Ko je bio Kopernik i zašto je njegov model bio važan?
Nikola Kopernik (tur. Nicolaus Copernicus) bio je astronom i matematičar koji je živio od 1473. do 1543. Njegov glavni doprinos bio je matematički model sa Suncem u središtu, u kojem je Zemlja bila planeta koja se kreće. Ta promjena dovela je u pitanje Aristotelovo shvatanje fizičkog svijeta, prema kojem je nepomična Zemlja stajala u središtu svemira.
Ako želite razumjeti zašto je Kopernik promijenio astronomiju, počnite od te Zemlje koja se kreće. Njena rotacija objašnjavala je prividno dnevno kretanje neba. Njeno kretanje objašnjavalo je i zašto izgleda kao da se planete kreću unazad. Te pojave trebalo je tumačiti iz položaja posmatrača koji se i sam kreće.
Njegova teorija otvorila je i pitanje šta astronomska matematika zapravo opisuje. Kopernik je kretanje Zemlje predstavio kao fizičko objašnjenje. Neovlašteni predgovor njegovoj glavnoj knjizi predstavio je model kao hipotezu za računanje. Ta razlika postala je središnje pitanje sporova oko njegovog djela.
Gdje je Nikola Kopernik rođen i gdje je živio?
Kopernik je rođen 19. 2. 1473. u Toruńu. Grad je tada pripadao Kraljevskoj Pruskoj u sastavu Kraljevine Poljske. Toruń je početna tačka njegovog života, a dokumentovani put njegovog obrazovanja kasnije je vodio kroz Krakov i nekoliko italijanskih gradova.
Studije su ga odvele u Bolonju, Padovu i Feraru. Od 1497. bio je i kanonik katedralnog kaptola Varmije. Njegova biografija tako povezuje astronomiju, univerzitetsko obrazovanje i službu pri katedrali. Umro je u Fromborku 1543.
Ako njegov život pratite kroz mjesta u kojima je boravio, važno je razlikovati njihove uloge. Toruń je bio njegovo rodno mjesto. Krakov je bio mjesto njegovih ranih univerzitetskih studija. U Bolonji je studirao pravo i radio s astronomom. U Ferari je stekao doktorat, a u Fromborku je umro.
Na kojim je univerzitetima studirao Nikola Kopernik?
Kopernik je studirao na Univerzitetu u Krakovu od 1491. do 1495. U Bolonji je 1496. započeo studij kanonskog prava. Tamo je radio s astronomom Domenicom Marijom Novarom. U tom periodu njegovog univerzitetskog obrazovanja preplitali su se pravo i astronomija.
Godine 1501. studirao je medicinu u Padovi. Doktorat iz kanonskog prava stekao je na Univerzitetu u Ferari 1503. Doktorirao je pravo, dok će njegov glavni doprinos astronomiji biti matematički prikaz svemira.
Njegovo obrazovanje lakše ćete pratiti ako razlikujete te oblasti. Krakov pripada njegovim ranim studijama. Bolonja povezuje kanonsko pravo s Novarinom astronomijom. Padova je vezana za njegovo medicinsko obrazovanje. Ferara označava završetak doktorata iz kanonskog prava.
Šta je bila heliocentrična teorija Nikole Kopernika?
Riječ heliocentričan opisuje raspored sa Suncem u središtu Kopernikovog modela. Redoslijed planeta, gledano od Sunca prema vani, bio je: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter i Saturn. Smještanjem Zemlje u taj niz ona je postala jedna od planeta koje se kreću.
Zemlja se također okretala oko svoje ose. Kopernik je tom rotacijom objašnjavao prividno dnevno kretanje neba. Vezu sa svakodnevnim iskustvom možete uočiti dok posmatrate nebo tokom dana: njegova teorija traži da uzmete u obzir kretanje Zemlje pod svojim nogama.
Mjesec je u tom rasporedu imao drugačije mjesto. Kretao se oko Zemlje. Kopernik ga nije smatrao zasebnom planetom koja kruži oko Sunca uz Merkur ili Veneru. Njegov sistem tako je obuhvatao i tijelo koje kruži oko Zemlje unutar šireg poretka sa Suncem u središtu.
Model je objašnjavao i prividno retrogradno kretanje, odnosno kretanje unazad koje naizgled izvode planete. Kopernik ga je tumačio kao pojavu nastalu zbog Zemljinog kretanja. Promjena položaja posmatrača postala je dio objašnjenja onoga što se vidi na nebu.
Šta je Nikola Kopernik doprinio astronomiji?
Kopernikov glavni doprinos bio je sam matematički model. Povezao je raspored planeta, rotaciju Zemlje i prividno kretanje unazad time što je Zemlji pripisao kretanje. Zbog tih veza njegov doprinos najbolje se razumije kroz strukturu njegove teorije.
