Bitka na Kerbeli ukratko
Husejn ubijen je 10. muharrema 61. godine po Hidžri na Kerbeli (tur. Kerbelâ). Bio je unuk poslanika Muhammeda te sin Alije i Fatime. Njegova malobrojna skupina suočila se s emevijskim snagama halife Jezida I (tur. I. Yezîd).
Na tom mjestu danas se nalazi grad Kerbela u Iraku. Uobičajeni datum po gregorijanskom kalendaru je 10. 10. 680.
Ovaj događaj podijelio je muslimansku zajednicu u njenom historijskom sjećanju. Desetom danu muharrema dao je i drugo značenje, koje i danas možete vidjeti u Turskoj.
Šta je uzrokovalo Bitku na Kerbeli?
Uzrok je bio spor oko vlasti. Muavija (tur. Muâviye) izabrao je sina Jezida za nasljednika. Tim izborom počeo je spor.
Od Husejna je 680. godine zatraženo da prisegne na vjernost novom halifi Jezidu. Husejn je odbio. Neslaganje je preraslo u otvoreni sukob.
Bitka na Kerbeli 680. godine: put do Kerbele
Pod pritiskom da položi prisegu vjernosti, Husejn je iz Medine otišao u Meku. U Meki je primao pisma stanovnika Kufe. Pozivali su ga da preuzme vodstvo.
U Kufu je poslao rođaka Muslima b. Akila. Muslim je u početku pridobio podršku. Zatim je intervenirao novi namjesnik Ubejdullah b. Zijad. Muslim je ubijen u septembru 680. godine.
Husejnovu skupinu blizu Kufe zaustavio je odred od oko 1.000 ljudi pod zapovjedništvom Hurra b. Jezida. Husejn i njegovi pratioci podigli su logor na Kerbeli 2. muharrema 61. godine po Hidžri, odnosno 2. 10. 680.
Emevijska vojska koja je tamo stigla brojala je oko 4.000 ljudi. Zapovjednik na bojištu bio je Omer b. Sa'd. Naredbe je izdavao Ubejdullah b. Zijad, namjesnik Kufe.
Ko se borio u Bici na Kerbeli?
Sukobile su se Husejnova malobrojna skupina i emevijske snage odane halifi Jezidu I. Husejn je predvodio skupinu na putovanju, a ne redovnu vojsku.
Ubejdullah je zahtijevao predaju. Husejn nije pristao. Vojnici Omera b. Sa'da zatim su skupini onemogućili pristup Eufratu.
Husejn i većina njegovih srodnika sposobnih za borbu ubijeni su 10. muharrema. Preživjeli članovi porodice odvedeni su prvo u Kufu, a zatim u Damask.
Husejnov sin Ali Zejnul-Abidin bio je previše bolestan da bi se borio. Preživio je. U dvanaestoimamskom šiizmu priznat je kao četvrti imam.
Hronologija
- 680. godina: Husejn odbija prisegnuti na vjernost novom halifi Jezidu.
- septembar 680. godine: Ubijen je Muslim b. Akil, Husejnov rođak kojeg je poslao u Kufu.
- 2. 10. 680. (2. muharrema 61. godine po Hidžri): Husejnova skupina podiže logor na Kerbeli.
- 10. 10. 680. (10. muharrema 61. godine po Hidžri): Ubijeni su Husejn i većina njegovih boraca.
- 684–685. godine: Husejnov grob postaje mjesto koje šiije posjećuju.
- 9. vijek: Poduzimaju se koraci da se posjete povodom Ašure i Erbeina institucionaliziraju.
- 963. godina: Muizzuddevle proglašava prvih deset dana muharrema službenim periodom žalosti.
Datum Bitke na Kerbeli i mjesec muharrem
Muharrem je prvi mjesec hidžretske godine. Njegov deseti dan naziva se Ašura.
Bitka se, dakle, odigrala desetog dana prvog mjeseca. Zato su Kerbela i Ašura danas tako usko povezane.
Broj boraca i odgovornost: u čemu se izvori razilaze
Izvori se ne slažu u svim pojedinostima. Tri sporna pitanja posebno su važna.
Koliko je Husejn imao boraca?
Prema najraširenijem prikazu, imao je 72 borca. Enciklopedija TDV-a navodi 23 konjanika i 40 pješaka na početku borbe.
Je li Husejn ponudio da položi prisegu vjernosti?
Prema jednoj predaji, Husejn je predložio da lično prisegne Jezidu na vjernost. Ukba b. Sem'an, preživjeli član skupine, odbacuje tu tvrdnju. Prema njegovim riječima, Husejn je tražio samo da mu dopuste da ode.
Ko snosi odgovornost?
Neki rani prikazi u prvi plan stavljaju Ubejdullaha, dok Jezida izostavljaju. Historičar Wilferd Madelung glavnu odgovornost pripisuje Jezidu.
