Ko je bio Averroes?
Averroes je bio filozof, pravnik, sudija i ljekar rođen u Kordobi 1126. godine. Na arapskom je poznat kao Ibn Rušd, a posebno se proslavio komentarima Aristotela. Bavio se i tumačenjem religije, pravnim neslaganjima, medicinom i političkom mišlju. Umro je u Marakešu 11. 12. 1198.
Ako se prvi put susrećete s Averroesom, počnite od njegovih različitih zanimanja. Autor koji je branio filozofiju obavljao je i sudijsku dužnost te služio kao vladarev ljekar. Njegova razmatranja o razumu i religiji bila su dio karijere koja je obuhvatala tumačenje prava i bavljenje medicinom.
Njegov ključni stav izložen je u djelu Fasl al-maqal, zasebnom spisu o islamu i filozofiji. Tvrdio je da filozofsko istraživanje može biti vjerska obaveza za ljude s odgovarajućim sposobnostima. Prema njegovom shvatanju, pouzdan racionalni dokaz i objavljena istina u konačnici ne mogu biti u suprotnosti.
Šta znači ime Averroes?
Averroes je latinizirani oblik imena Ibn Rušd. Njegovo puno ime bilo je Ebu el-Velid Muhammed ibn Ahmed ibn Muhammed el-Kurtubi. Različiti oblici imena označavaju istog historijskog mislioca.
Nosio je i oznaku hafid, što znači unuk. Ona ga je razlikovala od istoimenog djeda. Komentari Aristotela donijeli su mu još jedan naziv: šarih u islamskom svijetu i Komentator u latinskom svijetu. Oba naziva ističu njegovu ulogu tumača.
Kada u različitim knjigama naiđete na imena Averroes i Ibn Rušd, čitate o istom autoru. Ime Averroes odražava latinsku upotrebu. Naziv Komentator određenije upućuje na djela zbog kojih je njegova povezanost s Aristotelom postala toliko važna.
Kako je Ibn Rušd postao sudija i ljekar?
Ibn Rušd odrastao je u andaluzijskoj porodici pravnika. Njegovo rano obrazovanje obuhvatalo je hadis, jezik, islamsko pravo i teologiju. Tako su vjerski tekstovi i pravno rasuđivanje bili dio njegovog obrazovanja prije kasnijih imenovanja na sudijske i ljekarske dužnosti.
Godine 1169. postao je sudija u Sevilji. Godine 1171. imenovan je za glavnog sudiju u Kordobi. Te su dužnosti važne za razumijevanje njegovih filozofskih spisa: njihov autor bio je odgovoran i za donošenje sudskih odluka. Pravo je istovremeno proučavao i primjenjivao u svom poslu.
Almohadski vladar Ebu Jakub Jusuf pozvao ga je 1182. godine u Marakeš za svog ličnog ljekara. Ibn Rušd je na toj dužnosti naslijedio Ibn Tufejla. U okviru svog medicinskog rada napisao je i al-Kulliyyat fi al-tibb, knjigu kasnije prevedenu na latinski pod naslovom Colliget.
Šta je Averroes smatrao o razumu i religiji?
U djelu Fasl al-maqal Ibn Rušd je odbranu filozofije zasnovao na kur'anskom pozivu na razmišljanje o stvorenim stvarima. Proučavanje filozofije smatrao je vjerskom obavezom za ljude s potrebnim intelektualnim i moralnim sposobnostima. Njegova tvrdnja tako je uključivala uslove koji određuju ko se treba baviti tim proučavanjem.
Razlikovao je tri metode pristupa vjerskoj istini: demonstraciju, dijalektiku i retoriku. To su bili različiti oblici rasuđivanja i uvjeravanja. Ta razlika pomaže da razumijete zašto je njegova odbrana filozofije obuhvatala i načine na koje ljudi razumiju vjerske tvrdnje.
Prema Ibn Rušdu, sukob između pouzdanog racionalnog dokaza i doslovnog značenja svetog teksta zahtijevao je tumačenje tog teksta. Taj postupak tumačenja poznat je kao te'vil. Njegov argument dao je dokaznom rasuđivanju ulogu u određivanju kako treba razumjeti neki odlomak svetog teksta.
Odlomak 12 djela Fasl al-maqal izražava osnovno načelo: istina je saglasna s istinom i svjedoči u njenu korist. To načelo možete koristiti da pratite njegov argument. Dokazani zaključak i vjerska istina trebaju biti saglasni, čak i kada doslovni iskaz nekog odlomka zahtijeva tumačenje.
