Ko je bila Hipatija iz Aleksandrije?
Hipatija (tur. Hipatia) bila je neoplatonistička filozofkinja, matematičarka i astronomkinja. Živjela je u Aleksandriji, u Egiptu pod rimskom vlašću. Njen otac bio je aleksandrijski matematičar Teon. Njemu se pripisuje vođenje njenog matematičkog obrazovanja.
Danas je najviše pamte po načinu na koji je umrla. U martu 415. godine ubila ju je grupa kršćana u gradu u kojem je godinama predavala. Taj dio priče je dokumentiran. Mnogo toga što o njoj kruži internetom nije. Ako ste pretraživali njeno ime, vjerovatno ste naišli na obje verzije. Ovaj članak ih razdvaja.
Gdje je Hipatija rođena i gdje je živjela?
Hipatija je rođena u Aleksandriji. Predavala je u Aleksandriji. U Aleksandriji je i ubijena, u martu 415. godine. Svaka zabilježena etapa njenog života vezana je za isti grad.
Godina njenog rođenja nije poznata. Oxfordski klasični rječnik smješta njeno rođenje između 350. i 370. godine nove ere. To je raspon od dvadeset godina. Svaka stranica koja vam s potpunom sigurnošću navodi jedan datum rođenja zapravo nagađa.
Sporan je i početak njenog predavačkog rada. MacTutor, arhiv historije matematike Univerziteta u St Andrewsu, navodi da je oko 400. godine bila na čelu škole. Koptska enciklopedija Claremont navodi 380-e godine. Među istraživačima nema saglasnosti o jednom datumu.
Šta je Hipatija predavala?
Osnovu njenog učenja činio je neoplatonizam. Ta tradicija potječe od Plotina, filozofa iz trećeg vijeka. Uz filozofiju je predavala matematiku i astronomiju.
Učenici su putovali da bi slušali njena predavanja. U Aleksandriju su dolazili iz Libije, Sirije i Gornjeg Egipta. Njena škola nije bila zatvoren paganski krug. Među njenim učenicima bio je i kršćanski mislilac Sinezije iz Kirene. Kasnije je postao biskup Ptolemaide. Nastavio je pisati svojoj učiteljici i nakon odlaska iz njene škole.
Šta je Hipatija zaista napisala?
Enciklopedija Suda pripisuje Hipatiji komentar Diofantove Aritmetike, matematičkog djela. Drugi komentar koji joj se pripisuje odnosi se na Konike Apolonija iz Perge, djelo iz geometrije.
Postoji i treći trag, ovaj put u astronomiji. Teon je napisao komentar treće knjige Ptolemejevog Almagesta. U njemu izričito bilježi doprinos svoje kćerke, filozofkinje Hipatije. Istraživači se ne slažu o značenju te bilješke. Jedni je tumače kao navod da je Hipatija uredila Ptolemejev tekst. Drugi smatraju da je preradila sam Teonov komentar.
Budite oprezni s riječju otkriće. Nema dokaza da se Hipatija bavila izvornim matematičkim istraživanjima. MacTutor ističe drugačije postignuće: prikupljanje, uređivanje i očuvanje ranijih matematičkih djela.
Najčešća greška tiče se astrolaba. Često se tvrdi da ga je Hipatija izumila. Taj instrument se koristio i prije njenog vremena. Njena dokumentirana uloga je uža: savjetovala je Sinezija kako da ga izradi.
Hipatijina smrt: šta se dogodilo u martu 415. godine?
U pozadini je bila borba za vlast. Kiril je 412. godine postao biskup Aleksandrije. Pitanje vlasti nad gradom potom ga je dovelo u sukob s rimskim namjesnikom Orestom. Dok je uređivao svoje odnose s Kirilom, Orest se redovno savjetovao s Hipatijom. Savjetovao se i s drugim uglednim građanima Aleksandrije.
Najpotpuniji rani izvještaj potječe od Sokrata Sholastika. Taj kršćanski historičar opisao je ubistvo u svojoj Crkvenoj historiji. Prema njegovom izvještaju, proširila se glasina da Hipatija sprečava pomirenje Oresta i Kirila. Ta glasina postala je povod za napad.
Napad se dogodio u martu 415. godine, tokom korizme. Grupu su činili kršćani, a predvodio ju je Petar, čitač u crkvi. Hipatiju su izvukli iz kočije. Odveli su je u Cezareum, crkvu u Aleksandriji. Tamo su je ubili komadima grnčarije. Njeno raskomadano tijelo odnijeli su na mjesto zvano Kinaron i spalili.
Ko je naredio ubistvo?
Često ćete pročitati da je Kiril naredio ubistvo. Dokazi su slabiji od te tvrdnje. Damaskije, pisac iz šestog vijeka, navodi da ga je Kiril planirao. Sokrat, raniji izvor, ne spominje neposrednu naredbu. Nijedan sačuvani dokaz ne potvrđuje da je Kiril izdao takvu naredbu.