Izazov se proširio i na fiziku. Prema Aristotelovom shvatanju, Zemlja je nepomično stajala u središtu svemira. Kopernik joj je pripisao kretanje. Prihvatanje te tvrdnje zato je zahtijevalo preispitivanje fizičkog objašnjenja Zemljinog položaja, kao i astronomskog rasporeda.
Njegova teorija i dalje je zadržavala ravnomjerno kružno kretanje i male pomoćne kružnice. Razlikovala se od savremenog modela eliptičnih orbita. Ako Kopernikove planete zamišljate na savremenim eliptičnim putanjama, mijenjate važnu osobinu matematike koju je zaista koristio.
Koje je knjige objavio Nikola Kopernik?
Oko 1514. Kopernik je svoje ideje o Suncu u središtu širio rukopisnim primjercima kratkog spisa Commentariolus. Njegova teorija tako je dobila rukopisni oblik prije objavljivanja njegove glavne astronomske knjige. Razlika između kruženja rukopisa i štampanja pomaže da se jasnije prati hronologija.
Njegovo glavno djelo, De revolutionibus orbium coelestium, štampao je Johannes Petreius u Nirnbergu 1543. Sastojalo se od šest knjiga. Prva je objašnjavala raspored svemira sa Suncem u središtu. Taj poredak tako je predstavljen na početku opsežnijeg djela.
Štampano izdanje sadržavalo je i neovlašteni, nepotpisani predgovor Andreasa Osiandera. U njemu je teorija predstavljena kao hipoteza za računanje koja ne mora opisivati fizičku stvarnost. Takvo tumačenje razlikovalo se od Kopernikovog predstavljanja teorije kao fizičkog objašnjenja.
Rheticus i Tiedemann Giese usprotivili su se Osianderovom tumačenju. Spor se odnosio na to kako čitaoci trebaju razumjeti tvrdnje modela. Je li kretanje Zemlje tvrdnja o fizičkom svemiru ili se model može posmatrati kao hipoteza koja služi za računanje?
Zašto je Kopernikova teorija naišla na protivljenje?
Prigovori su obuhvatali pitanja fizičkog kretanja i astronomskih posmatranja. Francesco Ingoli je 1616. iznio argumente o putanjama projektila na Zemlji koja se kreće, zvjezdanoj paralaksi i veličinama zvijezda. Ti prigovori odnosili su se na posljedice tvrdnje da se Zemlja kreće.
Na prihvatanje teorije utjecali su i vjerski prigovori. Odlukom donesenom u Rimu 1616. kretanje Zemlje i nepomičnost Sunca ocijenjeni su kao suprotni Svetom pismu. Sukob je tako obuhvatao i fizičko tumačenje modela i njegov odnos prema tumačenju Biblije.
Rimska Kongregacija za Indeks suspendovala je De revolutionibus 5. 3. 1616., do unošenja ispravki. To se dogodilo 73 godine nakon Kopernikove smrti. Hronologija je važna: suspenzija pripada kasnijoj recepciji knjige, dugo nakon njenog objavljivanja 1543.
Ispravkama zahtijevanim 1620. nastojalo se heliocentrizam predstaviti kao hipotezu, a ne kao utvrđenu istinu. Taj zahtjev ponovo je otvorio razliku vidljivu u Osianderovom predgovoru. Status Zemljinog kretanja ostao je središnje pitanje načina na koji je knjiga predstavljana čitaocima.
Kada je umro Nikola Kopernik?
Kopernik je krajem 1542. doživio moždani udar i paralizu. Umro je u Fromborku 24. 5. 1543., u dobi od 70 godina. Njegova smrt i štampanje djela De revolutionibus dogodili su se iste godine.
Priča da je na dan smrti vidio štampane stranice knjige na Wikipediji na engleskom jeziku opisana je kao legenda. Dokumentovana godina objavljivanja i datum njegove smrti potvrđuju njihovu vremensku blizinu. Priču o knjizi na samrtnoj postelji treba posmatrati odvojeno od tih datuma.
Hronologija
- 19. 2. 1473.: Kopernik je rođen u Toruńu.
- 1491–1495.: Studirao je na Univerzitetu u Krakovu.
- 1496.: Započeo je studij kanonskog prava u Bolonji.
- 1497.: Postao je kanonik katedralnog kaptola Varmije.
- 1501.: Studirao je medicinu u Padovi.
- 1503.: Stekao je doktorat iz kanonskog prava u Ferari.
- 1509.: Objavljen je njegov latinski prijevod pisama Teofilakta Simokate.
- Oko 1514.: Commentariolus je kružio u rukopisnim primjercima.
- 1543.: De revolutionibus je štampan u Nirnbergu.
- 24. 5. 1543.: Kopernik je umro u Fromborku.
- 5. 3. 1616.: De revolutionibus je suspendovan do unošenja ispravki.
