Ralph Waldo Emerson (turski: Ralph Waldo Emerson) bio je američki mislilac, esejist i pjesnik. Pomogao je utemeljiti transcendentalizam, pokret koji je naglašavao lično duhovno iskustvo i intuiciju. Djelima Priroda i Oslanjanje na sebe poticao je samostalan sud, utjecao na američku književnost i povezivao preobražaj pojedinca s društvenim promjenama.
Kako je bostonski svećenik postao zagovornik intelektualne nezavisnosti i otpora zakonu koji je štitio ropstvo? Emersonov put povezuje vjerska neslaganja, pisanje, podršku mlađim autorima i javno protivljenje ropstvu. Ako pratite te veze, njegov utjecaj možete jasnije razumjeti nego kroz samu ideju oslanjanja na sebe.
Ko je bio Ralph Waldo Emerson?
Emerson je rođen u Bostonu 25. 5. 1803., a umro je u Concordu 27. 4. 1882. Njegov rad obuhvatao je filozofske eseje, poeziju, javne govore i uređivanje časopisa. Tim različitim putevima njegove su ideje ulazile u američki intelektualni život.
Utjecao je i kroz lične odnose. Pomagao je Thoreauu da objavljuje pjesme i eseje, pohvalio je Vlati trave Walta Whitmana i uređivao časopis The Dial. Njegova karijera zato je obuhvatala i razvijanje vlastitih ideja i pomoć drugim piscima da dođu do čitalaca.
Zašto je Emerson napustio svećenički poziv?
Emerson je 1829. postao unitaristički svećenik u bostonskoj Drugoj crkvi. Napustio je svećenički poziv 1832. zbog neslaganja oko načina obavljanja pričesti i sumnji u zajedničku molitvu. Njegov odlazak bio je povezan s konkretnim vjerskim obredima i pitanjem njihovog autoriteta.
Tu vjersku nesigurnost pratio je lični gubitak. Njegova prva supruga Ellen umrla je 1831., što ga je duboko potreslo. U dnevniku je u šestom mjesecu 1832. svećenički poziv opisao kao zastario. Žalovanje i nezadovoljstvo pozivom obilježili su isti težak period.
Preispitivanje se nastavilo i nakon što je prestao raditi u crkvi. U govoru na Harvardu 1838. Emerson je odbacio biblijska čuda. Teolog Andrews Norton iste je godine osudio govor kao uvredu religiji. Emersonovi vjerski stavovi tako su, tokom svog razvoja, izazvali otvoreno javno neslaganje.
U kojim je historijskim okolnostima nastao transcendentalizam?
Transcendentalizam se pojavio u prvoj polovini 19. vijeka, u liberalnim unitarističkim krugovima Nove Engleske. Ti su se krugovi udaljavali od kalvinističkog shvatanja čovjeka. Emersonove ideje razvijale su se u tom promjenjivom vjerskom okruženju.
Važni su bili i novi načini čitanja Biblije. Schleiermacherova djela pojavila su se na engleskom 1825., a Herderova 1833. godine. Njihovo tumačenje Biblije kao proizvoda historije i kulture poticalo je transcendentaliste da preispituju vjerski autoritet.
Emerson je bio među osnivačima Transcendentalnog kluba. Njegov prvi neformalni sastanak održan je u Cambridgeu 8. 9. 1836. Pokret je tako dobio prostor za razgovor, uz ideje iznesene u pojedinačnim knjigama i govorima.
Još jednu važnu okolnost predstavljao je pritisak većinskog mišljenja. Nacionalni centar za humanističke nauke tumači Oslanjanje na sebe kao odgovor na masovnu politiku i kulturu Jacksonovog doba. Prema tom tumačenju, Emersonov esej iz 1841. bavio se pritiskom na pojedinca da se prilagodi većini.
Šta Emerson zastupa u djelima Priroda i Oslanjanje na sebe?