To ne znači da je Sokrat ikoga opravdavao. Bio je kršćanin, ali je ipak osudio taj čin. Njegove riječi prenesene su u odjeljku s pojedinostima u nastavku.
Šta njena smrt nije okončala
Za 415. godinu vezuju se dva mita. Prvi povezuje Hipatijinu smrt s uništenjem Velike Aleksandrijske biblioteke. To je pogrešno. Biblioteka više nije postojala za njenog života.
Drugi mit kaže da je s njom u Aleksandriji umrla i filozofija. Nije. Nastava filozofije u gradu nastavila se barem do arapskog osvajanja u sedmom vijeku.
Hronologija
- Oko 350–370. godine nove ere: Hipatija je rođena u Aleksandriji. Tačna godina nije poznata.
- Od kraja četvrtog do početka petog vijeka: U Aleksandriji predaje matematiku i neoplatonističku filozofiju. Među njenim učenicima je Sinezije iz Kirene, koji kasnije postaje biskup Ptolemaide.
- 412. godina: Kiril postaje biskup Aleksandrije.
- mart 415. godine: Hipatiju u Aleksandriji ubija grupa koju predvodi Petar.
- 1908. godina: Zamišljeni Hipatijin portret autora Julesa Mauricea Gasparda pojavljuje se u fikcionalnoj biografiji koju je napisao Elbert Hubbard.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Njen učenik zvao ju je majkom. Sinezije se u pismima obraćao Hipatiji kao majci, sestri, učiteljici i dobročiniteljici. Četiri naziva za jednu učiteljicu, od biskupa upućena paganskoj filozofkinji.
- Zamoljena je da osigura izradu laboratorijskog instrumenta. U Pismu 15 Sinezije moli Hipatiju da za njega naruči izradu hidroskopa. Želio je cilindrični uređaj s mjernom skalom za mjerenje specifične težine tečnosti. Isti princip vidite kada ulje pluta na vodi u tavi. Njegov instrument tu je razliku izražavao brojem.
- Kršćanski historičar osudio je ubistvo. Sokrat naziva ubistvo sramotom za Kirila i Aleksandrijsku crkvu. Navodi da je ubijanje nespojivo s kršćanskom vjerom.
- Poznato lice je izmišljeno. Često korišteni Hipatijin portret s potpisom Julesa Mauricea Gasparda nacrtan je za fikcionalnu biografiju Elberta Hubbarda iz 1908. godine. To je zamišljeni lik, a ne dokument njenog izgleda. Ako ga dijelite, predstavite ga kao umjetničko djelo.
- Njena škola prelazila je granice. Učenici su dolazili iz Libije, Sirije i Gornjeg Egipta. To pokazuje koliko se daleko njen ugled proširio još za njenog života.
Često postavljana pitanja
Kada je i kako umrla Hipatija iz Aleksandrije?
Ubijena je u martu 415. godine, tokom korizme. Grupa kršćana koju je predvodio Petar, čitač u crkvi, izvukla ju je iz kočije. Odveli su je u crkvu Cezareum i ubili komadima grnčarije. Njeno tijelo spaljeno je na mjestu zvanom Kinaron.
Gdje je Hipatija rođena i gdje je živjela?
Cijeli život provela je u Aleksandriji. Tamo je rođena, predavala i umrla. Godina njenog rođenja nije pouzdano poznata i smješta se između 350. i 370. godine nove ere.
Je li Hipatija izumila astrolab?
Nije. Astrolab se koristio i prije njenog vremena. Njen dokumentirani doprinos jeste savjetovanje Sinezija iz Kirene o tome kako da ga izradi.
Postoji li film o Hipatiji?
Da. Film Agora (2009), koji je režirao Alejandro Amenábar, prikazuje njene posljednje godine uz mnogo izmišljenih elemenata.
Je li Hipatijina smrt dovela do uništenja Aleksandrijske biblioteke?
Nije. Velika biblioteka više nije postojala za njenog života. Priče koje povezuju ta dva događaja su pogrešne.
Izvori
- Univerzitet u St Andrewsu, MacTutor historija matematike — Hipatija mathshistory.st-andrews.ac.uk
- Oxfordski klasični rječnik — Hipatija doi.org
- Koptska enciklopedija Claremont — Hipatija, autor David Brakke ccdl.claremont.edu
- Gresham College — Hipatija: razlučivanje mitova gresham.ac.uk
- Diotíma — Sokrat Sholastik, Crkvena historija VII.15 (prijevod) diotima-doctafemina.org
- Wikipedia (na engleskom) — Hipatija en.wikipedia.org
- Biblioteka Kraljevskog tehnološkog instituta KTH — Hipatija kth.se
- Univerzitet KwaZulu-Natal — akademski rad o recepciji Hipatijinog života i smrti researchspace.ukzn.ac.za
- Wikipedia (na turskom) — Hipatia tr.wikipedia.org
Image: Hypatia (Charles Mitchell).jpg — Charles William Mitchell, Public domain
