Venecija (Venedik) obogatila se povezivanjem robe, luka i ulaganja. Prodaja soli donosila je prve prihode. Istočnorimske (bizantske) povlastice otvarale su tržišta. Prekomorski posjedi širili su njen utjecaj na istočnom Mediteranu. Ugovori su omogućavali ulagačima da finansiraju trgovce. Bankarstvo i međunarodno prihvaćen zlatnik olakšavali su razmjenu.
Njen pad odvijao se drugačijim tokom. Trgovačka konkurencija i osmanska osvajanja stoljećima su slabili Veneciju, ali ekonomske promjene nisu odmah ugasile državu. Republika je preživjela gubitak Kipra i Krita. Njena vlast konačno je okončana pod Napoleonovim pritiskom 1797. godine.
Gdje se nalazila Mletačka republika?
Glavni grad Mletačke republike (Venedik Cumhuriyeti) bila je Venecija. Prostirala se na 118 malih ostrva u laguni na sjeveroistočnoj jadranskoj obali Italije. Ako posmatrate samo grad, propuštate veliki dio geografije republike. Njeni posjedi s vremenom su se proširili na italijansko kopno i preko mora.
Tradicionalnim početkom republike smatra se 697. godina, kada je, prema predanju, Paolo Lucio Anafesto postao prvi dužd.
Drugo predanje osnivanje grada smješta na 25. 3. 421. Lorenzo Calvelli i Giovannella Cresci Marrone ocijenili su u studiji iz 2022. godine da je ta priča historijska konstrukcija. Njihovi prigovori odnosili su se i na hronologiju i na navodne osnivače grada.
Kako se Venecija obogatila?
So je bila jedan od ranih izvora mletačkog bogatstva. Proizvodila se u solanama Chioggie, a zatim rijekama Po i Adige prevozila u unutrašnjost. Mletačko blagostanje zato je dijelom počelo od poznate robe koja se prodavala na italijanskim tržištima.
Velika prednost uslijedila je 1082. godine. Bizantski car Aleksije I dodijelio je mletačkim trgovcima pravo na trgovinu bez poreza na bizantskoj teritoriji i pravo da se nastane u Carigradu (İstanbul). Te povlastice omogućile su im pristup tržištima pod povoljnim uslovima.
Mletačke galije prevozile su i robu s islamskih tržišta. Među teretom bili su začini, sapun, pamuk i sirovine za proizvodnju. Istim trgovačkim vezama stizali su tepisi, svila i obrađeni metalni predmeti. Trgovina je povezivala svakodnevne potrepštine sa skupim gotovim proizvodima.
Pomislite na sapun koji koristite ili pamuk koji nosite. Sapun i pamuk bili su i dio tereta mletačkih galija. Ta veza sa svakodnevicom pomaže vam da shvatite širinu tog poslovanja. Trgovci su prodavali praktičnu robu, ali i svilu i tepihe.
Osvajanje Carigrada tokom Četvrtog križarskog rata 1204. godine proširilo je mletačku kolonijalnu i trgovačku mrežu. Bogatstvo više nije zavisilo samo od pristupa koji je odobravao drugi vladar. Venecija je sada imala širu mrežu prekomorskih posjeda i trgovačkih veza na istočnom Mediteranu.
Kako su trgovci finansirali mletačku trgovinu?
Ugovor poznat kao colleganza povezivao je ulaganje s putovanjem i prodajom. U jednom uobičajenom srednjovjekovnom obliku tog ugovora ulagač je osiguravao kapital i dobijao 75 posto dobiti. Trgovcu koji je putovao i obavljao trgovinu pripadalo je 25 posto.
Do početka četrnaestog stoljeća Venecija je razvila depozitno bankarstvo, mjenice i tržišta na kojima su se dužnički instrumenti mogli preprodavati. Njena trgovačka ekonomija obuhvatala je finansijske usluge, kao i brodove i robu. Novac se mogao položiti u banku, prenositi putem kreditnih aranžmana ili ulagati u dug.
