Kijevska Rusija: kakva je to bila država?
Kijevska Rusija bila je država kojom je vladala dinastija Rjurikovića. Postojala je u istočnoj Evropi od kraja 9. do sredine 13. vijeka. Danas se smatra zajedničkom historijskom prethodnicom Ukrajine, Rusije i Bjelorusije.
Ta zajednička prošlost objašnjava zašto ćete pretragom pojma „Kijevska Rusija” pronaći toliko različitih odgovora. Ta država nije bila moderna nacija. Pod jednom dinastijom okupljala je slavenske, skandinavske i finske narode.
Sam naziv mlađi je od države. Historičari su u 19. vijeku skovali naziv „Kijevska Rusija” za razdoblje u kojem je Kijev bio središte. Tadašnji stanovnici nisu koristili taj naziv.
Karta Kijevske Rusije: gdje se nalazila?
Središte države bio je Kijev. U vrijeme najvećeg teritorijalnog opsega, sredinom 11. vijeka, prostirala se od Bijelog mora na sjeveru do Crnog mora na jugu. Zapadna granica bili su Karpati, a jugoistočna Tamansko poluostrvo.
Ako pogledate kartu, obratite pažnju na položaj Kijeva. Ležao je na raskršću trgovačkih puteva između Baltika i Crnog mora. Zamislite ga kao aerodromsko čvorište: roba i ljudi tu su mijenjali pravac putovanja. Trgovci su poslovali s Istočnim Rimskim Carstvom (Bizantom), Skandinavijom, Volškim Bugarima i Kavkazom.
Naziv „carstvo” ovdje se koristi u širem smislu. Izvori opisuju kneževsku državu pod jednom dinastijom, a ne centralizirano carstvo s ustaljenim institucijama.
Kijevska Rusija i Vikinzi
U 9. vijeku skandinavski Vikinzi naseljavali su se na područjima istočnoslavenskih i finskih zajednica. S vremenom su uspostavili kneževsku vlast nad lokalnim stanovništvom.
Povijest minulih ljeta donosi poznatu priču. Prema njoj, slavenske i finske zajednice pozvale su Rjurika da njima vlada. Historičarka Janet Martin upozorava da taj prikaz sadrži mit i da ga ne treba shvatati doslovno.
Ljetopisi za Kijev navode čvršći oslonac. Varjaški knez Oleg zauzeo je Kijev 882. godine. Dao je ubiti Askolda i Dira i proglasio se kijevskim knezom.
Sporna je čak i godina osnivanja. Infookvir turske Wikipedije navodi 879. godinu. U tekstu iste stranice Olegovo zauzimanje Kijeva 882. predstavljeno je kao odlučujuća prekretnica.
Vikinško naslijeđe vidi se i u jeziku. Uz staroistočnoslavenski, koristio se i starocrkvenoslavenski kao književni jezik. U upotrebi su bili i staronordijski i finski jezici.
Olga: regentica koja je promijenila naplatu poreza
Olga je bila Igorova supruga. Nakon njegove smrti bila je regentica svom maloljetnom sinu Svjatoslavu od 945. do 957. godine. Vladala je i tokom njegovih kasnijih vojnih pohoda.
Iza sebe je ostavila nenametljivu, ali konkretnu reformu. Vladari su ranije svake godine obilazili zemlju radi prikupljanja danka. Ti obilasci zvali su se poljudje. Olga je uspostavila lokalna središta, poznata kao pogosti, u kojima su prikupljani porezi utvrđeni za Kijev.
O njenoj vjeri postoje različita tumačenja. Neki istraživači smatraju da je krštena u Carigradu 955. godine. Drugi tvrde da je prihvatila kršćanstvo u Kijevu prije posjete Carigradu 957. godine.
Njen sin nije krenuo njenim putem. Svjatoslav je ostao paganin. Ipak, Vladimir, koji je započeo službenu kristijanizaciju zemlje, bio je Olgin unuk.
Šta izvori govore o propasti Hazara
Svjatoslav se povezuje i s jednim spornim događajem. Ruski ljetopis pad hazarske zemlje veže za njegov pohod 965. godine. Islamski izvori bilježe napad Oguza 965. godine. Bilježe i napade Rusa na Itil i Semender 968–969. godine.