Koje knjige objašnjavaju njegovu filozofiju, pravo i medicinu?
Fasl al-maqal razmatra odnos islama i filozofije. Tahafut al-Tahafut odgovara na kritike filozofije koje je El-Gazali iznio u djelu Tahafut al-falasifa. Ta djela povezuju Ibn Rušdovu odbranu filozofskog istraživanja s konkretnim neslaganjima o tome šta filozofi mogu opravdano tvrditi.
U djelu al-Kashf an manahij al-adilla raspravljao je o Božijem postojanju i svojstvima, uz kritiku ešarijske teologije. Njegovi vjerski spisi tako su obuhvatali i odbranu filozofskih metoda i kritiku teoloških argumenata. Odnos razuma i religije oblikovao se kroz te konkretne sporove.
Njegova pravna knjiga Bidayat al-mujtahid wa nihayat al-muqtasid ispitivala je neslaganja među sunijskim pravnim školama i njihove uzroke. Tu postoji veza sa svakodnevnim životom: kada poredite oprečna obrazloženja neke odluke, važno je pitati zašto se razlikuju. Ibn Rušd je uzroke pravnih neslaganja učinio predmetom proučavanja.
Njegovo medicinsko djelo stizalo je do čitalaca putem prijevoda. Al-Kulliyyat fi al-tibb dobio je na latinskom naslov Colliget i vijekovima je služio kao medicinski udžbenik u Evropi. Uz filozofska djela, ova knjiga pokazuje domet karijere koja je obuhvatala pisanje o medicini i rad ljekara.
Zašto su njegovi komentari Aristotela bili važni?
Ibn Rušdovi komentari Aristotela prema dužini se dijele u tri grupe: kratke, srednje i duge. Njegov ugled Komentatora počiva na tom dugotrajnom radu na tumačenju. Ta podjela vam ujedno pomaže da razlikujete spise koji bi se inače mogli pojavljivati pod sličnim opisima.
Njegova tumačenja nisu ostala ista tokom cijele karijere. U dugom komentaru djela De Anima tvrdio je da ljudi učestvuju u jednom zajedničkom materijalnom intelektu. U ranijem srednjem komentaru odbacio je taj stav. Zajedničko čitanje tih djela otkriva promjenu u njegovom mišljenju.
Latinsko ime Averroes i naziv Komentator odražavaju prihvatanje njegovog rada u latinskom svijetu. Njegova medicinska knjiga širila se na latinskom kao Colliget, pa je taj utjecaj prelazio granice tumačenja Aristotela.
Koje su Averroesove ideje izazivale sporove?
Slijedeći Aristotela, Ibn Rušd je branio vječnost svemira. Suprotstavljeni, široko prihvaćeni teološki stav glasio je da je Bog stvorio svemir nakon što on nije postojao. Spor se odnosio na to kako treba razumjeti postojanje svemira u odnosu na Božije stvaranje.
Božije znanje bilo je predmet drugog neslaganja. El-Gazali je optužio filozofe da tvrde kako Bog ne poznaje pojedinačnosti. Ibn Rušd je odgovorio da se Božije znanje ne može svesti na ljudsku razliku između općeg i pojedinačnog znanja. Njegov odgovor dovodio je u pitanje sam način na koji je optužba postavljena.
Zajednički intelekt, opisan u njegovom dugom komentaru djela De Anima, bio je još jedna osporavana teorija. Razlika u odnosu na raniji srednji komentar čini to pitanje posebno poučnim. Svaka tvrdnja o tome šta je Averroes smatrao o intelektu mora uzeti u obzir različite stavove u tim djelima.
Zašto je Averroes poslan u Lucenu?
Godine 1195. Ibn Rušdu je određen prisilni boravak u Luceni. Njegovo progonstvo povezuje se s neprijateljstvom prema filozofiji. Druga tumačenja naglašavaju političke odnose i ratne okolnosti. Za taj događaj zato postoje suprotstavljena objašnjenja, a ne jedno konačno prihvaćeno tumačenje uzroka.
Umro je u Marakešu 11. 12. 1198. i prvobitno je tamo sahranjen. Prema Islamskoj enciklopediji TDV-a, njegovi posmrtni ostaci preneseni su tri mjeseca kasnije u porodičnu grobnicu na mezarju Ibn Abbas u Kordobi.
