Je li Babilonska kula (Babil Kulesi) stvarno postojala? Odgovor je dijelom potvrdan. U Babilonu (Babil) zaista je stajala ogromna stepenasta kula. Zvala se Etemenanki. Mnogo je teže odgovoriti na pitanje je li to kula iz Biblije.
U ovom članku možete razlučiti šta potvrđuju ruševine i tekstovi, a šta ostaje pretpostavka.
Priča o Babilonskoj kuli u Bibliji
Priča se nalazi u Knjizi Postanka, u 11. poglavlju, od 1. do 9. stiha. Ljudi se naseljavaju u zemlji Šinar. Odlučuju izgraditi grad i kulu.
Postanak 11:3 navodi materijale. Graditelji koriste pečenu opeku umjesto kamena. Umjesto maltera koriste bitumen.
Postanak 11:4 otkriva njihov cilj. Žele kulu koja doseže do neba. Žele steći ime. Žele i izbjeći raseljavanje po cijeloj zemlji.
U stihovima od 7. do 9. Bog im pomuti jezik i rasprši ih po zemlji. Gradnja grada prestaje.
Deveti stih sadrži igru riječi. Ime Babel povezuje s hebrejskim glagolom balal, koji znači „pomutiti“.
Babilonska kula u biblijskim stihovima: šta Postanak 11 ne kaže
Većina ljudi zamišlja kulu koja se ruši u oluji. Tekst to ne kaže. Postanak nigdje ne navodi da je kula uništena. Zamisao o njenom rušenju pojavljuje se u kasnijim spisima, poput Knjige jubileja.
Postanak ne navodi ni visinu. Ne koristi metre niti bilo koju drugu mjernu jedinicu. Svaka brojka koju ste vidjeli za visinu „Babilonske kule“ potječe iz drugog izvora. Najčešće se odnosi na babilonsku kulu o kojoj govorimo u nastavku.
Gdje se nalazila Babilonska kula: položaj Etemenankija
Etemenanki je kula koja se najčešće povezuje s ovom pričom. Nalazio se u drevnom gradu Babilonu. To je danas u Iraku, oko 85 kilometara južno od Bagdada.
Etemenanki je bio zigurat, odnosno stepenasta hramska kula. Bio je posvećen Marduku, bogu zaštitniku Babilona. Njegovo ime znači „temeljna platforma neba i zemlje“.
Francusko ministarstvo kulture, oslanjajući se na pločicu Esagil, opisuje ga kao građevinu sa sedam nivoa. Na najvišem nivou nalazio se hram.
Zigurat je, dakle, stvarno postojao. To potvrđuju tekstovi pisani klinastim pismom i ruševine. Otvoreno ostaje pitanje njegove veze s Postankom.
Je li Etemenanki Babilonska kula?
Mnogi vjeruju da je Etemenanki nadahnuo biblijsku priču. To je rašireno mišljenje. Ipak, riječ je o pretpostavci.
Asiriolog Andrew George naglašava da se mitološka priča ne može potvrditi arheologijom. Također kaže da nije dokazano da su ove dvije kule ista građevina.
To je pošten prikaz onoga što znamo. Stvarna kula postojala je u gradu čije ime odgovara onome iz priče. Arheološki nalazi ne mogu pokazati jesu li je pisci Postanka imali na umu.
Visina Babilonske kule: koliko je bila visoka?
Najpoznatija brojka je oko 90 metara. Potječe iz modela Etemenankija zasnovanog na drevnim tekstovima. Andrew George upozorava da nije jasno je li ta idealna mjera ikada zaista primijenjena pri gradnji.
Nalazi na terenu daju pouzdanije brojke. Prema studiji Olofa Pederséna iz 2024. godine, arheološka mjerenja pokazuju da jedna stranica kvadratne osnove iznosi oko 91,5 metara.
U unutrašnjosti se nalazilo jezgro od nepečene opeke, dimenzija oko 60 × 60 metara. Okruživao ga je omotač od pečene opeke debljine oko 15 metara.
Jedan podatak ipak nedostaje. Pisar pločice Esagil nije zabilježio dimenzije šestog nivoa. Naučnici ih izračunavaju na osnovu drugih podataka.
