Laodikeja na rijeci Lik
Laodikeja (turski: Laodikeia) je antički grad oko šest kilometara sjeverno od centra Denizlija, u dolini rijeke Lik. Danas njene ostatke možete posjetiti kao arheološko nalazište Laodikeia. U gradu je živjela i jedna od sedam kršćanskih zajednica kojima se obraća novozavjetna Knjiga Otkrivenja. Njegov vjerski značaj dio je mnogo duže gradske historije.
Ostaci se prostiru na približno pet kvadratnih kilometara. Obuhvataju dva pozorišta, četiri kupališna kompleksa, pet agora i pet monumentalnih fontana. Crkva privlači čitaoce Otkrivenja, ali ove javne građevine pokazuju veličinu grada koji ju je okruživao. Laodikeja je, uz kršćansko bogoslužje, bila mjesto trgovine, pravnih poslova i pažljivo planiranih ulica.
Šta znači naziv Laodikeja na rijeci Lik?
Latinski naziv Laodicea ad Lycum znači Laodikeja uz rijeku Lik. Geografska odrednica razlikovala je ovo naselje od drugih gradova istog imena. Lik je ime rijeke povezane s dolinom poznatom i kao Çürüksu. Kada naiđete na naziv „Laodikeja na rijeci Lik“, on označava upravo ovaj antički grad kod Denizlija.
Grad je dobio ime po Laodiki, supruzi seleukidskog kralja Antioha II. On je osnovao helenistički grad između 261. i 253. godine p. n. e. i nazvao ga po njoj. Naselje na ovom mjestu bilo je mnogo starije. Tragovi sežu do ranog halkolita, oko 5500. godine p. n. e., mnogo prije osnivanja grada koje se vezuje za Antioha.
Gdje se nalazi Laodikeja na rijeci Lik?
Laodikeja se nalazi u dolini rijeke Lik, odnosno Çürüksu, sjeverno od Denizlija. Hijerapolis leži sjeverno od nje. Geografska udaljenost između ova dva antička grada iznosi približno deset kilometara. Taj podatak opisuje njihov međusobni položaj. Ne treba ga tumačiti kao dužinu određenog putovanja cestom između dva nalazišta.
Portal kulture opisuje prilaz s ceste Denizli–Pamukkale. Nakon približno šest kilometara skreće se prema zapadu kod mjesta Korucuk. Do arheološkog nalazišta stiže se nakon još otprilike 500 metara tom cestom. Ove upute smještaju Laodikeju u okolinu Denizlija i pokazuju gdje se skreće prema njenom ulazu.
Kako se Laodikeja danas zove?
Arheološko nalazište zove se Laodikeia. Turski oblici uključuju i Leodikya i Laodikya. Svi ovi zapisi označavaju antički grad o kojem je ovdje riječ. U seldžučkom i osmanskom periodu bio je poznat i kao Ladik. To su različiti nazivi kojima se ovo mjesto označavalo kroz historiju.
Današnja Laodikeja je arheološko nalazište kod Denizlija koje možete posjetiti. Sačuvani ostaci pokazuju raspored antičkog naselja, a ne grada koji je neprekidno ostao naseljen. Nakon njegovog napuštanja stanovnici su se naselili u Kaleiçiju u Denizliju i u Hisarköyu, na sjevernim padinama planine Babadağ. To preseljenje povezuje završno poglavlje antičkog grada s drugim naseljima u regiji.
Planski građen grad i rimsko bogatstvo
Helenistički plan Laodikeje slijedio je hipodamsku mrežu. Ulice su se pružale paralelno ili su se sjekle pod pravim uglom. Takav raspored daje prostranim ostacima jasan gradski okvir. Pozorišta, agore, kupališta i fontane bili su dio planski građenog grada, čiji sačuvani prostor obuhvata približno pet kvadratnih kilometara.
Regija je došla pod rimsku vlast 130/129. godine p. n. e. Rimski državnik i govornik Ciceron boravio je u Laodikeji 50. godine p. n. e. i bavio se pravnim poslovima. Njegovo prisustvo predstavlja konkretan događaj iz rimske historije grada. Značaj Laodikeje nadilazio je vjerski identitet zbog kojeg je mnogi čitaoci danas pretražuju.
Velike finansijske transakcije i trgovina crnom vunom doprinijele su blagostanju Laodikeje u rimsko doba. Za vezu sa svakodnevicom pomislite na vunu u odjeći koju nosite: tekstil je bio dio trgovačkog bogatstva ovog grada. Crna vuna daje toj ekonomskoj historiji opipljiv materijalni oblik. Uz novčane poslove, ona pomaže da razumijete trgovački grad koji je stajao iza sačuvanih javnih spomenika.
Gdje se nalazi poslanica Laodikeji?
