de la Cosa bio je glavni navigator.
Ekspedicija je stigla do Južne Amerike. Zatim se grupa razdvojila. Ojeda je nastavio prema Venecueli (tur. Venezuela). Brodovi na kojima je bio Vespucci okrenuli su prema jugu.
Ako vas zanima gdje se iskrcao tokom ovog putovanja, odgovor je južnoamerička obala. Njegovi brodovi zatim su nastavili ploviti uz nju prema jugu.
Putovanje 1501–1502.
Godina 1501–1502. Vespucci se pridružio portugalskoj ekspediciji. Ovaj put služio je drugoj kruni. Ekspedicija je istraživala obalu Brazila (tur. Brezilya).
Tri broda isplovila su iz Lisabona (tur. Lizbon) u maju 1501. godine. Zaustavila su se na Zelenortskim ostrvima radi obnove zaliha. Zatim su prešla Atlantik.
Ako želite zamisliti rutu, povucite zamišljenu liniju od Lisabona do Zelenortskih ostrva. Odatle su brodovi preko otvorenog okeana stigli do brazilske obale.
Putovanja čija je vjerodostojnost upitna
Ovdje treba biti precizan. Nisu sva putovanja koja se pripisuju Vespucciju pouzdano potvrđena.
Pismo Soderiniju opisuje putovanje u Ameriku 1497–1498. godine. To pismo jedini je zapis o tom putovanju. Mnogi historičari dovode u pitanje i njegovu tačnost i autorstvo.
U istom pismu piše da se Vespucci pridružio još jednoj portugalskoj ekspediciji 1503–1504. godine. Nijedan nezavisan zapis ne potvrđuje njegovo učešće.
Prema tradicionalnom prikazu, Vespucci je između 1497. i 1504. imao četiri putovanja. Alberto Magnaghi je 1924. godine proučio tri pisma u firentinskim arhivima. Prihvatio je samo dva putovanja.
Zato se pouzdan odgovor na pitanje o rutama Ameriga Vespuccija odnosi na 1499–1500. i 1501–1502. godinu. Preostala dva putovanja treba predstavljati kao tvrdnje, a ne kao potvrđene događaje.
Zašto je važan spis Mundus Novus?
Naslov koji se pripisuje Vespucciju pomaže nam da razumijemo njegovu slavu: Mundus Novus. Na latinskom znači „Novi svijet“.
Taj naslov povezuje se s idejom da su američke zemlje zaseban kontinent. Upravo je zbog te ideje Vespucciju odato priznanje.
Smisao tog priznanja lako je previdjeti. Nije ga dobio zato što je prvi stigao. Dobio ga je jer je pomogao Evropljanima da razumiju šta gledaju. Obala koja se daleko pružala prema jugu nije bila neki kutak Azije. Bila je nešto novo.
Kako je 1507. nastalo ime Amerika?
Waldseemüller i Ringmann su 1507. godine radili na geografiji u Saint-Diéu. Njihova knjiga Cosmographiae Introductio predložila je nazive za nove zemlje.
Ponudila je dva oblika. Jedan je bio Amerige, što znači „Amerigova zemlja“. Drugi je bio America.
Drugi oblik se ustalio. Potiče od ženskog oblika imena Americus, latinizovane verzije Vespuccijevog ličnog imena. Ako ste se ikada pitali zašto naziv kontinenta završava na „-a“, to je razlog.
Naziv nije ostao samo u knjizi. Najranija poznata upotreba imena „America“ na karti nalazi se na Waldseemüllerovoj karti svijeta iz 1507. godine. Upisano je preko Južne Amerike.
Waldseemüller je time odao priznanje Vespucciju za doprinos shvatanju da su nove zemlje kontinent odvojen od Azije.
Je li Vespucci prisvojio Kolumbovu slavu?
Neki optužuju Vespuccija da je Kolumbovu slavu pretvorio u vlastitu. Treccani na to odgovara izričito. Navodi da je kontinent dobio ime bez ikakvog Vespuccijevog učešća.
Drugim riječima, on se nije zalagao za taj naziv. Izabrali su ga drugi ljudi.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Vespucci je bio živ. Kada je naziv odštampan 1507. godine, Vespucci je još bio živ. Umro je otprilike pet godina kasnije.
- Kartograf je izostavio naziv. Waldseemüller je 1507. koristio ime „America“. Nije ga koristio u svom atlasu iz 1513. niti na karti Carta Marina iz 1516. godine.
- Dvanaest listova. Karta iz 1507. odštampana je pomoću drvenih štamparskih blokova na 12 zasebnih listova papira.
- Sačuvan je samo jedan cjelovit primjerak. Smatra se da je odštampano oko 1.000 primjeraka. Jedini poznati cjeloviti primjerak nalazi se u zbirci Kongresne biblioteke.
- Portreti jedan nasuprot drugom. Na karti iz 1507. Vespuccijev portret postavljen je nasuprot portretu antičkog geografa Ptolemeja (tur. Batlamyus).
Posljednja pojedinost zaslužuje pažnju. Postavljanje živog moreplovca nasuprot Ptolemeju svrstalo ga je uz veliki autoritet antičke geografije. Kartografi su time pokazali kako ga doživljavaju.
Zašto se ime zadržalo?
Možda očekujete da naziv odštampan na jednoj slavnoj karti jednostavno opstane. Ipak, proces nije bio tako jednostavan.
Sam Waldseemüller izostavio je naziv iz svojih kasnijih djela iz 1513. i 1516. godine. Ime je zato moglo pasti u zaborav.
To se nije dogodilo. Karta svijeta Gerardusa Mercatora iz 1538. godine pomogla je širenju imena Amerika. Kada ga je upotrijebio ugledan kartograf, drugi su ga slijedili.