Venecija je 1284. godine uvela zlatni dukat, po uzoru na firentinski florin. Dukat je postao prihvaćen u međunarodnoj trgovini. Uz trgovačke ugovore i bankarstvo, taj novac činio je dio finansijskog sistema koji je podržavao mletačku razmjenu.
Vlast u Mletačkoj republici: ko je imao moć?
Dužd je biran na doživotnu dužnost složenim postupkom u kojem je učestvovalo Veliko vijeće. Njegova ovlaštenja ograničavala su obavezujuća pravila poznata kao promissione. Najviša dužnost nije mu davala neograničenu vlast.
Krug učesnika u političkom životu sužen je tokom procesa Serrata od 1297. do 1323. godine. Članstvo u Velikom vijeću vezano je za nasljedno plemstvo. Moć se koncentrisala u određenim porodicama, pa je nasljedni status postao presudan za pristup vlasti.
Vijeće desetorice osnovano je kao privremeno tijelo koje je trebalo suditi učesnicima pokušaja državnog udara 1310. godine. Kasnije je postalo stalno. Njegove nadležnosti proširene su na državnu sigurnost i vanjsku politiku. Tako je vlast republike dobila još jednu moćnu instituciju.
Karta Mletačke republike i njena teritorija na vrhuncu moći
Tokom širenja krajem petnaestog stoljeća mletački posjedi protezali su se od sjeveroistočne Italije do Dalmacije i Krita (Girit). Kipar im se pridružio 1489. godine. Ako ta mjesta pratite na karti, republiku ćete vidjeti i kao kopnenu silu i kao prekomorsku državu.
Njena upravna geografija imala je tri glavne cjeline. Dogado je obuhvatao Veneciju i njenu okolinu. Stato da Tera činili su kopneni posjedi u Italiji. Stato da Mar obuhvatao je prekomorske posjede. Ti nazivi pomažu vam da razlikujete neposredno područje glavnog grada od širih teritorija republike.
Prikaz s kraja petnaestog stoljeća ujedno pokazuje zašto karta mora imati datum. Kipar je postao mletački posjed 1489. godine, ali je izgubljen u korist Osmanlija 1571. godine. Mletačka vlast nad Kritom završila je 1669. godine, iako su neke baze ostale u mletačkim rukama.
Vojska Mletačke republike: kako je branila svoje posjede?
Dok se tokom petnaestog stoljeća širila po italijanskom kopnu, Venecija je za svoju kopnenu vojsku angažovala plaćeničke snage. Njene vojne obaveze zato su prelazile okvire pomorskih puteva kojima su plovile mletačke galije.
Poraz kod Agnadella 14. 5. 1509. izazvao je tešku vojnu krizu mletačke vlasti na italijanskom kopnu. Prekomorsko širenje nije uklonilo opasnost od poraza na kopnu. Uz pomorske interese, republika je morala vojno braniti i svoje kopnene posjede.
Venecija i Osmanlije: rat, trgovina i jedan portret
Osmansko-mletački rat od 1463. do 1479. godine vođen je za vladavine sultana Mehmeda II. Završio je mirom 1479. godine. Ipak, ratovanje nije određivalo svaki aspekt odnosa dviju država.
Tokom petnaestog i šesnaestog stoljeća Venecija i osmanska država bile su i trgovački partneri. Jedna drugoj omogućavale su pristup lukama i vrijednoj robi. Ako posjećujete Tursku, ova trgovačka veza neposredno vam povezuje mletačku historiju s osmanskom prošlošću.
Nakon mira iz 1479. godine uslijedila je umjetnička razmjena. Mehmed je zatražio slikara iz Venecije, pa je Gentile Bellini otputovao u Istanbul. Bellini je 1480. godine naslikao svoj čuveni sultanov portret. Taj portret pripada istoj historiji kontakata kao i ratovi i trgovački sporazumi.
Zastava Mletačke republike: značenje i detalji za crtanje
Glavni motiv zastave republike bio je krilati lav koji je predstavljao svetog Marka, zaštitnika Venecije. Zastava svetog Marka, poznata i kao San Marco, imala je šest prepoznatljivih produžetaka. Oni su predstavljali šest historijskih gradskih četvrti, poznatih kao sestieri.