Hronologija
- 1126: Rođen u Kordobi u El-Endelusu, na području današnje Španije.
- 1153: Obavljao astronomska posmatranja u Marakešu.
- 1169: Imenovan za sudiju u Sevilji.
- 1171: Postao glavni sudija u Kordobi.
- 1182: Pozvan u Marakeš za vladarevog ličnog ljekara.
- 1195: Određen mu prisilni boravak u Luceni.
- 11. 12. 1198.: Umro u Marakešu.
- Tri mjeseca nakon prvobitne sahrane u Marakešu: Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Kordobu, prema TDV-u.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Tokom obrazovanja Ibn Rušd je napamet naučio djelo al-Muwatta imama Malika. Taj podatak daje konkretniji sadržaj općem opisu njegovog pravnog obrazovanja. Njegovo poznavanje islamskog prava obuhvatalo je učenje određenog djela napamet, kao i kasnije obavljanje sudijske dužnosti.
Službene obaveze mogle su ograničavati njegov naučni rad. U komentaru o životinjama iz 1169. godine žalio se na zahtjeve sudijskog posla i teškoće u pronalaženju izvora izvan Kordobe. Taj odlomak povezuje njegovo pisanje s praktičnim ograničenjima vremena i pristupa knjigama.
U Marakešu je 1153. godine posmatrao Kanopus, zvijezdu koja se nije mogla vidjeti s geografske širine njegovog zavičaja. Njegova intelektualna interesovanja tako su obuhvatala neposredno astronomsko posmatranje, uz rad na tekstovima po kojem su njegovi komentari Aristotela postali poznati.
Pošto nije mogao nabaviti Aristotelovu Politiku, Ibn Rušd je politička pitanja istraživao kroz komentar Platonove Države. U tom komentaru tvrdio je da žene mogu postati čuvari, filozofi i vladari. I izbor teksta i taj argument pripadaju njegovim političkim spisima.
Često postavljana pitanja
Ko je bio Averroes?
Averroes je bio Ibn Rušd, filozof, pravnik, sudija i ljekar iz Kordobe. Rođen je 1126. godine, a postao je poznat po komentarima Aristotela i djelima o religiji, pravu i medicini.
Šta znači ime Averroes?
Averroes je latinizirani oblik imena Ibn Rušd. Dodatna oznaka hafid znači unuk i razlikovala ga je od istoimenog djeda.
Šta je Averroes smatrao o razumu i religiji?
Tvrdio je da su dokazana istina i vjerska istina saglasne. U djelu Fasl al-maqal branio je proučavanje filozofije kao vjersku obavezu za ljude s odgovarajućim intelektualnim i moralnim sposobnostima.
Zašto je Averroes prognan?
Njegov prisilni boravak u Luceni 1195. godine povezuje se s protivljenjem filozofiji. Druga objašnjenja naglašavaju političke odnose i ratne okolnosti.
Izvori
- Islamska enciklopedija TDV-a — İbn Rüşd islamansiklopedisi.org.tr
- Stanfordska enciklopedija filozofije — Ibn Rushd plato.stanford.edu
- Internetska enciklopedija filozofije — Ibn Rushd (Averroes) iep.utm.edu
- Vikipedija — İbn Rüşd tr.wikipedia.org
- Vikipedija — Averroes en.wikipedia.org
FAQ
Ko je bio Averroes?
Averroes je bio Ibn Rušd, filozof, pravnik, sudija i ljekar rođen u Kordobi 1126. godine. Postao je poznat po komentarima Aristotela i djelima o filozofiji, religiji, pravu i medicini.
Šta znači ime Averroes?
Averroes je latinizirani oblik imena Ibn Rušd. Nazivan je i hafid, što znači unuk, kako bi se razlikovao od svog istoimenog djeda.
Šta je Averroes smatrao o razumu i religiji?
Tvrdio je da dokazno rasuđivanje i vjerska istina mogu biti saglasni. U djelu Fasl al-maqal smatrao je proučavanje filozofije vjerskom obavezom za ljude s potrebnim intelektualnim i moralnim sposobnostima.
Zašto je Averroes prognan?
Njegov prisilni boravak u Luceni 1195. godine povezuje se s neprijateljstvom prema filozofiji. Druga tumačenja naglašavaju političke odnose i ratne okolnosti.
Image: The Disgrace of Averroes – Vies Des Savants Illustrés.jpg — Louis Figuier (15 February 1819 – 8 November 1894), Public domain