Poslanica Laodikeji nalazi se u Otkrivenju 3:14–22. Obraća se lokalnoj kršćanskoj zajednici, jednoj od sedam crkava Azije. Ovdje riječ „crkva“ označava zajednicu vjernika. Imajte to značenje na umu kada biblijski odlomak povezujete s arheološkom građevinom koja se danas naziva crkvom u Laodikeji.
U Otkrivenju 3:15–16 zajednica se kritikuje zato što je mlaka, ni vruća ni hladna. Ova slika temperature potaknula je raspravu o mogućoj vezi s lokalnom vodom. Stanley Porter je u studiji iz 1987. godine povezao sliku mlakosti iz tog odlomka s vodom koju su stanovnici Laodikeje morali piti.
Mark Wilson došao je do drugačijeg zaključka u studiji o vodosnabdijevanju objavljenoj 2023. godine. Na osnovu novih nalaza iskopavanja tvrdio je da se temperaturna metafora iz Otkrivenja ne može povezati s prilikama u vodosnabdijevanju Laodikeje. Objašnjenje koje se oslanja na lokalnu vodu zato ostaje predmet rasprave. Biblijsku kritiku možete čitati i bez prihvatanja tog objašnjenja kao utvrđene arheološke činjenice.
Crkva u Laodikeji koju možete posjetiti
Istraživački tim građevinu poznatu kao crkva u Laodikeji datira u vrijeme Konstantinove vladavine, nakon što je kršćanstvo dopušteno 313. godine n. e. Arheolozi su je prepoznali 2010. godine i iste godine završili njeno iskopavanje. Historiju njene gradnje treba razlikovati od historije kršćanske zajednice kojoj se obraća Otkrivenje.
Crkva se nalazi u sjeveroistočnom dijelu antičkog grada, istočno od Hrama A. Stoji u sporednoj ulici koja povezuje Sirijsku ulicu sa Sjevernim pozorištem. Ovaj precizan položaj smješta građevinu u uličnu mrežu Laodikeje. Njena lokacija pomaže vam da je povežete s drugim otkopanim dijelovima grada.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Crkva u Laodikeji ima ukupno jedanaest apsida i manjih apsidalnih niša. Jedna glavna apsida okrenuta je prema istoku. Pet polukružnih niša okrenuto je prema sjeveru, a još pet prema jugu. Ovi ponovljeni zakrivljeni prostori posebna su arhitektonska odlika koju možete potražiti dok proučavate tlocrt građevine.
Crkveni mozaici čuvaju imena dvojice crkvenih službenika: protođakona Polikarpa i đakona Aleksandra. Ova sačuvana imena unose pojedinačne ljude u materijalno svjedočanstvo o građevini. Uz raspored apsida, mozaici nude detalje zahvaljujući kojima crkva postaje više od anonimnog skupa zidova.
Bazen za krštenje ima tlocrt u obliku križa. Tri stepenice vodile su u njega s istoka, dok su druge tri omogućavale izlaz na zapadu. Takav raspored čuva jasan pravac kretanja kroz bazen. Ako proučite njegov oblik, stepenice će vam pomoći da razumijete kako je prostor bio uređen za kretanje.
Zapadno pozorište izgrađeno je u 2. vijeku p. n. e., sjeverozapadno od Sjeverne svete agore. Usječeno je u prirodni teren i okrenuto tako da prima zapadni povjetarac koji je počinjao puhati poslijepodne. Njegov položaj zato je uzimao u obzir i raspoloživi teren i smjer vjetra.
Iskopavanja Zapadnog pozorišta otkrila su i nedovršene komade koji pokazuju da su neki blokovi sjedišta preklesavani u osmanske nadgrobne spomenike. Ovo obrađeno kamenje svjedoči o kasnijoj upotrebi materijala iz antičkog pozorišta. Ono dodaje još jedan historijski sloj građevini prvobitno podignutoj u helenističkom periodu.
Hronologija
- Oko 5500. godine p. n. e.: Na nalazištu se pojavljuju prvi tragovi naseljavanja iz ranog halkolita.
- 261–253. godine p. n. e.: Antioh II osniva helenistički grad i naziva ga po Laodiki.
- 2. vijek p. n. e.: Izgrađeno je Zapadno pozorište.
- 130/129. godine p. n. e.: Regija dolazi pod rimsku vlast.
- 50. godine p. n. e.: Ciceron se bavi pravnim poslovima u Laodikeji.
- Nakon 313. godine n. e., tokom Konstantinove vladavine: Istraživački tim u ovaj period datira gradnju crkve u Laodikeji.
- 602–610. godine n. e.: Nakon velikog zemljotresa tokom Fokine vladavine grad je napušten.
- 2008. godine: Iskopavanja prelaze na cjelogodišnji raspored rada.
- 2010. godine: Crkva u Laodikeji je prepoznata i otkopana.
- 15. 4. 2013.: Arheološko nalazište predloženo je za UNESCO-ovu privremenu listu.
Postoji li Laodikeja još uvijek?