Kula koja je građena, rušena i obnavljana
Etemenanki je imao burnu historiju. Asirski kralj Senaherib razorio je Babilon 689. godine p. n. e. U svom kraljevskom natpisu kaže da je naredio da se nepečene i pečene opeke zigurata iščupaju i bace u rijeku.
Uslijedila je obnova. Nastavljena je pod asirskim kraljem Asarhadonom. Dovršili su je babilonski kraljevi Nabopolasar i Nabukodonosor II.
Aleksandar Veliki planirao je obnoviti kulu. Umro je 323. godine p. n. e. i taj poduhvat nikada nije dovršen.
Hronologija
- 689. p. n. e.: Senaherib razara Babilon i njegov zigurat.
- 7. vijek p. n. e.: Obnova Etemenankija nastavlja se pod Asarhadonom.
- Kraj 7. do 6. vijeka p. n. e.: Nabopolasar i Nabukodonosor II dovršavaju radove.
- 323. p. n. e.: Aleksandrov plan obnove kule ostaje nedovršen nakon njegove smrti.
- 1563.: Pieter Bruegel Stariji slika Babilonsku kulu koja se danas nalazi u Beču.
- Oko 1568.: Bruegel slika drugu verziju, koja je danas u Rotterdamu.
- 1913.: Robert Koldewey i Friedrich Wetzel iskopavaju ruševine Etemenankija.
- 1962.: Hansjörg Schmid ponovo iskopava jezgro od nepečene opeke.
- 2019.: Arheološko nalazište Babilon upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Slika Babilonske kule: dvije Bruegelove verzije
Ako tražite sliku Babilonske kule, najčešće ćete naići na Bruegela. Pieter Bruegel Stariji naslikao ju je dva puta.
Prva slika potječe iz 1563. godine. Izložena je u Muzeju historije umjetnosti u Beču, odnosno Kunsthistorisches Museumu. Njene dimenzije su 114,4 × 155,5 centimetara.
Druga potječe iz približno 1568. godine. To je slika na drvenoj ploči dimenzija 59,9 × 74,6 centimetara. Nalazi se u Muzeju Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu.
Obje predstavljaju evropske predodžbe kule. Prikazuju kulu, a ne babilonski zigurat kakav su otkrili arheolozi.
Babilonska kula u islamu
Kur'an ne sadrži priču o Babilonskoj kuli ni o pometnji među jezicima. Slična kazivanja pojavljuju se kasnije, u islamskoj historiografiji i pričama o vjerovjesnicima.
Kur'an na drugom mjestu ipak spominje kulu. U suri El-Kasas 28:38 faraon traži od Hamana da peče opeku i podigne građevinu. Faraon se nada da će dosegnuti Musaovog, odnosno Mojsijevog Boga. Gradnju kule traži faraon, a ne mnoštvo graditelja.
Šta je danas ostalo od Babilonske kule?
Danas tamo nema kule. U dokumentaciji kojom je Irak 2018. godine kandidirao Babilon za UNESCO-ovu listu, ostaci Etemenankija opisani su kao masa nepečene opeke okružena iskopnim rovovima.
Veliki dio građevine jednostavno je nestao. Njene kvalitetne pečene opeke stoljećima su vađene i korištene za druge građevine.
Zamislite staru četvrt u kojoj oronuli zid nestaje, opeku po opeku. Neko uzima očuvane opeke da bi podigao vrtni zid. Etemenanki je doživio sličnu sudbinu, samo u ogromnim razmjerama.
Ako posjetite nalazište, vidjet ćete nizak teren, rovove i masu opeke. Nećete vidjeti kulu koja se uzdiže nad gradom. Nalazište Babilon upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 2019. godine.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
- Plave glazirane opeke. Natpisi Nabukodonosora II navode da su na fasadi građevine na vrhu Etemenankija korištene plave glazirane opeke.
- Tekst pronađen u drugom gradu. Louvre čuva ulomak natpisa Nabukodonosora II o gradnji Etemenankija, pod brojem SB 1700. Pronađen je u Suzi, a ne u Babilonu.
- Stela koja je putovala. Stela Babilonske kule prikazuje zigurat i Nabukodonosora II. Prema Pedersénovom članku iz 2024. godine, provela je 28 godina u zbirci Schøyen u Oslu. Zatim je premještena u Irački muzej u Bagdadu.
