Ada Lovelace (turski: Ada Lovelace) bila je engleska matematičarka i spisateljica, rođena u Londonu 1815. Često je nazivaju prvom programerkom računara zbog postupka koji je objavila 1843. Opisala je kako bi Analitička mašina, koju je predložio Charles Babbage, mogla računati Bernoullijeve brojeve. Mašina je ostala nedovršena, pa se njen program na njoj nije mogao izvršiti.
Ako želite razumjeti tu titulu, ključna riječ je „objavljen“. Postupak Ade Lovelace izašao je u štampi kao dio opširnog objašnjenja Analitičke mašine. Babbage je ranije pripremio nacrt programa. Njeno mjesto u historiji računarstva zato počiva na određenoj publikaciji, ali i na idejama o tome šta bi takva mašina mogla raditi.
Gdje je Ada Lovelace rođena i gdje je živjela?
Augusta Ada Byron rođena je u Londonu 10. 12. 1815. Kasnije je postala poznata kao Ada Lovelace. U Londonu je i završila život: umrla je tamo 27. 11. 1852., u dobi od 36 godina.
Udala se za Williama Kinga 8. 7. 1835. King je 1838. postao grof od Lovelacea. Ada je time dobila titulu grofice od Lovelacea. Sva ta imena označavaju istu matematičarku čiji je rad objavljen 1843.
Ada i William imali su troje djece. Byron je rođen 1836., Anne Isabella 1837., a Ralph Gordon 1839. Njeno izučavanje više matematike s Augustusom De Morganom uslijedilo je tokom 1840–1841.
Ko je bio otac Ade Lovelace?
Adin otac bio je pjesnik George Gordon Byron. Njena majka Anne Isabella Milbanke izučavala je matematiku. Milbanke je aktivno podržavala matematičko obrazovanje svoje kćerke i organizovala joj nastavu s privatnim učiteljima.
Otac ima mjesto i u priči o njenom ukopu. Na vlastiti zahtjev, Ada je sahranjena pored lorda Byrona u crkvi svete Marije Magdalene u Hucknallu, u Nottinghamshireu. Umrla je od raka koji je u tadašnjim zapisima opisan kao rak materice.
Kakvo je obrazovanje stekla Ada Lovelace?
Lovelace se obrazovala uz privatne učitelje, a majka ju je podsticala da uči matematiku. Njeno kasnije obrazovanje uključivalo je neformalne časove kroz prepisku s Augustusom De Morganom. Tokom 1840–1841. ta je prepiska obuhvatala višu matematiku, naročito diferencijalni i integralni račun.
Sačuvana prepiska pruža konkretan uvid u to obrazovanje. Dio njene matematičke prepiske s De Morganom čuva se u kutiji 170 porodične arhive Lovelace–Byron u Bodleianskoj biblioteci u Oxfordu. Ta pisma dokumentuju matematičko učenje koje stoji iza imena vezanog za publikaciju iz 1843.
Njen kontakt s Babbageom počeo je ranije. Ada ga je upoznala 1833., kada je imala 17 godina, i vidjela mali funkcionalni dio njegove računske mašine. Taj susret prethodio je i njenim časovima s De Morganom i objavljenom prikazu Analitičke mašine.
Koji se računar povezuje s Adom Lovelace?
Računar koji se povezuje s Adom Lovelace jeste Analitička mašina. Babbage ju je projektovao kao mehaničku računarsku mašinu opće namjene. Adin doprinos odnosio se na njene operacije i mogućnosti, uključujući objavljeni postupak za jedan određeni proračun.
Ovdje je važna razlika između projekta i dovršene mašine. Analitička mašina nikada nije dovršena. Program Ade Lovelace iz 1843. zato opisuje operacije za predloženu mašinu, a ne uspješno izvršavanje programa na opremi kojoj je bio namijenjen.
Njen doprinos možete pratiti kroz samu publikaciju. Prevela je članak o Babbageovom projektu, a zatim dodala sedam bilješki s objašnjenjima. One su obrađivale matematički postupak i šire pitanje: šta bi mašina mogla obrađivati ako bi brojevi predstavljali nešto više od količina?
Šta je Ada Lovelace izumila ili objavila?
Lovelace je 1843. objavila engleski prijevod članka koji je italijanski inženjer Luigi Menabrea napisao na francuskom. Članak se bavio Analitičkom mašinom. Njena prateća objašnjenja označena su slovima od A do G.
