Šta je bila Hidžra?
Hidžra (Hicret) bila je seoba Muhammeda i muslimana iz Meke (Mekke) u Medinu (Medine) 622. godine. Uslijedila je nakon progona u Meki i obećanja zaštite koje su dale pristalice u Medini. Seobom je počelo medinsko razdoblje muslimanske zajednice. Njena godina kasnije je postala prva godina islamskog kalendara.
Ako naiđete na nazive Hijrah, Hegira i Hicret, znajte da označavaju istu historijsku seobu. Hijrah i Hegira su engleski oblici naziva.
Hidžra je obuhvatala seobu zajednice, kao i Muhammedovo putovanje. Muslimani iz Meke selili su se u Medinu u grupama tokom približno tri mjeseca. Muhammedov odlazak, boravak u pećini i dolazak zato treba posmatrati kao dio šireg preseljavanja ljudi.
Značenje Hidžre: šta znači ta riječ?
Arapska riječ potječe od korijena hecr, koji nosi značenja napuštanja i udaljavanja. U ovom historijskom kontekstu Hidžra označava odlazak iz Meke i preseljenje u Medinu. Značenje riječi odgovara fizičkom odvajanju koje je ta seoba podrazumijevala.
Medina je prije seobe bila poznata kao Jesrib (Yesrib). Kada čitate o ljudima iz Jesriba koji su se susretali s Muhammedom prije 622. godine, čitate o zajednici u gradu koji će postati odredište seobe. Ta dva naziva pripadaju uzastopnim razdobljima historije istog grada.
Zašto je Muhammed preselio iz Meke u Medinu?
Progon je bio jedan od glavnih uzroka. Muslimani u Meki bili su izloženi mučenju, ubijanju i društvenom pritisku. Između 617. i 620. godine muslimani i rod Benu Hašim bili su izloženi i društvenom i ekonomskom bojkotu. Ti pritisci bili su pozadina traženja podrške na drugim mjestima.
Muhammedova sigurnost oslabila je nakon smrti njegovog zaštitnika Ebu Taliba (Ebû Tâlib). Taj gubitak bio je važan jer mu je Ebu Talib pružao zaštitu u Meki. Tragajući za podrškom, Muhammed je otišao i u Taif (Tâif), gdje je odbijen. Ti neuspjesi potaknuli su potragu za drugim mjestom boravka.
Medina je ponudila obećanje zaštite. Prilikom Druge zakletve na Akabi (Akabe) 622. godine njeni muslimanski predstavnici obavezali su se da će Muhammeda štititi kao vlastite porodice. Ta obaveza pružila je sigurnost potrebnu za preseljenje.
Prema biografskoj predaji, još jedna prijetnja ubrzala je Muhammedov odlazak. Vodeći pripadnici plemena Kurejš odlučili su u Dar en-Nedvi da ga ubiju. Ta predaja uz dugotrajni progon i slabljenje zaštite navodi i neposrednu opasnost.
Kako je Medina postala odredište?
Veza se razvijala kroz susrete na Akabi. Godine 620. šest ljudi iz jesribskog plemena Hazredž (Hazrec) susrelo se s Muhammedom i prihvatilo islam. Ti rani muslimani nadali su se da bi islam mogao okončati ratove između plemena Evs (Evs) i Hazredž. Njihovo zanimanje za islam obuhvatalo je, dakle, i mogućnost rješavanja sukoba u vlastitom gradu.
Prva zakletva na Akabi uslijedila je 621. godine. Učestvovalo je dvanaest ljudi: deset iz plemena Hazredž i dvojica iz plemena Evs. Nakon te zakletve Musab ibn Umejr (Mus‘ab b. Umeyr) poslan je u Jesrib da podučava islamu i Kur'anu. Veza se sada proširila izvan prvobitnog susreta.
Druga zakletva na Akabi održana je 622. godine. Učestvovalo je sedamdeset pet ljudi iz Medine, među njima dvije žene. Njihovo obećanje da će štititi Muhammeda povezalo je rastuću muslimansku zajednicu u Jesribu s mogućnošću odlaska iz Meke. Seoba je uslijedila nakon te zakletve.