- U Postanku nema rušenja. Biblijski tekst nigdje ne kaže da se kula srušila. Taj detalj potječe iz kasnijih spisa.
- Šesti nivo bez zabilježenih mjera. Naučnici nemaju zapisane dimenzije šestog nivoa. Izračunavaju ih.
Često postavljana pitanja
Je li Babilonska kula stvarno postojala?
Priča iz Postanka o jednoj kuli i iznenadnom miješanju jezika vjersko je objašnjenje porijekla. Nije dokazan događaj. Etemenanki, zigurat u Babilonu, stvarno je postojao. Mnogi smatraju da je nadahnuo tu priču. Andrew George kaže da ta veza nije dokazana.
Gdje se Babilonska kula nalazi danas?
Etemenanki se nalazio u drevnom Babilonu u Iraku, oko 85 kilometara južno od Bagdada. Danas tamo nema kule. Ostala je iskopana masa nepečene opeke okružena rovovima.
Koliko je Babilonska kula bila visoka?
Postanak ne navodi visinu. Za Etemenanki model zasnovan na drevnim tekstovima daje oko 90 metara. Andrew George kaže da nije sigurno je li ta idealna mjera zaista ostvarena pri gradnji.
Spominje li se Babilonska kula u Kur'anu?
Ne. Kur'an ne pripovijeda ovu priču. Slična kazivanja pojavljuju se u kasnijoj islamskoj historiografiji i pričama o vjerovjesnicima. Kula u suri El-Kasas 28:38 povezana je s faraonom i Hamanom.
Izvori
- UNESCO, Babilon whc.unesco.org
- Wikipedia, Babilonska kula en.wikipedia.org
- Vikipedi, Babilonska kula tr.wikipedia.org
- National Geographic, Je li postojala stvarna Babilonska kula? nationalgeographic.com
- Francusko ministarstvo kulture, Arhitektura zigurata archeologie.culture.gouv.fr
- Francusko ministarstvo kulture, Etemenanki archeologie.culture.gouv.fr
- Olof Pedersén, Stela Babilonske kule pronađena u Babilonu, IRAQ / Cambridge University Press cambridge.org
- Republika Irak / UNESCO, Nominacijski dosje za Babilon whc.unesco.org
- Louvre, Pisani dokument, SB 1700 collections.louvre.fr
- Diyanet İşleri Başkanlığı, Sura El-Kasas, 38–40 kuran.diyanet.gov.tr
- Kunsthistorisches Museum, Babilonska kula khm.at
- Museum Boijmans Van Beuningen, Babilonska kula boijmans.nl
FAQ
Je li Babilonska kula stvarno postojala?
Priča iz Postanka o jednoj kuli i iznenadnom miješanju jezika vjersko je objašnjenje porijekla, a ne dokazan događaj. Etemenanki, zigurat u Babilonu, stvarno je postojao. Mnogi smatraju da je nadahnuo tu priču, ali asiriolog Andrew George kaže da poistovjećivanje tih dviju kula nije dokazano.
Gdje se Babilonska kula nalazi danas?
Etemenanki se nalazio u drevnom gradu Babilonu u Iraku, oko 85 kilometara južno od Bagdada. Danas tamo nema kule. Posjetioci mogu vidjeti iskopanu masu nepečene opeke okruženu rovovima.
Koliko je Babilonska kula bila visoka?
Postanak ne navodi visinu. Model Etemenankija zasnovan na drevnim tekstovima upućuje na visinu od oko 90 metara. Međutim, Andrew George kaže da nije jasno je li ta idealna mjera zaista ostvarena pri gradnji.
Spominje li se Babilonska kula u Kur'anu?
Ne. Kur'an ne sadrži priču o Babilonskoj kuli ni o pometnji među jezicima. Slične priče pojavljuju se u kasnijoj islamskoj historiografiji i kazivanjima o vjerovjesnicima. Kur'anska priča o kuli, u suri El-Kasas 28:38, govori o faraonu i Hamanu.
Image: Pieter Bruegel the Elder – The Tower of Babel (Vienna) – Google Art Project – edited.jpg — Pieter Brueghel the Elder, Public domain
