Ko je bio Katib Čelebi?
Katib Čelebi bio je osmanski učenjak iz 17. vijeka koji je proučavao historiju, geografiju, bibliografiju i biografiju. Rođen je u Istanbulu u februaru 1609., a u istom gradu umro je 1657. godine. Pravo ime bilo mu je Mustafa bin Abdullah. Među učenjacima bio je poznat kao Katib Čelebi, dok su ga pripadnici carske uprave poznavali kao Hadži Halifu.
Ako se tek upoznajete s njegovim radom, počnite od djela Cihannümâ i Keşfü'z-Zunûn. Prvo opisuje zemlje i njihovu geografiju. Drugo okuplja podatke o knjigama, autorima i oblastima znanja. Zajedno pokazuju širinu interesovanja ovog učenjaka. Ona su obuhvatala i naselja koja je posmatrao tokom vojnih pohoda i utvrđivanje identiteta pisanih djela.
Ako putujete u Tursku, njegova biografija povezuje vas s Istanbulom i izvan priče o njegovom rođenju. Sahranjen je na mezarju u blizini džamije Zejrek (Zeyrek). Njegov život počeo je i završio u tom gradu, iako su ga vojni pohodi i hadž vodili u druge krajeve.
Kako je početak njegove karijere oblikovao njegov naučni rad?
Katib Čelebi je s približno četrnaest godina stupio u anadolijsku računovodstvenu službu. Tamo je učio računovodstvo i pismo sijakat (siyâkat). Ta upravna obuka bila je dio njegovog ranog obrazovanja. Prethodila je geografskim i bibliografskim projektima po kojima je postao poznat.
Vojna služba pružila mu je građu za kasnije pisanje. Tokom pohoda na Hamadan (Hemedan) i Bagdad 1630. godine posmatrao je naselja. Ta zapažanja kasnije je koristio u djelima Cihannümâ i Fezleke. Njegovi geografski opisi zato su se djelimično oslanjali na mjesta koja je upoznao tokom pohoda.
Tokom istočnog pohoda 1633–1634. vojska se povukla u Alep (Halep). Katib Čelebi iskoristio je tu priliku da obavi hadž. Alep ima mjesto i u historiji djela Keşfü'z-Zunûn. U gradskim prodavnicama polovnih knjiga počeo je 1633. godine istraživanje na kojem je to djelo zasnovano.
Godine 1635. učestvovao je u pohodu Murada IV na Revan. Nakon toga veliki dio života posvetio je naučnom radu. Njegovi kasniji projekti obuhvatali su uzastopne verzije djela Cihannümâ i dugogodišnje istraživanje knjiga za Keşfü'z-Zunûn.
Hronologija
- 1609: Rođen je u Istanbulu u februaru.
- 1630: Učestvovao je u pohodima na Hamadan i Bagdad.
- 1633: Počeo je istraživanje za Keşfü'z-Zunûn u prodavnicama polovnih knjiga u Alepu.
- 1633–1634: Obavio je hadž tokom istočnog pohoda.
- 1635: Učestvovao je u pohodu Murada IV na Revan.
- 1645: Pohod na Krit pojačao je njegovo interesovanje za geografske knjige i karte.
- 1648: Počeo je pisati prvu verziju djela Cihannümâ.
- 1654: Počeo je pisati drugu verziju djela Cihannümâ.
- 1657: Umro je u Istanbulu.
- 1732: Ibrahim Muteferrika štampao je Cihannümâ.
- 2009: UNESCO je u svom programu obilježavanja godišnjica obilježio četiri stotine godina od njegovog rođenja.
Zašto je geografija bila važna Katibu Čelebiju?
Pohod na Krit (Girit) 1645. godine pojačao je interesovanje Katiba Čelebija za geografske knjige i karte. Prvu verziju djela Cihannümâ počeo je pisati 1648. godine. Godine 1654. započeo je drugu verziju, oslanjajući se na zapadne izvore.
Cihannümâ se oslanja na zapadne tekstove i karte. Među izvorima koje je Katib Čelebi koristio bila su geografska djela i karte Merkatora i Ortelija. Ta građa bila je dio njegovog nastojanja da sistematski opiše zemlje.
TDV-ova Enciklopedija islama opisuje Cihannümâ kao prvu sistematsku geografsku knjigu osmanskih zemalja. Njen sadržaj nije bio ograničen na položaj pojedinih mjesta. Uz planine i rijeke opisivala je vlast, lokalne običaje i poljoprivredne kulture. Fizička geografija i ljudske djelatnosti bile su dio istog prikaza.