Šta se događalo tokom putovanja?
Preseljavanje muslimana iz Meke u Medinu trajalo je približno tri mjeseca. Taj vremenski raspon pomaže vam da razlikujete seobu zajednice od Muhammedovog pojedinačnog putovanja. Oboje pripada Hidžri, ali zajednica nije stigla u jednoj putničkoj grupi.
Prema islamskoj historijskoj predaji, Muhammed i njegov pratilac Ebu Bekr (Ebû Bekir) skrivali su se tri dana u pećini Sevr (Sevr). Pećina se nalazila južno od Meke. Tu su se sklonili prije nego što je grupa nastavila prema Medini. Boravak u pećini tako je bio zasebna etapa odlaska.
Vodič grupe bio je Abdullah ibn Urejkit. On u to vrijeme nije bio musliman. Njegova uloga važna je pojedinost putovanja: osoba koja je vodila grupu nije pripadala istoj vjeri kao Muhammed i Ebu Bekr.
Prema historijskoj procjeni TDV-a, Muhammed je stigao u Kuba (Kubâ) 20. 9. 622., a u Medinu je ušao 24. 9. 622. Ti datumi određuju redoslijed završnih etapa putovanja. Međutim, predaje se razlikuju u pogledu trajanja boravka u Kubau.
Šta se dogodilo u Kubau?
Prije Muhammedovog dolaska, prvi doseljenici pretvorili su prostor za sušenje hurmi u Kubau u mjesto za molitvu. Na tom se mjestu, dakle, obavljala molitva i prije njegovog dolaska. Kada je stigao u Kuba, Muhammed je proširio postojeći prostor za molitvu i sagradio džamiju Kuba.
Trajanje njegovog boravka treba navoditi pažljivo. Uz predaju o četiri dana u Kubau, Ibn Sa'd navodi četrnaest noći. Buhari (Buhârî) navodi više od deset noći. Te predaje bilježe različita trajanja. Zato četverodnevni boravak treba predstaviti kao jednu od predaja unutar tog neslaganja.
Hronologija
- 617–620: Muslimani i rod Benu Hašim bili su izloženi društvenom i ekonomskom bojkotu u Meki.
- 620: Šest ljudi iz jesribskog plemena Hazredž prihvatilo je islam na Akabi.
- 621: Održana je Prva zakletva na Akabi. Musab ibn Umejr zatim je poslan u Jesrib da podučava islamu i Kur'anu.
- 622: Druga zakletva na Akabi donijela je obećanje zaštite. Muslimani su potom u grupama selili u Medinu.
- 20. 9. 622.: Prema historijskoj procjeni TDV-a, Muhammed je tog dana stigao u Kuba.
- 24. 9. 622.: Prema historijskoj procjeni TDV-a, Muhammed je tog dana ušao u Medinu.
- 638: Halifa Omer odabrao je godinu Hidžre kao prvu godinu islamskog kalendara.
Šta je Hidžra i zašto je važna?
Hidžrom je počelo medinsko razdoblje muslimanske zajednice. Nakon seobe u Medini je sagrađena Poslanikova džamija. Muhammed je imao i središnju ulogu u rješavanju sporova.
Medinski ustav odredio je Muhammedovu središnju sudsku nadležnost u gradu. Značaj seobe zato nadilazi samo putovanje. Život zajednice u Medini uključivao je uređenje načina rješavanja nesuglasica, uz gradnju džamije i prihvat doseljenika.
Dva naziva opisuju učesnike tih događaja. Doseljenici su nazivani muhadžirima. Muslimani Medine koji su ih primali i pomagali im nazivani su ensarijama. Ako zapamtite te nazive, lakše ćete razlikovati one koji su se doselili od onih koji su im pomagali da se nastane.
Zašto je Hidžra važna danas?
Islamski kalendar svakodnevna je veza s tom seobom. Halifa Omer je 638. godine odabrao godinu u kojoj se dogodila Hidžra kao prvu godinu kalendara. Kada u datumu naiđete na hidžretsku godinu, njeno brojanje povezano je s tom odlukom. Veza između seobe i kalendara objašnjena je u pregledu Hidžre.