- 1620.: Zahtijevane ispravke trebale su heliocentrizam predstaviti kao hipotezu.
- 1999.: Rukopis djela De revolutionibus upisan je u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta.
- 2009.: Studija objavljena u PNAS-u izvijestila je o podudaranju profila mitohondrijske DNK iz kostiju pronađenih u Fromborku i dvije vlasi iz kalendarske knjige koju je Kopernik koristio.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Zapis o Kopernikovom upisu u njemačku studentsku zajednicu u Bolonji sadrži precizan podatak o uplati. Dana 6. 1. 1497. platio je devet grošeta. Taj mali administrativni detalj smješta ga u dokumentovano studentsko okruženje tokom obrazovanja u Italiji.
Njegovo prvo štampano djelo bilo je prijevod. Objavljeno je 1509., a sadržavalo je pisma istočnorimskog (bizantskog) pisca Teofilakta Simokate prevedena na latinski. Kopernik je 1519. formulirao i jednu verziju monetarnog načela kasnije nazvanog Greshamov zakon.
Studija objavljena u PNAS-u 2009. uporedila je kosti pronađene u Fromborku s dvije vlasi iz kalendarske knjige koju je Kopernik koristio. Njihovi profili mitohondrijske DNK podudarali su se.
Rukopis djela De revolutionibus sačuvan je u Jagelonskoj biblioteci u Krakovu. U UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta upisan je 1999. Taj rukopis čuva pisani rad na kojem se zasniva knjiga štampana 1543.
Često postavljana pitanja
Šta je Kopernik postavio u središte svog modela?
Predložio je raspored sa Suncem u središtu. Zemlja se kretala među planetama, dok je Mjesec kružio oko Zemlje.
Je li Kopernik koristio eliptične orbite?
Njegov model zadržao je ravnomjerno kružno kretanje i male pomoćne kružnice. Razlikovao se od savremenog modela eliptičnih orbita.
Je li De revolutionibus suspendovan za Kopernikovog života?
Suspenzija je uslijedila 5. 3. 1616., 73 godine nakon njegove smrti. Knjiga je ostala pod uslovom unošenja ispravki, a izmjene su zahtijevane 1620.
Izvori
- Wikipedia na turskom jeziku — Nicolaus Copernicus tr.wikipedia.org
- Museo Galileo — Nicolò Copernico brunelleschi.imss.fi.it
- Wikipedia na engleskom jeziku — Nicolaus Copernicus en.wikipedia.org
- Univerzitet u Oxfordu — Kopernik philosophy-of-cosmology.ox.ac.uk
- Stanfordska enciklopedija filozofije — Nicolaus Copernicus plato.stanford.edu
- Biblioteca Casanatense — Crkvena cenzura i heliocentrična teorija casanatense.cultura.gov.it
- Univerzitet u Readingu — Nicolaus Copernicus, De revolutionibus, 1566 collections.reading.ac.uk
- Univerzitet u Bolonji, Museo della Specola — Nicolaus Copernicus u Italiji i Bolonji museospecola.difa.unibo.it
- PNAS — Genetička identifikacija pretpostavljenih ostataka poznatog astronoma Nikole Kopernika doi.org
- UNESCO — Remek-djelo Nikole Kopernika De revolutionibus libri sex unesco.org
FAQ
Gdje je rođen Nikola Kopernik?
Kopernik je rođen u Toruńu 19. 2. 1473. Grad je pripadao Kraljevskoj Pruskoj u sastavu Kraljevine Poljske.
Na kojim je univerzitetima studirao Nikola Kopernik?
Studirao je u Krakovu od 1491. do 1495., započeo studij kanonskog prava u Bolonji 1496., a od 1501. studirao je medicinu u Padovi. Doktorat iz kanonskog prava stekao je u Ferari 1503.
Koji je glavni doprinos Nikole Kopernika?
Njegov glavni doprinos bio je matematički model sa Suncem u središtu, u kojem je Zemlja bila planeta koja se kreće. Prividno dnevno kretanje neba objasnio je rotacijom Zemlje, a prividno kretanje planeta unazad Zemljinim kretanjem.
Koje je knjige napisao Nikola Kopernik?
Njegovi astronomski spisi obuhvataju Commentariolus, koji je oko 1514. kružio u rukopisnim primjercima, i De revolutionibus orbium coelestium, štampan 1543. Njegovo prvo štampano djelo, objavljeno 1509., bilo je latinski prijevod pisama Teofilakta Simokate.
Kada je umro Nikola Kopernik?
Kopernik je umro u Fromborku 24. 5. 1543., u dobi od 70 godina. Krajem 1542. doživio je moždani udar i paralizu.
Image: Nicolaus Copernicus. Reproduction of line engraving.jpg — J. Falck, Public domain