Ako crtate historijsku zastavu, obratite pažnju na krilatog lava i šest produžetaka. To su njena ključna obilježja. Lav označava svetog Marka, dok produžeci povezuju zastavu s unutrašnjom podjelom grada.
Zašto je pala Mletačka republika?
Trgovačka konkurencija umanjivala je prednosti Venecije. Početkom šesnaestog stoljeća Antwerpen (Anvers) postao je centar distribucije bibera i začina koje su Portugalci dovozili iz Azije (Asya). Time je suženo sjevernoevropsko tržište dostupno mletačkim trgovcima.
Teritorijalni gubici također su smanjivali prekomorske posjede republike. Venecija je 1571. godine izgubila Kipar u korist Osmanlija. Kandijski rat trajao je od 1645. do 1669. godine. Završio je predajom Kandije (Kandiye) i gubitkom mletačke vlasti nad Kritom, osim nekoliko zadržanih baza.
Venecija je ipak nastavila proizvoditi i trgovati. Proizvodnja svilenih i vunenih tkanina širila se tokom šesnaestog stoljeća. Muransko staklo postalo je još jedan važan proizvod koji se prodavao u Evropi (Avrupa). Promjene u trgovini pratio je rast tih proizvodnih grana.
Historičari su raspravljali o tome kako opisati taj ekonomski zaokret. Prema jednom tumačenju, pomjeranje s pomorske trgovine prema poljoprivredi i industriji predstavljalo je opadanje. Richard Rapp je 1976. godine tvrdio da je pad Venecije bio relativan u odnosu na rast Amsterdama i Londona (Londra).
Politički kraj nastupio je 12. 5. 1797. Nakon Napoleonovog ultimatuma predao se posljednji dužd, Ludovico Manin. Veliko vijeće proglasilo je kraj republike. Trgovačka konkurencija objašnjava dio dugotrajnog slabljenja. Napoleonov pritisak objašnjava konačno ukidanje njene vlasti.
Francuska (Fransa) i Austrija (Avusturya) potpisale su mir u Campo Formiju 17. 10. 1797. Njime su Venecija i znatan dio njenih posjeda dodijeljeni Austriji. Sporazum je uredio taj prijenos nakon što je vlast republike već bila okončana.
Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima
Zlatni dukat uveden 1284. godine zadržao je težinu od približno 3,5 grama i isti osnovni izgled tokom svoje duge historije kovanja. Tu postojanost fizičkih osobina pratila je njegova prihvaćenost u međunarodnoj trgovini.
Na nekim mletačkim kovanicama pojavio se duždev portret 1472. godine. Ta praksa je napuštena jer se smatrala nespojivom s republikanskim načelima. Čak je i izgled novca mogao otvoriti pitanja o odnosu pojedinačnog vladara i države.
Radnici brodogradilišta Arsenal, zvani arsenalotti, tokom kriza imali su i oružanu ulogu. Mogli su dobiti zadatak da brane Duždevu palaču. Njihove dužnosti tako su povezivale brodogradnju sa zaštitom sjedišta vlasti.
Hronologija
- 697: Tradicionalna godina stupanja prvog dužda na dužnost.
- 1082: Bizantske povlastice daju mletačkim trgovcima povoljna trgovačka prava.
- 1204: Carigrad je osvojen; mletačka prekomorska mreža se širi.
- 1284: Venecija uvodi zlatni dukat.
- 1297–1323: Proces Serrata uspostavlja nasljedne političke povlastice.
- 1310: Osnovano je Vijeće desetorice.
- 1463–1479: Venecija i Osmanlije ratuju tokom vladavine Mehmeda II.
- 1479: Sklopljen je mir; Bellini je poslan u Istanbul.
- 1489: Kipar postaje dio mletačkih posjeda.
- 14. 5. 1509.: Venecija doživljava poraz kod Agnadella.
- 1571: Venecija gubi Kipar u korist Osmanlija.
- 1669: Kandija se predaje, čime prestaje mletačka vlast nad Kritom, iako Venecija zadržava neke baze.