Menabrein izvorni članak objavljen je 1842. u časopisu Bibliothèque Universelle de Genève. Prijevod i bilješke Ade Lovelace izašli su naredne godine u trećem svesku publikacije Scientific Memoirs, na stranicama 666–731. Ti bibliografski podaci određuju rad na kojem počiva njen ugled programerke.
Bilješka G sadržavala je raspored operacija za računanje Bernoullijevih brojeva pomoću Analitičke mašine. Taj postupak često se opisuje kao prvi objavljeni računarski program. Njen doprinos obuhvatao je i objašnjenja kako bi mašina opće namjene mogla raditi sa simbolima.
Kada bi se sam računar nazvao njenim izumom, pogrešno bi joj se pripisala uloga projektanta. Analitičku mašinu projektovao je Babbage. Objavljeni doprinos Ade Lovelace objašnjavao je njene mogućnosti i izlagao jedan proračun za nju. Podjela rada u njihovoj saradnji i dalje je predmet historičarske rasprave.
Zašto se Ada Lovelace naziva prvom programerkom računara?
Lovelace dobija tu titulu jer se njen postupak za Bernoullijeve brojeve često prihvata kao prvi program objavljen za računar. Tvrdnja se odnosi na Bilješku G iz 1843. Ne zavisi od toga je li Analitička mašina bila dovršena ili je li program bio izvršen.
Šira tvrdnja da je ona bila prva osoba koja je ikada pripremila program predmet je rasprave. U studiji iz 2023. Raúl Rojas identificirao je Babbageov nacrt iz 1837. Opisivao je program za rješavanje dvije linearne jednačine s dvije nepoznate, nastao prije publikacije Ade Lovelace.
Thomas J. Misa stavlja naglasak na nešto drugo. U poglavlju naučne knjige objavljenom 2015. priznao je da oznaka „prva programerka“ ima problematične strane. Ipak je zastupao stav da je Lovelace napravila algoritam za računanje Bernoullijevih brojeva. Njegova procjena također naglašava da su i Lovelace i Babbage dali značajan doprinos.
Kada naiđete na poznatu titulu, razdvojite te tvrdnje. Raniji nacrt i prvi objavljeni program različite su prekretnice. Publikacija Ade Lovelace iz 1843. ostaje ključna za njen ugled, dok Babbageov raniji rad otežava bezuslovnu tvrdnju da je ona bila prva.
Kako je Lovelace povezala računarstvo s muzikom?
U bilješkama iz 1843. Lovelace je objasnila da brojevi mogu predstavljati i nešto drugo osim količina. Mašina bi zatim mogla obrađivati te prikaze prema pravilima. Time je moguću namjenu Analitičke mašine proširila izvan samog računanja s brojevima.
Muzika je poslužila kao konkretan primjer. U Bilješci A predložila je da bi Analitička mašina mogla komponovati složena muzička djela ako bi se odnosi među muzičkim tonovima mogli izraziti na odgovarajući način. To je bila uslovna pretpostavka o mogućnostima mašine.
Vezu sa svakodnevicom možete pronaći u slušanju muzike. Ako pomislite na kompoziciju u kojoj uživate, primjer Ade Lovelace usmjerava vam pažnju na odnose među njenim tonovima. Njena zamisao bila je da bi prikladno izraženi muzički odnosi mogli postati materijal za operacije Analitičke mašine.
Postavila je i granice samostalnosti mašine. U Bilješci G tvrdila je da Analitička mašina nema pretenziju da išta sama stvara. Mogla je izvoditi operacije za koje su joj ljudi znali dati upute.
Je li poznata slika Ade Lovelace fotografija?
Poznati portret iz zbirke Muzeja nauke akvarel je, a ne fotografija. Nastao je oko 1840. i pripisuje se Alfredu Edwardu Chalonu.
I sama Lovelace komentarisala je njegov izgled. U pismu majci kritikovala je odjeću na Chalonovom portretu. Smatrala je da je umjetnik odjeću prikazao ukočeno i pretjerano. Uz portret je tako sačuvano i njeno nezadovoljstvo dijelom tog prikaza.
Hronologija
- 10. 12. 1815.: Augusta Ada Byron rođena je u Londonu.