Tako se u svakodnevnom životu ustaljuje većina naziva mjesta. Zamislite naziv ulice na karti u aplikaciji na svom telefonu. Postaje prihvaćeni naziv zato što ga svi oko vas koriste. Ime Amerika ustalilo se na sličan način: ponavljanjem na kartama.
Vespuccijeve kasnije godine
Vespuccijeva karijera nije završila davanjem imena kontinentu. U martu 1508. godine postao je glavni navigator ustanove Casa de Contratación u Sevilji.
Posao je imao dva glavna zadatka. Obučavao je pomorce. Pomagao je i u izradi karte Padrón Real, službene uzorne karte zasnovane na podacima koje su donosile nove ekspedicije.
Taj rad donio mu je manje upadljivu vrstu slave. Imao je praktičnu svrhu. Svako novo putovanje donosilo je podatke, a glavnu kartu trebalo je ažurirati.
Umro je u Sevilji 22. 2. 1512. Pomorski muzej The Mariners’ Museum povezuje njegovu smrt s iscrpljenošću nakon ponovljenih napada malarije.
Hronologija
- 9. 3. 1454.: Amerigo Vespucci rođen je u Firenci.
- 1492.: Vespucci se nastanjuje u Sevilji.
- 1493.: Zajedno s Berardijem pomaže u opskrbi Kolumbove ekspedicije.
- 1497–1498.: Pismo Soderiniju opisuje jedno putovanje. Sporno je da li se ono dogodilo.
- 1499–1500.: Pridružuje se ekspediciji koja uz špansko odobrenje putuje do Južne Amerike.
- 1501–1502.: Pridružuje se portugalskoj ekspediciji koja istražuje brazilsku obalu.
- 1503–1504.: Navodno putovanje koje nezavisni zapisi ne potvrđuju.
- 1507.: Ime Amerika pojavljuje se na Waldseemüllerovoj štampanoj karti.
- mart 1508.: Vespucci postaje glavni navigator ustanove Casa de Contratación.
- 22. 2. 1512.: Vespucci umire u Sevilji.
- 1513. i 1516.: Waldseemüller izostavlja naziv sa svojih kasnijih karata.
- 1538.: Mercatorova karta svijeta pomaže širenju naziva.
Često postavljana pitanja
Je li Amerigo Vespucci sam dao ime Americi?
Ne. Waldseemüller i Ringmann predložili su naziv 1507. godine. Treccani navodi da Vespucci nije učestvovao u davanju imena.
Je li Amerigo Vespucci otkrio Ameriku?
Na to se ne može odgovoriti jednostavnim potvrdnim odgovorom. Godine 1493. pomagao je u opskrbi Kolumbove ekspedicije. Njegova bolje dokumentovana putovanja u Ameriku uslijedila su 1499–1500. i 1501–1502. godine.
Gdje je Amerigo Vespucci istraživao?
Do Južne Amerike stigao je 1499. godine u ekspediciji sa španskim odobrenjem. Godina 1501–1502. istraživao je brazilsku obalu s portugalskom ekspedicijom.
Zašto naziv završava na -a?
Potiče od ženskog oblika imena Americus, latinizovanog oblika imena Amerigo.
Gdje možete vidjeti izvornu kartu?
Jedini poznati cjeloviti primjerak karte iz 1507. godine nalazi se u zbirci Kongresne biblioteke.
Izvori
- Kongresna biblioteka — Izdvojeni detalji karte svijeta iz 1507 loc.gov
- Kongresna biblioteka — Prepoznavanje Amerike i davanje imena loc.gov
- Kongresna biblioteka — Karta koja je Americi dala ime loc.gov
- Biblioteke Univerziteta Missouri — Amerike: neočekivani kontinenti library.missouri.edu
- Wikipedia na engleskom jeziku — Amerigo Vespucci en.wikipedia.org
- Museo Galileo — Amerigo Vespucci catalogo.museogalileo.it
- Museo Galileo — Izložba o Waldseemülleru: Amerigo Vespucci mostre.museogalileo.it
- The Mariners’ Museum — Amerigo Vespucci exploration.marinersmuseum.org
- Treccani — Vespucci, Amerigo treccani.it
FAQ
Je li Amerigo Vespucci sam dao ime Americi?
Ne. Kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann predložili su naziv 1507. godine, radeći u Saint-Diéu. Treccani navodi da Vespucci nije učestvovao u davanju imena.
Je li Amerigo Vespucci otkrio Ameriku?
Ne u smislu koji to pitanje podrazumijeva. Godine 1493. pomagao je u opskrbi ekspedicije Kristofora Kolumba. Njegova bolje dokumentovana putovanja u Ameriku bila su 1499–1500. i 1501–1502. Njegov trajni doprinos bio je u tome što je pomogao da se te zemlje prepoznaju kao kontinent odvojen od Azije.
Gdje je Amerigo Vespucci istraživao?
Učestvovao je u ekspediciji koja je 1499. godine, uz špansko odobrenje, stigla do Južne Amerike. Godina 1501–1502. pridružio se portugalskoj ekspediciji koja je istraživala obalu Brazila.
Zašto se Amerika zove po Amerigu, a ne Americus?
Naziv potiče od ženskog oblika imena Americus, latinizovane verzije imena Amerigo. Latinski nazivi kontinenata imali su nastavak za ženski rod, pa je tako nastao oblik America.
Gdje možete vidjeti kartu na kojoj je prvi put odštampano ime Amerika?
Jedini poznati cjeloviti primjerak Waldseemüllerove karte svijeta iz 1507. godine nalazi se u zbirci Kongresne biblioteke.
Image: “America” (Engraving) Nova reperta (Speculum diuersarum imaginum speculatiuarum 1638).tif — After Stradanus, Public domain