- 12. 5. 1797.: Republikanska vlast prestaje pod Napoleonovim pritiskom.
- 17. 10. 1797.: Mirom u Campo Formiju Venecija je dodijeljena Austriji.
Često postavljana pitanja
Kako se Venecija obogatila?
Prodaja soli, bizantske povlastice, prekomorske luke i trgovina s islamskim tržištima donosili su bogatstvo. Tu trgovinu podržavali su ulagački ugovori, bankarstvo i zlatni dukat.
Gdje se nalazila Mletačka republika?
Njen glavni grad nalazio se na 118 ostrva u laguni na sjeveroistočnoj jadranskoj obali Italije. Njene teritorije protezale su se na italijansko kopno i preko mora do Dalmacije, Krita i Kipra.
Šta je predstavljala njena zastava?
Krilati lav predstavljao je svetog Marka. Šest produžetaka zastave predstavljalo je šest historijskih četvrti Venecije.
Zašto je republika prestala postojati 1797. godine?
Napoleonov ultimatum doveo je do predaje dužda Ludovica Manina 12. 5. 1797. Veliko vijeće potom je proglasilo kraj republike.
Izvori
- UNESCO — Venecija i njena laguna whc.unesco.org
- Wikipedia — Mletačka republika en.wikipedia.org
- Vikipedi — Mletačka republika tr.wikipedia.org
- Univerzitet Ca’ Foscari — Izvan legende iris.unive.it
- Wikipedia — Zastava Mletačke republike en.wikipedia.org
- Metropolitan muzej umjetnosti — Venecija i islamski svijet, 828–1797 metmuseum.org
- Puga i Trefler — The Quarterly Journal of Economics, 2014 academic.oup.com
- Ministarstvo kulture Italije, Nacionalni arheološki muzej u Veneciji — Mletačka kovnica novca archeologicovenezia.cultura.gov.it
- Gradski muzeji Venecije, Duždeva palača — Zgrada i historija palazzoducale.visitmuve.it
- Gradski muzeji Venecije, Duždeva palača — Prostorije državnih institucija palazzoducale.visitmuve.it
- Gradski muzeji Venecije, Duždeva palača — Zbirke i obilasci palazzoducale.visitmuve.it
- Nacionalna galerija — Gentile Bellini, Sultan Mehmed II nationalgallery.org.uk
- Metropolitan muzej umjetnosti — Drugo poglavlje: Venecija i islamski svijet metmuseum.org
- Univerzitet u Amsterdamu — Maartje van Gelder, Trading Places, 2007 pure.uva.nl
- Univerzitet u Tel Avivu — Mletačka republika tau.ac.il
- Treccani — Mir u Campo Formiju treccani.it
FAQ
Kako se Venecija obogatila?
Venecija se obogatila prodajom soli, bizantskim trgovačkim povlasticama, prekomorskim lukama i trgovinom s islamskim tržištima. Tu trgovinu podržavali su ulagački ugovori, bankarstvo i međunarodno prihvaćen zlatni dukat.
Gdje se nalazila Mletačka republika?
Njen glavni grad prostirao se na 118 malih ostrva u laguni na sjeveroistočnoj jadranskoj obali Italije. Posjedi republike obuhvatali su sjeveroistočnu Italiju i prekomorske teritorije u Dalmaciji, na Kritu i na Kipru.
Šta je predstavljala zastava Mletačke republike?
Krilati lav predstavljao je svetog Marka, zaštitnika Venecije. Šest prepoznatljivih produžetaka zastave predstavljalo je šest historijskih gradskih četvrti, zvanih sestieri.
Zašto je pala Mletačka republika?
Trgovačka konkurencija i gubici u ratovima postepeno su slabili Veneciju. Njena vlast okončana je pod Napoleonovim pritiskom 12. 5. 1797., a mirom u Campo Formiju Venecija i veliki dio njenih teritorija kasnije su pripali Austriji.
Image: Canaletto – Embarkation of the Doge of Venice, for the Ceremony of the Marriage of the Adriatic.jpg — Giovanni Antonio Canal, Public domain