Priroda, objavljena 1836., predstavila je prirodni svijet kao izvor duhovne istine, ljepote i simbola. Na početku djela Emerson poziva ljude da uspostave vlastiti odnos sa svemirom umjesto da nasljeđuju vjerska iskustva prethodnih generacija. Lično iskustvo bilo je u središtu te ideje.
Priroda je tako povezala duhovno razumijevanje s pojedinčevim susretom sa svijetom. Emersonovo naglašavanje ljepote i simbola davalo je prirodi značenje koje nadilazi njeno fizičko prisustvo. Ako knjizi pristupite kroz njenu početnu misao, prepoznat ćete poziv da sami izgradite odnos sa svemirom.
Oslanjanje na sebe, objavljeno 1841., usmjerilo se na odnos pojedinca i društva. Emerson je pozvao čitaoce da vjeruju svojoj intuiciji. Tvrdio je da stjecanje društvenog odobravanja ne treba zahtijevati odricanje od intelektualne nezavisnosti. Esej je osporavao povinovanje većini pri donošenju ličnih sudova.
Tu ideju možete povezati sa svakodnevnom odlukom: hoćete li ponoviti neko mišljenje samo zato što ga prihvataju ljudi oko vas? Emersonovo načelo traži da sačuvate vlastiti sud. Takva obična situacija pruža praktičan način da razumijete njegovo razmišljanje o intuiciji i društvenom odobravanju.
Esej je ukazao i na vezu između ličnih i društvenih promjena. Pojedinci koji se preobraze mogli bi svojim primjerom usmjeravati druge. U tom shvatanju, oslanjanje na sebe imalo je posljedice i izvan života osobe koja ga prakticira. Razvoj pojedinca mogao je pomoći stvaranju uslova za šire promjene.
Emersonov govor Američki učenjak iz 1837. iznio je srodno shvatanje obrazovanja. Izdvojio je tri izvora: prirodu, knjige i djelovanje. Time je uz čitanje postavio neposredno iskustvo i aktivnost. Oliver Wendell Holmes kasnije je govor opisao kao američku deklaraciju intelektualne nezavisnosti.
Kako je Emerson utjecao na Thoreaua i američku književnost?
Emersonov utjecaj na Thoreaua obuhvatao je pomoć pri objavljivanju. Thoreau je živio u Emersonovom domaćinstvu od 1841. do 1843. godine. U tom periodu Emerson je pomagao da pjesme i eseji mlađeg pisca budu objavljeni u časopisu The Dial. Tako je praktično podržavao njegov književni rad.
Sam časopis bio je važan dio transcendentalističkog djelovanja. The Dial izlazio je od 1840. do 1844. godine. Prva ga je uređivala Margaret Fuller, a Emerson ga je vodio tokom posljednje dvije godine. Njegova književna uloga tako je uključivala odabir i širenje tuđih djela.
Emerson je podržao i Thoreauov život kod Waldena tako što mu je ustupio zemljište na korištenje. Thoreau je na tom posjedu izgradio kolibu. Uselio se u nju 4. 7. 1845. Ta veza počivala je na konkretnom dogovoru dvojice pisaca.
Whitman je dobio drugačiju vrstu podrške. Emerson mu je 21. 7. 1855. napisao pismo u kojem je pohvalio Vlati trave. Pismo je povezalo Emersonov književni sud s djelom drugog američkog pisca. Međutim, Whitmanovo kasnije korištenje te pohvale otvorilo je pitanje dozvole.
Njegov utjecaj proširio se i na filozofiju. Emersonove ideje o promjeni, vrijednosti svakodnevnog iskustva i ljudskoj volji utjecale su na američke pragmatiste Williama Jamesa i Johna Deweyja. Njegovo intelektualno naslijeđe tako je dosegnulo dalje od pisaca koje je lično ohrabrivao.
Kako se razvijao njegov angažman u pokretu za ukidanje ropstva?