Početni datum kalendara prethodi samom putovanju. Odgovara datumu 16. 7. 622. po julijanskom kalendaru. Godina seobe poslužila je kao početna godina, dok je kalendar počeo prije Muhammedovog dolaska u Kuba i Medinu. To su različiti datumi unutar iste godine.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Među sedamdeset pet učesnika Druge zakletve na Akabi bile su dvije žene. Ta pojedinost neposredno je povezana sa sporazumom koji je osigurao zaštitu za Muhammedovo preseljenje. U zakletvi su učestvovale i žene i muškarci.
Pećina Sevr nalazila se južno od Meke. Grupa se u njoj sklonila prije nego što je nastavila prema Medini. Vodič Abdullah ibn Urejkit u to vrijeme nije bio musliman. Te pojedinosti daju konkretniju sliku puta i putničke grupe nego sažetak koji spominje samo odlazak i dolazak.
Prostor za molitvu u Kubau nastao je na mjestu za sušenje hurmi koje su prilagodili prvi doseljenici. Muhammed ga je kasnije, po dolasku, proširio. Taj redoslijed pokazuje ulogu doseljenika koji su prvi stigli u Kuba, kao i Muhammedov doprinos gradnji džamije.
Česta pitanja
Šta znači Hidžra?
Hidžra potječe od arapskog korijena hecr, koji znači napustiti ili udaljiti se. U islamskoj historiji označava seobu Muhammeda i muslimana iz Meke u Medinu 622. godine. Hegira je još jedan engleski naziv za isti događaj.
Zašto je Muhammed napustio Meku?
Muslimani su bili izloženi progonu, a Muhammedova zaštita oslabila je nakon smrti Ebu Taliba. Pristalice u Medini obećale su mu zaštitu prilikom Druge zakletve na Akabi. Prema biografskoj predaji, odluka o njegovom ubistvu dodatno je ubrzala odlazak.
Je li islamski kalendar počeo na dan seobe?
Ne. Njegov početni datum odgovara datumu 16. 7. 622. po julijanskom kalendaru, prije putovanja. Halifa Omer je 638. godine odabrao godinu seobe kao prvu kalendarsku godinu.
Ko su bili muhadžiri i ensarije?
Muhadžiri su bili muslimani koji su se doselili u Medinu. Ensarije su bili muslimani Medine koji su ih dočekali i pomagali im. Ti nazivi opisuju uloge dviju grupa u seobi i naseljavanju.
Izvori
- Vikipedija na turskom jeziku — Hicret tr.wikipedia.org
- TDV Islamska enciklopedija — Hicret islamansiklopedisi.org.tr
- Vikipedija na engleskom jeziku — Hijrah en.wikipedia.org
- TDV Islamska enciklopedija — Zakletve na Akabi islamansiklopedisi.org.tr
- TDV Islamska enciklopedija — Džamija Kuba islamansiklopedisi.org.tr
FAQ
Šta znači Hidžra?
Riječ Hidžra potječe od arapskog korijena hecr, koji znači napustiti ili udaljiti se. U ovom historijskom kontekstu označava seobu Muhammeda i muslimana iz Meke u Medinu 622. godine.
Zašto je Muhammed preselio iz Meke u Medinu?
Muslimani su u Meki bili izloženi progonu i društvenom pritisku. Muhammedova zaštita oslabila je nakon smrti Ebu Taliba, dok su mu pristalice iz Medine obećale zaštitu prilikom Druge zakletve na Akabi.
Je li se Hidžra dogodila prvog dana islamskog kalendara?
Ne. Početak kalendara odgovara datumu 16. 7. 622. po julijanskom kalendaru, prije samog putovanja. Halifa Omer je 638. godine odabrao godinu seobe kao prvu godinu kalendara.
Ko su bili muhadžiri i ensarije?
Muhadžiri su bili muslimani koji su se doselili u Medinu. Ensarije su bili muslimani Medine koji su ih primili i pomagali im.
Image: Quba Mosque Full Picture (2024).jpg — Kaliper1, CC BY-SA 4.0
