Korijeni gradova

Historija Karabüka i porijeklo imena: vodič kroz grad

Ime Karabük povezuje se s tamnim rastinjem uz vodu ili zavojem na sastavu dva vodotoka, dok je savremeni grad rastao nakon osnivanja željezare i čeličane. Historijske građevine Safranbolua i arheološki ostaci Hadrianopolisa otkrivaju stariju historiju ove pokrajine.

8 min čitanja15 izvoraObjavljeno: 4 Novembra 2026Posljednja provjera: 4 Novembra 2026
Redakcija Köküne Kadar TVNaša načela korištenja izvora
Historija Karabüka i porijeklo imena: vodič kroz grad
20180107 Safranbolu 1945 (39101010504).jpg

Šta znači ime Karabük?

Historija Karabüka i porijeklo njegovog imena imaju dva različita vremenska polazišta. Ime se pojavljuje u registru iz 1530. godine. Savremeni grad rastao je oko željezare i čeličane čiji su temelji postavljeni 1937. godine. Ako Karabük povezujete s industrijom, taj raniji zapis vodi vas mnogo dalje u prošlost.

Općina Karabük objašnjava ime rastinjem u okolini. Prema njenom tumačenju, riječi „kara“ i „bük“ zajedno opisuju tamno šipražje. Ovo objašnjenje povezuje ime s izgledom krajolika.

Geograf Metin Tuncel nudi drugo geografsko tumačenje. Riječ „bük“ povezuje sa zavojem na sastavu dva vodotoka. Prema tom tumačenju, ime bi moglo opisivati oblik vodenih tokova, a ne rastinje uz njih. Oba objašnjenja polaze od prirodnog okruženja, ali ističu različite osobine.

Sažetak rada objavljen u zborniku sažetaka simpozija Univerziteta Karabük također razmatra ova tumačenja. Tvrdnju da ime potječe od neke zajednice smatra manje uvjerljivom. Prednost daje objašnjenju zasnovanom na tamnom šipražju uz vodotok. Zato porijeklo imena posmatrajte kroz različita geografska tumačenja, a ne kao konačno razjašnjeno pitanje.

Kako je malo naselje postalo industrijski grad?

Savremeni Karabük počeo je kao naselje s 13 domaćinstava koje je pripadalo selu Öğlebeli u Safranboluu. Dio njegove početne jezgre bila je i mala stanica na željezničkoj pruzi Ankara–Zonguldak. Ti skromni počeci posebno dolaze do izražaja kada ih uporedite s brojem stanovnika zabilježenim nakon izgradnje željezare.

Temelji željezare i čeličane Karabük postavljeni su 3. 4. 1937. To je bio prvi integrirani pogon za proizvodnju željeza i čelika u Turskoj. Ovaj datum označava početak industrijskog projekta oko kojeg se razvio savremeni Karabük.

Proizvodnja je počela u devetom mjesecu 1939. godine. Prva visoka peć potpaljena je 9. 9. 1939. Prvo sirovo željezo proizvedeno je 10. 9. 1939. To su dvije odvojene prekretnice: peć je puštena u rad prije nego što je iz nje poteklo prvo željezo.

Broj stanovnika Karabüka porastao je sa 6.825 u 1940. na 10.682 u 1945. godini. U tom razdoblju, 1941. godine, postao je sjedište podokruga u sastavu Safranbolua. Industrijski rast i promjena upravnog statusa tako pripadaju istoj ranoj fazi širenja grada.

Karabük je postao sjedište okruga 1953. godine. Status pokrajine dobio je uredbom sa zakonskom snagom br. 550, objavljenom u Službenom glasniku 6. 6. 1995. Pokrajina obuhvata šest okruga: centralni okrug, Eflani, Eskipazar, Ovacık, Safranbolu i Yenice.

Zašto je Safranbolu ključan za širu historiju ovog područja?

Safranbolu otkriva dužu historiju trgovine i naseljavanja na području pokrajine Karabük. UNESCO ga opisuje kao važno karavansko stajalište na trgovačkom putu između istoka i zapada. Tu je ulogu imao od 13. vijeka do dolaska željeznice početkom 20. vijeka.

Željeznica povezuje priče o ova dva naselja. U UNESCO-ovom prikazu njen dolazak označava kraj karavanske uloge Safranbolua. Mala stanica na pruzi Ankara–Zonguldak bila je i dio prvobitne jezgre savremenog Karabüka. Saobraćaj vam zato pruža koristan način da povežete njihove historije.

Safranbolu je uvršten na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1994. godine. Upisano područje obuhvata 193 hektara. UNESCO izdvaja tri historijske cjeline naselja: Çukur, Kıranköy i Bağlar. U posljednjoj se nalaze ljetne rezidencije smještene u velikim vrtovima.

Han Cinci (Cinci Han) neposredno svjedoči o trgovačkoj prošlosti Safranbolua. Gradnju je naručio Cinci Hoca Hüseyin Efendi, a procjenjuje se da je zgrada podignuta između 1640. i 1648. godine. Ima dvije etaže i 62 sobe. Vrijeme gradnje treba navoditi kao procijenjeni raspon.