Ako čitate geografiju da biste razumjeli kako ljudi žive, ova povezanost pruža vam jasan uvod. Cihannümâ povezuje krajolik neke zemlje s njenom vlašću, običajima i usjevima. Njenim opisima možete pristupiti kroz te konkretne teme, umjesto da djelo posmatrate samo kao zbirku naziva mjesta.
Šta sadrži Cihannümâ?
Druga verzija djela Cihannümâ počinje uvodom u fizičku geografiju. Zatim govori o otkrićima Kolumba i Magelana. Slijede opisi zemalja, počevši od Japana. Taj raspored vodi od općih geografskih tema preko istraživačkih putovanja do pojedinačnih zemalja.
U opisima zemalja Cihannümâ obrađuje planine, rijeke, oblike vlasti, običaje stanovništva i poljoprivredne kulture. Čitalac je tako mogao pronaći podatke i o zemlji i o njenim stanovnicima. Širina tema pomaže da se razumije mjesto ovog djela u geografskom radu Katiba Čelebija.
Nijedna verzija nije završena. U drugoj verziji posljednje opisano mjesto bio je Van. Nedovršenost je dio historije ovog djela, zajedno s počecima rada na njegovim verzijama 1648. i 1654. godine.
Cihannümâ je objavljena u štampanom obliku 3. 7. 1732. godine. Bila je jedanaesto djelo koje je štampao Ibrahim Muteferrika. Izdanje je izašlo nakon smrti Katiba Čelebija 1657. godine. Muteferrika mu je dodao četrdeset ilustrativnih tabli i karata.
Šta je Keşfü'z-Zunûn i zašto je važan?
Keşfü'z-Zunûn je bibliografija i enciklopedija znanja na arapskom jeziku. Naslovi djela raspoređeni su abecednim redom. Njegove odrednice donose podatke o približno 15.000 knjiga i rasprava, 10.000 autora i više od 300 oblasti znanja.
Istraživanje je počelo u prodavnicama polovnih knjiga u Alepu 1633. godine i trajalo je približno dvadeset godina. Taj vremenski raspon obuhvata znatan dio naučnog života Katiba Čelebija. U ovom referentnom djelu podaci o hiljadama pisanih radova okupljeni su abecednim redom.
Najveći dio njegovog sadržaja odnosi se na arapsku književnost. Zastupljena su i djela na turskom i perzijskom jeziku. Sam Keşfü'z-Zunûn napisan je na arapskom, dok su knjige koje bilježi pripadale tim različitim književnim jezicima.
Uvod ima pet dijelova. Oni razmatraju definiciju znanja, razvoj nauka i metode pisanja knjiga. Keşfü'z-Zunûn tako otvara pitanja znanja i autorstva prije nego što izloži abecedni pregled djela.
Jednu njegovu metodu možete povezati sa svakodnevnim problemom: kako razlikovati knjige koje imaju isti naslov. Katib Čelebi prepisivao je početne rečenice rukopisa koje je vidio kako bi pomogao u razlikovanju takvih djela. Naslov je određivao mjesto u abecednom poretku, a početne riječi pomagale su da se utvrdi o kojem je tekstu riječ.
Djelo je do čitalaca stiglo i kroz izdanje Gustava Flügela. On je objavio arapski tekst s latinskim prijevodom u sedam tomova. To izdanje predstavlja još jednu etapu u historiji objavljivanja bibliografskog rada Katiba Čelebija.
Koja još glavna djela trebate poznavati?
Fezleke treba razmatrati uz Cihannümâ kada se govori o tome kako je Katib Čelebi koristio vlastita zapažanja. U oba djela uključio je opažanja o naseljima iz pohoda na Hamadan i Bagdad 1630. godine. Ta veza povezuje njegovo iskustvo iz pohoda s pisanjem o historiji i geografiji.
Mîzânü'l-hak bio je njegovo posljednje djelo. Bavio se spornim vjerskim i društvenim pitanjima svog vremena. Uz geografsku širinu djela Cihannümâ i bibliografski obim djela Keşfü'z-Zunûn, ono pokazuje njegovo učešće u raspravama unutar društva u kojem je živio.
Ova djela odražavaju nekoliko navedenih oblasti njegovog proučavanja. Historija i geografija prisutne su u njegovoj upotrebi zapažanja iz pohoda. Bibliografija zauzima središnje mjesto u djelu Keşfü'z-Zunûn. Vjerske i društvene rasprave tema su djela Mîzânü'l-hak.
Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Katib Čelebi preveo je Atlas Minor s latinskog na turski, uz komentare s objašnjenjima. Radio je uz pomoć Mehmeda Ihlasija, koji je bio francuskog porijekla. Ova saradnja pruža konkretan primjer prevodilačkog rada na kojem se zasnivalo njegovo proučavanje geografskih izvora.
Četrdeset ilustrativnih tabli i karata u izdanju djela Cihannümâ iz 1732. godine dodao je Muteferrika. One pripadaju historiji tog štampanog izdanja. Ako imate na umu autora i kasnijeg štampara, lakše ćete razlikovati tekst Katiba Čelebija od dodataka unesenih prilikom objavljivanja.
Početne rečenice rukopisa zabilježene u djelu Keşfü'z-Zunûn još su jedna značajna pojedinost. Katib Čelebi uključio ih je da spriječi zabunu između knjiga s istim naslovom. Njegova ogromna bibliografija djelimično se oslanjala na takva sitna obilježja za prepoznavanje pojedinačnih tekstova.
Kako je obilježavano sjećanje na Katiba Čelebija?
UNESCO je četiri stotine godina od rođenja Katiba Čelebija uvrstio u svoj program obilježavanja godišnjica za 2009. godinu. Rođen je 1609., pa je obilježena godišnjica bila neposredno vezana za tu godinu. Njegova geografska i bibliografska djela ostaju u središtu prikaza njegovog naučnog rada.
Često postavljana pitanja
Ko je bio Katib Čelebi?
Bio je osmanski učenjak koji se bavio historijom, geografijom, bibliografijom i biografijom. Pravo ime bilo mu je Mustafa bin Abdullah. Rođen je u Istanbulu u februaru 1609., a tamo je i umro 1657. godine.
O čemu govori Cihannümâ?
Cihannümâ opisuje zemlje kroz njihovu geografiju, vlast, običaje i poljoprivredne kulture. Rad na prvoj verziji počeo je 1648., a na drugoj 1654. godine. Nijedna nije završena.
Zašto je Keşfü'z-Zunûn važan?
Bilježi približno 15.000 knjiga i rasprava, 10.000 autora i više od 300 oblasti znanja. Abecednim rasporedom naslovi djela postaju osnova organizacije ovog velikog bibliografskog priručnika.
Gdje je sahranjen Katib Čelebi?
Nakon smrti 1657. godine sahranjen je na mezarju u blizini džamije Zejrek u Istanbulu.
Izvori
- TDV-ova Enciklopedija islama — Kâtib Çelebi islamansiklopedisi.org.tr
- Turska enciklopedija obrazovanja — Kâtip Çelebi turkmaarifansiklopedisi.org.tr
- TDV-ova Enciklopedija islama — Cihannümâ islamansiklopedisi.org.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Geografski radovi Katiba Čelebija i Cihannüma yakegm.ktb.gov.tr
- TDV-ova Enciklopedija islama — Keşfü’z-Zunûn islamansiklopedisi.org.tr
- Wikipedija na turskom jeziku — Kâtip Çelebi tr.wikipedia.org
- Wikipedija na engleskom jeziku — Kâtip Çelebi en.wikipedia.org
- Turska nacionalna komisija za UNESCO — Godišnjice sjećanja i proslava unesco.org.tr
FAQ
Ko je bio Katib Čelebi?
Katib Čelebi bio je osmanski učenjak iz 17. vijeka koji se bavio historijom, geografijom, bibliografijom i biografijom. Rođen je u Istanbulu u februaru 1609. godine, a pravo ime bilo mu je Mustafa bin Abdullah.
O čemu govori Cihannümâ?
Cihannümâ opisuje zemlje kroz njihovu fizičku geografiju, vlast, običaje i poljoprivredne kulture. Katib Čelebi počeo je pisati prvu verziju 1648., a drugu 1654. godine.
Zašto je Keşfü'z-Zunûn važan?
Keşfü'z-Zunûn donosi podatke o približno 15.000 knjiga i rasprava, 10.000 autora i više od 300 oblasti znanja. Naslove djela raspoređuje abecednim redom. Najvećim dijelom obuhvata arapsku književnost, ali bilježi i djela na turskom i perzijskom jeziku.
Gdje je sahranjen Katib Čelebi?
Katib Čelebi umro je u Istanbulu 1657. godine i sahranjen je na mezarju u blizini džamije Zejrek.
Image: Houghton Typ 794.34.475 – Kâtip Çelebi, Kitab-ı cihannüma.jpg — Kâtip Çelebi, Public domain
