Gdje se nalazila Jonija?
Jonija je antički naziv za obalne dijelove današnjih provincija Izmir i Ajdin u zapadnoj Turskoj. Ako je potražite na savremenoj karti, nećete pronaći regiju pod tim imenom. Pronaći ćete dvije provincije i dugačak pojas egejske obale.
Taj obalni pojas protezao se od Fokeje na sjeveru do Mileta (Milet) na jugu. Obuhvatao je i ostrva Hij i Samos. Jonija, dakle, nikada nije bila jedinstvena kopnena cjelina u Anatoliji. Činili su je obala i pripadajuća ostrva.
Ova stranica govori o tom antičkom prostoru. Odgovara na pitanje „gdje se nalazila Jonija?“, a zatim prati historiju njenog najvažnijeg grada.
Dvanaest gradova Jonskog saveza
Jonski gradovi osnovali su savez od dvanaest članova:
- Milet
- Mijunt
- Prijena
- Efes
- Kolofon
- Lebedos
- Teos
- Eritra
- Klazomena
- Fokeja
- Samos
- Hij
Zajedničku svetkovinu održavali su u svetištu Panionion. Nalazilo se na sjevernoj padini planine Mikale.
Savez je prvenstveno imao vjersku i kulturnu ulogu. Nije djelovao kao jedinstvena država. Tales iz Mileta predložio je političko ujedinjenje, ali prijedlog nije prihvaćen. Gradovi su zadržali vlastite uprave. Ta samostalnost važna je za ono što je uslijedilo. Svaki grad mogao je iskušavati vlastite ideje.
Milet: grad stariji od svojih filozofa
Ruševine Mileta nalaze se u Balatu, u okrugu Didim u provinciji Ajdin.
Grad je mnogo stariji od filozofa po kojima je poznat. Arheolozi su u blizini Ateninog hrama utvrdili najranije ostatke građevina na tom mjestu. Pripadaju osam faza naseljavanja, od kasnog halkolita do kraja mikenskog perioda.
Hetitski izvori spominju Milet pod mikenskom vlašću pod imenom Milavanda (Milawanda). Ime ovog mjesta, dakle, zapisano je još u bronzanom dobu, vijekovima prije nego što je iko u gradu pisao o prirodi.
Lučki grad s četiri luke i kolonijama u drugim krajevima
Prema podacima Pokrajinske direkcije za kulturu i turizam Ajdina, antički Milet imao je četiri luke. Zamislite savremeni grad s nekoliko luka i terminala. Roba, mornari i vijesti svakodnevno su stizali iz različitih pravaca. U takvom mjestu čuje se za tuđe običaje i drugačija objašnjenja svijeta.
Milet je razvio i mrežu kolonija. Među njima su bili Abidos, Kizik, Pantikapej i Olbija, na obalama Mramornog i Crnog mora.
Grad je također preuzeo kontrolu nad Apolonovim svetištem u Didimi, južno od Mileta. Krez, kralj Lidije, slao je vrijedne darove tom proročištu.
Kako je na ovoj obali nastala filozofija
Aristotel stavlja Talesa iz Mileta, koji je živio početkom 6. vijeka p. n. e., na početak niza mislilaca koji su tražili uzroke i počela prirode. Zato Milet zauzima mjesto u historijama zapadne misli.
Tales, Anaksimandar i Anaksimen dali su različite odgovore na isto pitanje: od čega je sve sazdano?
- Tales je smatrao da je voda osnovna tvar iz koje je sve nastalo.
- Anaksimandar (oko 610–547. p. n. e.) opisao je prapočelo kao apeiron, odnosno ono što je bezgranično ili neodređeno.
- Anaksimen (oko 585–524. p. n. e.) smatrao je zrak osnovnom tvari. Nastanak stvari objašnjavao je razrjeđivanjem i zgušnjavanjem zraka.
Povežite to s nečim što radite svakog dana. Kada prokuhate vodu u čajniku, ona prelazi u paru, a zatim se na prozoru pretvara u kapljice. Anaksimen je imao sličnu zamisao: jedna tvar postaje različite stvari dok se razrjeđuje ili zgušnjava. Možete razumjeti zašto bi mislilac koji posmatra paru, maglu i kišu posegnuo za takvim objašnjenjem.
Treba imati na umu i značenje riječi „nauka“ i „filozofija“. U vrijeme ove trojice mislilaca niko ih nije smatrao odvojenim oblastima. Istraživanje prirode bilo je jedinstvena djelatnost.
Šta je predaja, a šta potvrđuju dokazi
Dvije popularne tvrdnje zahtijevaju oprez.
Prva je niz učitelja i učenika prema kojem je Tales podučavao Anaksimandra, a Anaksimandar Anaksimena. To je predaja, a ne utvrđena činjenica. Stanfordska enciklopedija filozofije opravdava zajedničko proučavanje ove trojice osnovnim sličnostima njihovih pogleda, a ne dokazanim odnosima učitelja i učenika.
Druga je priča o pomračenju. Antička predaja tvrdi da je Tales predvidio pomračenje Sunca iz 585. godine p. n. e. Stanfordska enciklopedija filozofije ocjenjuje da je ta priča gotovo sigurno netačna. To je dobar primjer zašto anegdote iz turističkih vodiča treba dodatno provjeriti.
Hronologija
- Kasni halkolit: počinju najranije utvrđene faze naseljavanja Mileta.
- Kasno bronzano doba: hetitski izvori navode grad pod imenom Milavanda.
- 6. vijek p. n. e.: Tales, Anaksimandar i Anaksimen čine Milet jednim od središta rane grčke filozofije.
- 499. p. n. e.: počinje jonski ustanak.
- 494. p. n. e.: nakon poraza kod Lade, Milet pada pod vlast Perzijanaca.