Džamije pružaju dodatne vremenske odrednice. Prema tumačenju vakufskog pečata na Portalu kulture, džamija Köprülü Mehmet-paše (Köprülü Mehmet Paşa Camii) vjerovatno je otvorena 1661. godine. Pokrajinska uprava za kulturu navodi 1661/1662. godinu. Džamija Kazdağlıoğlu (Kazdağlıoğlu Camii) ima pouzdaniji datum zasnovan na natpisu: natpis na ulazu bilježi da ju je 1778. godine podigao Kazdağlıoğlu Mehmet Ağa.

İzzet Mehmet-paša naručio je 1796. godine gradnju džamije koja nosi njegovo ime (İzzet Mehmet Paşa Camii). Kao uzor za njen izgled poslužila je istanbulska džamija Nuruosmaniye. Stara zgrada uprave u Safranboluu pripada kasnijem razdoblju. Izgrađena je 1904. godine, a stradala je u požaru 1976. godine. Ministarstvo kulture i turizma završilo je njenu restauraciju 2003. godine.

Šta Hadrianopolis otkriva o prošlosti Karabüka?

Hadrianopolis se nalazi u Viranşehiru, oko tri kilometra zapadno od sjedišta okruga Eskipazar. Njegovi arheološki ostaci proširuju historiju pokrajine izvan priče o industrijskom gradu i historijskim građevinama Safranbolua. Ako vas na putovanju zanima historija, ovdje možete posjetiti zasebno arheološko nalazište u istoj pokrajini.

Nekoliko fragmenata ručno izrađene keramike, prepoznatih 2020. godine, označilo je početak niza prahistorijskih nalaza. Iskopavanja od 2020. do 2023. godine povećala su njihov broj i raznovrsnost. Vrijeme njihovog otkrića treba jasno odvojiti od prahistorijskih razdoblja kojima predmeti pripadaju.

U izvještaju agencije Anadolu od 11. 1. 2025. opisana su dva koštana žetona za igru pronađena u Hadrianopolisu. Procijenjeno je da pripadaju vojnoj strateškoj igri iz 5. vijeka. To tumačenje ostaje procjena namjene predmeta, a ne pouzdano utvrđen način njihove upotrebe.

Detalji koje nećete naći u vodičima

Spominjanje Karabüka iz 1530. godine treba pažljivo čitati. U registru koji se odnosi na okrug Taraklıborlu, Karabük se pojavljuje kao lokalitet povezan s vakufom Ârif Şeyh. Ne pojavljuje se među selima tog okruga. Zapis potvrđuje postojanje imena, ali ga ne bilježi kao selo.

Kuća Kaymakamlar (Kaymakamlar Evi) također nosi ime koje otkriva zanimljiv detalj. Njen vlasnik Hacı Mehmet Efendi imao je zvanje „kaim-makam“, koje je odgovaralo činu potpukovnika. U kući je okretni ormar za posluživanje omogućavao prenošenje hrane između harema i selamluka. Zamislite dodavanje obroka kroz otvor za posluživanje: ovaj kućni element povezuje arhitektonski raspored sa svakodnevnim poslom.

Konak Mümtazlar (Mümtazlar Konağı) pruža još jedan detalj iz stambene kulture. Ziya Efendi dao ga je sagraditi 1888. godine. Ukras na plafonu glavne sobe sastoji se od približno 4.000 drvenih dijelova. Taj podatak upućuje vas na konkretan detalj koji možete potražiti dok razgledate zanatsku obradu unutrašnjosti.

U Hadrianopolisu crkveni mozaici prikazuju rajske rijeke u ljudskom obličju. Uz njih stoje imena Phison, Geon, Euphrates i Tigris. Ove figure neposredno povezuju prikaze na mozaicima s kršćanskim vjerovanjem.

Akvadukt İncekaya (İncekaya Su Kemeri) također zaslužuje pažnju zbog svog konstrukcijskog rješenja. İzzet Mehmet-paša naručio je njegovu gradnju radi dovođenja vode u Safranbolu. Akvadukt prelazi preko kanjona Tokatlı. Dug je 116 metara i visok približno 60 metara. Tri zavoja projektovana su radi reguliranja brzine vode. Voda koja je odatle razvođena do česama Safranbolua nazivala se „paşa suyu“.