Laodikeja je sačuvana kao arheološko nalazište. Antički grad napušten je nakon velikog zemljotresa tokom vladavine cara Foke, između 602. i 610. godine n. e. Njegovi stanovnici preselili su se u Kaleiçi u Denizliju i u Hisarköy. Ostaci koje danas posjećujete čuvaju grad koji je postojao prije tih preseljenja.
Sistematska iskopavanja traju tokom cijele godine od 2008. godine. Laodikeia je 15. 4. 2013. predložena za UNESCO-ovu privremenu listu svjetske baštine. Otkriće crkve 2010. godine dio je ove savremene historije iskopavanja, uz radove na građevinama kao što je Zapadno pozorište.
Posjeta Laodikeji iz Denizlija
Za period od 14. 9. 2026. do 1. 5. 2027. objavljeno radno vrijeme za posjete je 08:00–17:00. Na stranici Ministarstva posvećenoj nalazištu piše da je Laodikeia otvorena svakog dana i da je dostupan audiovodič. Ovi podaci pomažu vam da planirate obilazak otkopanih ulica, crkve i pozorišta.
Cjenovnik DÖSİMM-a, provjeren 25. 10. 2026., navodi cijenu ulaznice za strane posjetioce od 12 €. Za vlasnike turske lične karte kao način ulaska navodi Müzekart. Kada ove praktične podatke koristite za planiranje putovanja, uzmite zajedno u obzir datum provjere cjenovnika i period važenja radnog vremena.
Često postavljana pitanja
Gdje se Laodikeja danas nalazi?
Nalazi se oko šest kilometara sjeverno od centra Denizlija, u dolini rijeke Lik, poznatoj i kao dolina Çürüksu. Antičko naselje danas se posjećuje kao arheološko nalazište.
Kako se Laodikeja danas zove?
Nalazište se zove Laodikeia. Leodikya i Laodikya drugi su turski oblici imena. U seldžučkom i osmanskom periodu koristio se i naziv Ladik.
Gdje se nalazi poslanica Laodikeji?
Nalazi se u Otkrivenju 3:14–22. Kritika zajednice zbog njene mlakosti pojavljuje se u stihovima 3:15–16.
Je li otkopana crkva zajednica kojoj se obraća Otkrivenje?
Otkrivenje se obraća zajednici vjernika. Otkopana crkva u Laodikeji građevina je koju istraživački tim datira u vrijeme Konstantinove vladavine, nakon 313. godine n. e.
Izvori
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Arheološko nalazište Laodikeia whc.unesco.org
- Ministarstvo kulture i turizma — Arheološko nalazište Laodikeia muze.gov.tr
- Wikipedija na turskom jeziku — Laodikya tr.wikipedia.org
- Wikipedija na engleskom jeziku — Laodikeja na rijeci Lik en.wikipedia.org
- Portal kulture — Antički grad Laodikeia kulturportali.gov.tr
- Bible Gateway — Otkrivenje 3:14–22, NIV biblegateway.com
- Stanley Porter, Tyndale Bulletin — Zašto su stanovnici Laodikeje dobijali mlaku vodu tyndalebulletin.org
- Mark Wilson, Lycus — Jesu li stanovnici Laodikeje pili mlaku vodu? dergipark.org.tr
- Iskopavanja Laodikeje Univerziteta Pamukkale — Građevine laodikeia.pau.edu.tr
- Iskopavanja Laodikeje Univerziteta Pamukkale — Crkva u Laodikeji laodikeia.pau.edu.tr
- Iskopavanja Laodikeje Univerziteta Pamukkale — Zapadno pozorište, radovi iz 2020. godine laodikeia.pau.edu.tr
- DÖSİMM — Cijene ulaznica za muzeje i arheološka nalazišta dosim.ktb.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Denizlija — Radno vrijeme muzeja i arheoloških nalazišta za posjete denizli.ktb.gov.tr
FAQ
Gdje se Laodikeja danas nalazi?
Laodikeja je arheološko nalazište oko šest kilometara sjeverno od centra Denizlija, u dolini rijeke Lik, poznatoj i kao dolina Çürüksu.
Kako se Laodikeja danas zove?
Arheološko nalazište zove se Laodikeia. Turski oblici imena uključuju i Leodikya i Laodikya, dok se naziv Ladik koristio u seldžučkom i osmanskom periodu.
Gdje se nalazi poslanica Laodikeji?
Poslanica se nalazi u Novom zavjetu, u Otkrivenju 3:14–22. U stihovima 3:15–16 zajednica se kritikuje zbog svoje mlakosti.
Je li otkopana crkva u Laodikeji zajednica kojoj se obraća Otkrivenje?
Otkrivenje se obraća kršćanskoj zajednici. Otkopanu građevinu poznatu kao crkva u Laodikeji istraživački tim datira u vrijeme Konstantinove vladavine, nakon što je kršćanstvo dopušteno 313. godine n. e.
Image: Laodicea on the Lycus, 2021.jpg — Basak, CC0