- Nakon sredine 5. vijeka p. n. e.: prema procjeni arheološkog tima, primjenjuje se pravilan plan grada.
- 334. p. n. e.: Aleksandar Veliki osvaja Milet.
- Druga polovina 1. vijeka n. e.: obnovljeno pozorište u Miletu dostiže kapacitet od oko 15.000 mjesta.
- Srednji vijek: nakupljanje riječnih nanosa prekida neposredan pristup grada moru.
- 1899.: počinju sistematska iskopavanja pod vodstvom Theodora Wieganda.
Jonski ustanak i bitka kod Lade
Jonski ustanak protiv perzijske vlasti počeo je 499. godine p. n. e. Među njegovim glavnim akterima bili su Milećani Aristagora i Histijej.
Perzijanci su 494. godine p. n. e. porazili jonsku flotu u pomorskoj bici kod Lade, ispred Mileta. Taj poraz otvorio je put padu grada.
Herodot navodi da je Milet potpuno razoren 494. godine p. n. e. U pregledu historije grada koji je sastavio arheološki tim stoji da istraživači još raspravljaju o razmjerama razaranja. Imajte to na umu kada čitate tvrdnju o „potpunom razaranju“.
Aleksandar Veliki osvojio je Milet 334. godine p. n. e.
Detalji koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Poluostrvo su nekada činila ostrva. U arhajskom periodu nanosi su ispunili vodene prostore između odvojenih ostrva. Tako je nastalo poluostrvo antičkog Mileta.
Jezero Bafa ostatak je zaljeva. Jezero je preostali dio Latmijskog zaljeva, koji je nekada okruživao Milet.
Poplave nisu prestale. Zbog zimskih poplava Velikog Meandra (Büyük Menderes), dijelovi antičkog gradskog središta i danas su često pod vodom. Ako dolazite zimi, računajte na to.
Odavde potječe i jedno geografsko djelo. Hekatej iz Mileta napisao je Obilazak svijeta. Djelo je imalo dvije knjige. U njima je opisivao Evropu i Aziju kroz geografska, etnološka i biološka zapažanja.
Pozorište je moglo primiti mnoštvo ljudi. Nakon obnove u drugoj polovini 1. vijeka n. e., pozorište u Miletu moglo je primiti oko 15.000 ljudi na tri nivoa gledališta.
Datiranje gradskog plana je sporno. Prema popularnoj priči, Hipodam je izradio novi plan Mileta nakon razaranja 494. godine p. n. e. Arheološki tim navodi da dokazi upućuju na pravilan plan grada tek nakon sredine 5. vijeka p. n. e.
Kako je Milet ostao bez mora
Zatrpavanje luka nanosima počelo je u 4. i 3. vijeku p. n. e. Od srednjeg vijeka grad više nije imao neposredan pristup moru.
Grad koji je bogatstvo stekao zahvaljujući lukama na kraju je, djelovanjem rijeke, ostao u unutrašnjosti. Dok šetate nalazištem, imajte na umu da se obala koju zamišljate pomjerila daleko od mjesta na kojima su pristajali antički brodovi.
Posjeta Miletu danas
Milet se nalazi u Balatu, u okrugu Didim u provinciji Ajdin. Obimna sistematska iskopavanja počela su 1899. godine pod vodstvom Theodora Wieganda. Zahvaljujući tim radovima danas možete prepoznati različite slojeve nalazišta.
Pozorište je mjesto koje većina posjetilaca najbolje zapamti. Popnite se do gornjih redova i pogledajte koliki prostor zauzima. Zatim zamislite četiri luke i vodu koja je nekada dopirala do grada.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalazila Jonija?
Jonija je antički naziv za obalne dijelove današnjih provincija Izmir i Ajdin. Njena obala protezala se od Fokeje do Mileta, a obuhvatala je i Hij i Samos.
Gdje se nalaze ruševine Mileta?
U Balatu, u okrugu Didim u provinciji Ajdin.
Ko su bili prvi filozofi iz Mileta?
Tales, Anaksimandar i Anaksimen. Kao prapočelo odredili su vodu, apeiron i zrak.
Zašto Milet više nije na moru?
Nanosi su počeli zatrpavati njegove luke u 4. i 3. vijeku p. n. e. Od srednjeg vijeka grad nije imao neposredan pristup moru.
Je li Tales predvidio pomračenje iz 585. godine p. n. e.?
Antička predaja kaže da jeste, ali Stanfordska enciklopedija filozofije ocjenjuje da je ta priča gotovo sigurno netačna.
Izvori
- Vikipedija — Jonija tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Jonija en.wikipedia.org
- Wikipedia — Milet en.wikipedia.org
- Univerzitet u Hamburgu, iskopavanja u Miletu — Historija grada miletgrabung.uni-hamburg.de
- Univerzitet u Hamburgu, iskopavanja u Miletu — Poznate ličnosti miletgrabung.uni-hamburg.de
- Univerzitet u Hamburgu, iskopavanja u Miletu — Krajolik Mileta miletgrabung.uni-hamburg.de
- Univerzitet u Hamburgu, iskopavanja u Miletu — Pozorište i pozorišna tvrđava miletgrabung.uni-hamburg.de
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Ajdina — Milet aydin.ktb.gov.tr
- Encyclopaedia Iranica — Jonski ustanak iranicaonline.org
- Stanfordska enciklopedija filozofije — Predsokratovska filozofija plato.stanford.edu
- Univerzitet Tufts, digitalna biblioteka Perseus — Milet perseus.tufts.edu
- Propylaeum — Iskopavanja u Miletu propylaeum.de
Image: Remains of the stoa connecting the main Bath of Faustina to the Palaestra (Miletus).jpg — Ken and Nyetta, CC BY 2.0