Redoslijed tih pohoda nije pouzdano utvrđen. S oprezom prihvatite svaki prikaz koji ih svodi na jednu uredno složenu priču.
Vladimirovo prihvatanje kršćanstva 988. godine
Vladimir je preuzeo kijevski prijesto 980. godine. Vratio se iz Skandinavije s varjaškim ratnicima i svrgnuo polubrata Jaropolka.
Tradicionalna godina prihvatanja kršćanstva u Rusi jeste 988. Izvori se ne slažu o redoslijedu ni o datumima događaja. Zato je 988. ustaljena historijska odrednica, a ne precizno utvrđen datum.
Ljetopisna verzija je dramatična. Vladimirovi izaslanici upoređivali su religije, a bogosluženje u Carigradu ostavilo je na njih snažan utisak. Martin taj prikaz smatra spojem legende i činjenica, sastavljenim oko jednog vijeka nakon događaja.
Politička povezanost bolje je potkrijepljena. Vladimirovo preobraćenje bilo je vezano za savez s bizantskim carem Vasilijem II, kojem je bila potrebna vojna pomoć. Bilo je povezano i s Vladimirovim brakom s carevom sestrom Anom.
Ljetopis zatim navodi da je Vladimir naredio rušenje kijevskih paganskih idola. Prema istom prikazu, stanovnici grada zajednički su kršteni u rijeci Dnjepar.
Zastava Kijevske Rusije i trozubac
Nije postojala jedinstvena državna zastava u modernom smislu. Historijski rječnik Ukrajine opisuje zastave Rusi kao uglavnom crvene. Svaka je nosila zlatni znak svoje kneževine s tri ili dva kraka.
Trozubac, odnosno trizub, pojavljuje se na novcu. Zlatnici i srebrenjaci koje je Vladimir kovao 980–1015. nosili su znak s tri kraka povezan s dinastijom Rjurikovića.
Oblik znaka nije bio ustaljen. Istraživači su pronašli oko 200 srednjovjekovnih varijanti dinastičkog trozupca korištenih u Rusi. Neke imaju dva kraka, neke križ, a neke polumjesec.
Ratnik Kijevske Rusije: oklop i kaciga
Ratnici kneževina Rusi koristili su koplja, mačeve, bojne sjekire, lukove i buzdovane. Štitili su se kacigama, verižnim oklopima i štitovima.
Nisu svi imali najbolju opremu. Prema Nacionalnom muzeju historije Ukrajine, metalne kacige i potpuni oklopi pripadali su elitnim borcima.
Jedna sačuvana kaciga pokazuje umijeće tadašnjih majstora. Pronađena je u Kijevu 1834. godine, datira iz razdoblja 1190–1220. i izrađena je od željeza. Njena dimenzija iznosi 210 milimetara. Štitnik za nos prvobitno je bio pozlaćen.
Odjeća i nakit Kijevske Rusije
O odjeći najviše saznajemo iz sačuvanih metalnih predmeta. Široka narukvica sa šarkama iz ostave Trubeckoj, pronađena u Kijevu i datirana u prvu polovinu 13. vijeka, pričvršćivala je rukave odjeće uz ručni zglob. Ako ste ikada zakopčali manžetu košulje, znate čemu je služila.
Tragove je ostavila i ženska moda. Od 11. do 13. vijeka s ukrasa za glavu visili su šuplji zlatni ili srebreni privjesci zvani kolti. Naučnici smatraju da se u njih stavljala mirisna tkanina.
Hronologija
- 9. vijek: skandinavski Varjazi naseljavaju se među istočnoslavenskim i finskim narodima.
- 882 prema ljetopisima, Oleg zauzima Kijev.
- 945–957 Olga je regentica svom maloljetnom sinu Svjatoslavu.
- 965–969 Oguzi i Rusi napadaju hazarsku zemlju. Redoslijed pohoda je sporan.
- 980 Vladimir preuzima kijevski prijesto.
- 988 tradicionalna godina prihvatanja kršćanstva u Rusi.
- 1019–1054 Jaroslav Mudri vlada u Kijevu.