Protivljenje ropstvu s vremenom je zauzimalo sve važnije mjesto u Emersonovom radu. Priroda je 1836. pozdravila ukidanje trgovine robljem. Ipak, abolicionizam je tek tokom 1840-ih došao u središte njegovih intelektualnih interesovanja. Njegov javni angažman razvijao se tokom tih godina.
Važan trenutak nastupio je 1844. godine. Emerson je održao govor povodom godišnjice oslobođenja robova u Britanskoj Zapadnoj Indiji. Govor je postao prekretnica u njegovom javnom djelovanju protiv ropstva. Ukidanje ropstva dobilo je čvršće mjesto u njegovim javnim nastupima.
Godine 1851. obratio se stanovnicima Concorda povodom Zakona o odbjeglim robovima iz 1850. Tražio je njegovo ukidanje i zagovarao neposlušnost dok je zakon na snazi. Njegova odbrana samostalnog suda sada je uključivala izričit zahtjev za otpor jednom zakonu.
Emerson je kasnije obilježio oslobođenje robova i poezijom. Godine 1863. pročitao je Bostonsku himnu pred 3.000 ljudi koji su slavili Lincolnovu Proklamaciju o emancipaciji. To javno čitanje povezalo je njegovo pisanje s protivljenjem ropstvu.
Njegovi stavovi o rasi ipak su sadržavali proturječnosti. Rasa, djelo iz 1856., dovodila je u pitanje tvrdnje da su rase čiste i nepromjenjive. Sudbina, objavljena 1860., sadržavala je ideje o rasnoj hijerarhiji. Ti stavovi čine složenijim odnos između njegovog abolicionizma i shvatanja ljudskih razlika.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
Emerson je nacrt Prirode napisao u radnoj sobi na spratu kuće Old Manse u Concordu. Iz sobe se pružao pogled na rijeku i bojište kod Sjevernog mosta iz Američke revolucije. To okruženje smješta ideju knjige o ličnom susretu s prirodom u konkretan prostor u kojem je nastajala.
Nakon što je Emerson 1842. postao urednik, The Dial je objavljivao prijevode tekstova iz kineske i indijske filozofije pod naslovom Ethnical Scriptures, odnosno Vjerski spisi naroda. Njegov urednički rad tako je doveo te filozofske tekstove u isti časopis koji je objavljivao transcendentalističke autore.
Mjesto održavanja njegovog abolicionističkog govora iz 1844. otkriva otpor njegovom javnom djelovanju. Crkve su odbile ustupiti prostor za skup, pa je održan u zgradi suda. Thoreau je zvonio zvonom kojim je skup najavljen. Njihova saradnja obuhvatala je i praktične poslove organizacije tog događaja.
Whitman je bez dozvole objavio Emersonovu pohvalu u listu New York Tribune 10. 10. 1855. Zatim je jednu pohvalnu rečenicu iz pisma otisnuo na hrbat izdanja Vlati trave iz 1856. godine. Lično pismo postalo je dio javnog predstavljanja knjige.
Hronologija
- 25. 5. 1803.: Emerson je rođen u Bostonu.
- 1829.: Postao je svećenik u bostonskoj Drugoj crkvi.
- 1831.: Umrla je njegova prva supruga Ellen.
- 1832.: Napustio je svećenički poziv.
- 1836.: Objavljena je Priroda, a Transcendentalni klub počeo se sastajati.
- 1837.: Održao je govor Američki učenjak.
- 1838.: Njegov govor o religiji na Harvardu izazvao je polemiku.
- 1841.: Objavljeno je Oslanjanje na sebe.
- 1842–1844.: Uređivao je The Dial.
- 1844.: Održao je govor povodom godišnjice oslobođenja robova u Britanskoj Zapadnoj Indiji.
- 4. 7. 1845.: Thoreau se uselio u kolibu kod Waldena na Emersonovoj zemlji.