- 1828.: Eksperimentisala je s krilima i planirala knjigu o letenju.
- 1833.: Upoznala je Charlesa Babbagea i vidjela funkcionalni dio njegove računske mašine.
- 8. 7. 1835.: Udala se za Williama Kinga.
- 1838.: Postala je grofica od Lovelacea.
- 1840–1841.: Učila je višu matematiku kroz prepisku s Augustusom De Morganom.
- 1843.: Objavila je prijevod Menabreinog članka i Bilješke A–G, uključujući postupak za Bernoullijeve brojeve.
- 27. 11. 1852.: Umrla je u Londonu, u dobi od 36 godina.
- 2009.: Suw Charman-Anderson pokrenula je Dan Ade Lovelace.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Ada je 1828., u dobi od 12 godina, eksperimentisala s izradom krila od papira, svile i perja. Planirala je i knjigu o letenju pod naslovom Flyology. Taj dječiji projekt obuhvatao je rad s materijalima i planirani pisani prikaz, mnogo prije njene publikacije o računarstvu.
Njena Bilješka A iz 1843. sadržavala je još jednu upečatljivu sliku preuzetu iz izrade predmeta. Stvaranje algebarskih obrazaca u Analitičkoj mašini uporedila je s cvjetovima i listovima koje tka žakarski razboj. To poređenje dalo je čitaocima opipljivu sliku matematičkih operacija koje slijede određene obrasce.
Mjesto na kojem se čuva njena prepiska s De Morganom neobično je precizno određeno: kutija 170 u porodičnoj arhivi Lovelace–Byron u Bodleianskoj biblioteci. Zajedno sa sedam objavljenih bilješki, ta pisma pružaju konkretnu vezu između njenog matematičkog obrazovanja i rada na Analitičkoj mašini.
Kada se obilježava Dan Ade Lovelace?
Dan Ade Lovelace obilježava se svake godine drugog utorka u oktobru. Suw Charman-Anderson pokrenula ga je 2009. Cilj je povećati vidljivost žena koje rade u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te ponuditi nove uzore.
Obilježavanje u oktobru odvojeno je od rođendana Ade Lovelace, 10. 12. Kroz taj širi cilj čuva se sjećanje na nju, dok njen historijski doprinos ostaje vezan za Analitičku mašinu i bilješke koje je objavila 1843.
Često postavljana pitanja
Je li Ada Lovelace napravila funkcionalan računar?
Babbage je projektovao Analitičku mašinu, koja je ostala nedovršena. Objavljeni program Ade Lovelace za Bernoullijeve brojeve nije se mogao izvršiti na mašini kojoj je bio namijenjen.
Kako je glasilo prvobitno ime Ade Lovelace?
Rođena je kao Augusta Ada Byron. Grofica od Lovelacea postala je 1838., nakon što je njen suprug William King dobio grofovsku titulu.
Šta sadrži Bilješka G?
Bilješka G uključuje operacije za računanje Bernoullijevih brojeva. Sadrži i stav Ade Lovelace da Analitička mašina može izvoditi operacije za koje joj ljudi znaju dati upute.
Gdje je sahranjena Ada Lovelace?
Sahranjena je pored oca, lorda Byrona, u crkvi svete Marije Magdalene u Hucknallu, u Nottinghamshireu. Time je ispunjen njen vlastiti zahtjev.
Izvori
- Vikipedija — Ada Lovelace tr.wikipedia.org
- Muzej historije računarstva — Ada Lovelace computerhistory.org
- Wikipedija — Ada Lovelace en.wikipedia.org
- Matematički institut Clay — Matematički radovi Ade Lovelace claymath.org
- Univerzitet York — Lovelace (1843) yorku.ca
- Thomas J. Misa — Charles Babbage, Ada Lovelace i Bernoullijevi brojevi arxiv.org
- Raúl Rojas — Prvi računarski program arxiv.org
- Koledž Somerville, Oxford — Obilježavanje dvjestote godišnjice rođenja Ade Lovelace u Somervilleu some.ox.ac.uk
- Hollings, Martin i Rice — Rano matematičko obrazovanje Ade Lovelace tandfonline.com
- Grupa Muzeja nauke — Portret Ade, grofice od Lovelacea collection.sciencemuseumgroup.org.uk
Image: Ada Lovelace portrait.jpg — Alfred Edward Chalon, Public domain