- 12. vijek produbljuje se politička rascjepkanost među regionalnim kneževinama.
- 1237–1241 Mongoli napadaju zemlje Rusi.
- 1240 Kijev je zauzet i opljačkan.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
- Naziv „Kijevska Rusija” skovali su historičari u 19. vijeku.
- Olga je godišnje vladarske obilaske radi prikupljanja danka zamijenila stalnim lokalnim poreznim središtima zvanim pogosti.
- Historičari su zabilježili oko 200 srednjovjekovnih varijanti trozupca Rusi, uključujući oblike s križem ili polumjesecom.
- Štitnik za nos na kacigi pronađenoj u Kijevu 1834. nekada je bio pozlaćen.
- Šuplji privjesci kolti na ženskim ukrasima za glavu vjerovatno su sadržavali mirisnu tkaninu.
- Sporna je čak i godina osnivanja: 879. u jednom infookviru, a 882. u tekstu.
Crkva koja svjedoči o novoj vjeri
Kršćanstvo je u Kijevu ostavilo kameni spomenik. Katedrala Svete Sofije sagrađena je u 11. vijeku, za vrijeme Jaroslava. Domaći graditelji radili su zajedno s bizantskim majstorima. Služila je kao glavna kršćanska crkva prijestolnice. UNESCO ju je uvrstio na Listu svjetske baštine zajedno s pripadajućim manastirskim zgradama i Kijevsko-pečerskom lavrom.
Jaroslav Mudri vladao je Kijevom 1019–1054. godine. Njegova vladavina pripada vijeku u kojem je država dostigla najveći teritorijalni opseg.
Šta se dogodilo s Kijevskom Rusijom?
Država nije nestala u jednom danu. Kijevska Rusija slabila je od kraja 11. vijeka. Tokom 12. vijeka raspala se na suparnička regionalna politička središta.
Zatim su došli Mongoli. Njihova invazija 1237–1241. razorila je mnoge gradove Rusi, uključujući Rjazanj, Moskvu, Vladimir i Kijev. Opsada i pljačka Kijeva 1240. tradicionalno označavaju kraj razdoblja Kijevske Rusije.
Zato je njeno naslijeđe zajedničko. Ukrajina, Rusija i Bjelorusija dio svoje srednjovjekovne prošlosti vežu za istu dinastiju i njenu prijestolnicu.
Često postavljana pitanja
Zašto je Kijevska Rusija zajednička prethodnica Rusije i Ukrajine?
Smatra se zajedničkom historijskom prethodnicom Ukrajine, Rusije i Bjelorusije. Njome je iz Kijeva vladala dinastija Rjurikovića.
Je li 988. godina pouzdano utvrđena?
Nije. To je tradicionalna godina. Izvori se ne slažu o redoslijedu i datumima događaja.
Je li Vladimir zaista ispitivao religije?
Tako događaje prikazuje ljetopis. Janet Martin taj prikaz naziva spojem legende i činjenica, zapisanim oko jednog vijeka kasnije.
Izvori
- Wikipedija — Kijevska kneževina tr.wikipedia.org
- Wikipedija — Kijevska Rusija en.wikipedia.org
- Cambridge University Press — Janet Martin, Srednjovjekovna Rusija 980–1584 assets.cambridge.org
- Internetska enciklopedija Ukrajine — Oleg, knez encyclopediaofukraine.com
- Internetska enciklopedija Ukrajine — Olga, kneginja encyclopediaofukraine.com
- Encyclopaedia Iranica — Hazari iranicaonline.org
- UNESCO — Kijev: Katedrala Svete Sofije i pripadajuće manastirske zgrade, Kijevsko-pečerska lavra whc.unesco.org
- Internetska enciklopedija Ukrajine — Trozubac encyclopediaofukraine.com
- Internetska enciklopedija Ukrajine — Oružje encyclopediaofukraine.com
- Nacionalni muzej historije Ukrajine — Kaciga, Google Arts & Culture artsandculture.google.com
- Državni historijski muzej — Blago iz 1872. s imanja kneza Trubeckoja nav.shm.ru
Image: Vasnetsov Bapt Vladimir fresco in Kiev.jpg — Viktor Vasnetsov, Public domain