Hronologija

  • 1530: Karabük se pojavljuje kao lokalitet u registru koji se odnosi na okrug Taraklıborlu.
  • 1640–1648: Procijenjeno razdoblje gradnje hana Cinci.
  • 1661–1662: Različiti datumi koji se navode za otvaranje džamije Köprülü Mehmet-paše.
  • 1778: Izgrađena je džamija Kazdağlıoğlu.
  • 1796: Izgrađena je džamija İzzet Mehmet-paše.
  • 1888: Ziya Efendi dao je sagraditi konak Mümtazlar.
  • 1904: Izgrađena je Stara zgrada uprave u Safranboluu.
  • 3. 4. 1937.: Postavljeni su temelji željezare i čeličane Karabük.
  • 10. 9. 1939.: Pogon je proizveo prvo sirovo željezo.
  • 1941: Karabük je postao sjedište podokruga u sastavu Safranbolua.
  • 1953: Karabük je postao sjedište okruga.
  • 1994: Safranbolu je uvršten na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
  • 6. 6. 1995.: Objavljena je uredba o osnivanju pokrajine Karabük.
  • 1997: Selo Yörük dobilo je zaštitu kao urbana konzervatorska cjelina.
  • 2020–2023: Povećali su se broj i raznovrsnost prahistorijskih nalaza u Hadrianopolisu.

Često postavljana pitanja

Šta znači ime Karabük?

Općina Karabük povezuje ime s tamnim rastinjem, spajajući riječi „kara“ i „bük“. Geograf Metin Tuncel nudi drugo geografsko tumačenje: riječ „bük“ povezuje sa zavojem na sastavu dva vodotoka.

Je li Karabük nastao tek izgradnjom željezare?

Ime se pojavljuje u registru iz 1530. godine. Savremeni grad razvio se iz naselja s 13 domaćinstava i malom željezničkom stanicom. Željezara i čeličana postale su osnova njegovog kasnijeg rasta.

Kada je Karabük postao pokrajina?

Pokrajina Karabük osnovana je uredbom sa zakonskom snagom br. 550, objavljenom u Službenom glasniku 6. 6. 1995. Karabük je postao sjedište okruga 1953. godine.

Kako je Safranbolu povezan s historijom Karabüka?

Prvobitno naselje iz kojeg se razvio savremeni Karabük pripadalo je selu Öğlebeli u Safranboluu. Safranbolu je danas okrug u pokrajini Karabük. Njegova historijska gradska cjelina uvrštena je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1994. godine.

Izvori

  1. Općina Karabük — Historijat karabuk.bel.tr
  2. TDV Islamska enciklopedija — Karabük islamansiklopedisi.org.tr
  3. Univerzitet Karabük — Zbornik sažetaka simpozija kutuphane.karabuk.edu.tr
  4. Wikipedia na turskom jeziku — Karabük tr.wikipedia.org
  5. KARDEMİR — Izvještaj o održivosti za 2022. godinu kardemir.com
  6. Wikipedia na engleskom jeziku — Pokrajina Karabük en.wikipedia.org
  7. UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu — Grad Safranbolu whc.unesco.org
  8. Portal kulture — Džamija Köprülü Mehmet-paše kulturportali.gov.tr
  9. Portal kulture — Džamija İzzet Mehmet-paše kulturportali.gov.tr
  10. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Karabüka — Značajne historijske građevine karabuk.ktb.gov.tr
  11. Portal kulture — Selo Yörük kulturportali.gov.tr
  12. Portal kulture — Antički grad Hadrianopolis kulturportali.gov.tr
  13. Turski časopis za arheologiju i etnografiju — Novi prahistorijski nalazi iz Hadrianopolisa i njegove okoline taed.ktb.gov.tr
  14. Agencija Anadolu — Ostaci vojne igre iz rimskog doba otkriveni u antičkom gradu u Turskoj aa.com.tr
  15. Portal kulture — Akvadukt İncekaya kulturportali.gov.tr

FAQ

Šta znači ime Karabük?

Općina Karabük povezuje ime s tamnim rastinjem, spajajući riječi „kara“ i „bük“. Geograf Metin Tuncel nudi drugo geografsko tumačenje: riječ „bük“ povezuje sa zavojem na sastavu dva vodotoka.

Je li Karabük nastao tek izgradnjom željezare?

Ime se pojavljuje u registru iz 1530. godine. Savremeni grad razvio se iz naselja s 13 domaćinstava i malom željezničkom stanicom. Željezara i čeličana postale su osnova njegovog kasnijeg rasta.

Kada je Karabük postao pokrajina?

Pokrajina Karabük osnovana je uredbom sa zakonskom snagom br. 550, objavljenom u Službenom glasniku 6. 6. 1995. Karabük je postao sjedište okruga 1953. godine.

Kako je Safranbolu povezan s historijom Karabüka?

Prvobitno naselje iz kojeg se razvio savremeni Karabük pripadalo je selu Öğlebeli u Safranboluu. Safranbolu je danas okrug u pokrajini Karabük. Njegova historijska gradska cjelina uvrštena je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1994. godine.

Image: 20180107 Safranbolu 1945 (39101010504).jpg — Ray Swi-hymn, CC BY-SA 2.0

Podijeli

Primijetili ste grešku u ovom članku? Javite nam →

Ovaj članak pripremljen je uz pomoć umjetne inteligencije. Svaka tvrdnja provjerena je prema izvorima i nijedna rečenica nije objavljena bez izvora. Ako primijetiš grešku, piši nam. Naša načela korištenja izvora · Piši nam →

Povezani članci