- 1851.: Emerson je zagovarao neposlušnost Zakonu o odbjeglim robovima.
- 21. 7. 1855.: Napisao je pismo u kojem je pohvalio Whitmanove Vlati trave.
- 1863.: Pročitao je Bostonsku himnu na proslavi Proklamacije o emancipaciji.
- 27. 4. 1882.: Umro je u Concordu.
Često postavljana pitanja
Ko je bio Ralph Waldo Emerson?
Emerson je bio američki mislilac, esejist i pjesnik, rođen u Bostonu 1803. godine. Pomogao je utemeljiti transcendentalizam i zalagao se za ličnu intuiciju i intelektualnu nezavisnost.
Šta je Emerson podrazumijevao pod oslanjanjem na sebe?
U eseju iz 1841. pozvao je pojedince da vjeruju svojoj intuiciji i sačuvaju samostalan sud. Tvrdio je i da lični preobražaj može oblikovati ljude koji će svojim primjerom usmjeravati druge.
Kako je Emerson pomogao Thoreauu?
Emerson je pomogao objavljivanje Thoreauovih pjesama i eseja u časopisu The Dial. Dozvolio mu je i da na njegovoj zemlji izgradi kolibu kod Waldena.
Je li Emerson bio abolicionist?
Da. Tokom 1840-ih abolicionizam je postao središnja tema njegovog razmišljanja. Godine 1851. zahtijevao je ukidanje Zakona o odbjeglim robovima i zagovarao neposlušnost dok je zakon na snazi.
Izvori
- Vikipedija na turskom jeziku — Ralph Waldo Emerson tr.wikipedia.org
- Stanfordska enciklopedija filozofije — Ralph Waldo Emerson plato.stanford.edu
- Vikipedija na engleskom jeziku — Ralph Waldo Emerson en.wikipedia.org
- Stanfordska enciklopedija filozofije — Transcendentalizam, ljeto 2022 plato.stanford.edu
- Služba nacionalnih parkova — Longfellow i Emerson nps.gov
- Nacionalni centar za humanističke nauke — Individualizam u Emersonovom djelu Oslanjanje na sebe americainclass.org
- Služba nacionalnih parkova — Old Manse nps.gov
- Društvo Thoreau — Thoreauov život thoreausociety.org
- Kongresna biblioteka — Emersonovo pismo Whitmanu, 21. 7. 1855 loc.gov
- Biblioteka Lilly Univerziteta Indiana — Vlati trave, 1856 collections.libraries.indiana.edu
FAQ
Ko je bio Ralph Waldo Emerson?
Ralph Waldo Emerson bio je američki mislilac, esejist i pjesnik. Rođen je u Bostonu 1803. godine. Pomogao je utemeljiti transcendentalizam i zalagao se za ličnu intuiciju i intelektualnu nezavisnost.
Šta je Emerson podrazumijevao pod oslanjanjem na sebe?
U eseju iz 1841. godine pozvao je pojedince da vjeruju svojoj intuiciji i sačuvaju samostalan sud umjesto da ga žrtvuju radi društvenog odobravanja. Lični preobražaj povezao je i sa širim društvenim promjenama.
Kako je Emerson pomogao Thoreauu?
Emerson je pomogao objavljivanje Thoreauovih pjesama i eseja u časopisu The Dial dok je Thoreau živio u njegovom domaćinstvu od 1841. do 1843. godine. Dozvolio mu je i da na njegovoj zemlji izgradi kolibu kod Waldena.
Je li Emerson bio abolicionist?
Da. Tokom 1840-ih abolicionizam je postao središnja tema njegovog razmišljanja. Godine 1851. pozvao je na ukidanje Zakona o odbjeglim robovima i zagovarao neposlušnost dok je zakon na snazi.
Image: Ralph Waldo Emerson by Josiah Johnson Hawes 1857.jpg — Josiah Johnson Hawes, Public domain