Bitka na Kerbeli u šiijskom tumačenju
U šiijskom sjećanju Kerbela je jedan od temeljnih događaja. U njegovom središtu je mučenička smrt Husejna, trećeg imama.
Ona simbolizira borbu manjine koja je u pravu protiv tlačiteljske većine.
Husejnov grob na Kerbeli postao je mjesto šiijskih posjeta samo četiri ili pet godina nakon njegove smrti, 684–685. godine. Posjeta povodom Erbeina vezana je za četrdeseti dan nakon njegove smrti. Najkasnije do 9. vijeka ona se, zajedno s posjetom povodom Ašure, već institucionalizirala.
Kako je počelo muharremsko žalovanje
Post na dan Ašure stariji je od događaja na Kerbeli. Prema hadiskim predajama, prakticiran je u vrijeme poslanika Muhammeda. U drugoj godini nakon Hidžre uveden je ramazanski post. Nakon toga post na dan Ašure postao je dobrovoljan.
O porijeklu tog posta postoje različita tumačenja. Iranica ga povezuje s jevrejskom tradicijom Jom kipura. TDV ukazuje na predaje o predislamskom postu Kurejšija kao dokaz samostalnog arapskog običaja.
Husejnova smrt 10. muharrema promijenila je značenje tog dana u šiijskim zajednicama. Dan povezan s postom postao je dan žalosti za mučenikom.
Žalovanje je kasnije dobilo službeni okvir. Bujidski vladar Muizzuddevle proglasio je 352. godine po Hidžri, odnosno 963. godine, prvih deset dana muharrema periodom žalosti za Husejnom. Time su obredi dobili službeni karakter.
Muharrem u Anadoliji: post i ašura
Ako se u vrijeme muharrema nađete u Turskoj, prvo ćete ga upoznati kroz kuhinju.
Ašura jelo je od mješavine žitarica koje se kuha u mnogim domovima. TDV navodi da nema vjerodostojne predaje koja njegovo kuhanje 10. muharrema povezuje s poslanikom Muhammedom.
U alevijskim zajednicama muharremski post povezan je sa žalovanjem za Husejnom i Ehli-bejtom, Poslanikovom porodicom. Cenksu Üçer u studiji iz 2015. godine navodi da post uglavnom traje 10 ili 12 dana.
Isti mjesec tako jednom susjedu može značiti lonac ašure, a drugom post u znak žalosti. Praksa se razlikuje od zajednice do zajednice.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Izgubljeni izvor. Djelo Ebu Mihnefa Kitab Maktal el-Husejn jedan je od glavnih ranih izvora o Kerbeli. Izvorni tekst je izgubljen. Njegov prikaz sačuvan je preko kasnijih pisaca, poput Taberija.
- Grob kao mjesto posjeta u roku od pet godina. Husejnov grob na Kerbeli već je 684–685. godine bio mjesto šiijskih posjeta, četiri ili pet godina nakon njegove smrti.
- Pločice za molitvu. Neki dvanaestoimamski šiije koriste male pločice od zemlje s Kerbele. Tokom molitve na njih spuštaju čelo.
- Ašura iz osmanske palače. Počevši od desetog dana muharrema, ašura pripremljena u osmanskoj palači dijelila se u posebnim posudama zvanim aşure testisi. Dostavljana je u odaje palače i dijeljena stanovništvu.
- Čorba od dvanaest sastojaka. Zapis Ministarstva kulture i turizma o prehrambenoj kulturi Malatye opisuje ašuru kao čorbu od 12 sastojaka, računajući vodu i so. Dijeli se 10. ili 12. muharrema.
Knjiški i filmski izvori o Bici na Kerbeli
Ako želite čitati dalje, počnite od enciklopedijskih odrednica navedenih ispod. One su osnova ovog članka. Izgubljeno djelo Ebu Mihnefa do nas dopire samo preko kasnijih autora. Zato su rani prikazi uvijek posredno preneseni.
Često postavljana pitanja
Kada se odigrala Bitka na Kerbeli?
Dana 10. muharrema 61. godine po Hidžri. Uobičajeno se navodi datum 10. 10. 680.
Ko se borio u njoj?
Husejnova malobrojna skupina i emevijske snage odane halifi Jezidu I. Omer b. Sa'd zapovijedao je na bojištu, a Ubejdullah b. Zijad izdavao je naredbe.
Zašto je Husejn ubijen?
Odbio je prisegnuti Jezidu na vjernost, a zahtjev za predaju završio je oružanim sukobom.
Kako šiije gledaju na Kerbelu?
Kerbela je jedan od temeljnih događaja. Simbolizira borbu manjine koja je u pravu protiv tlačiteljske većine.
Potječe li ašura s Kerbele?
Nema vjerodostojne predaje koja kuhanje ašure 10. muharrema povezuje s Poslanikom. Post na dan Ašure stariji je od događaja na Kerbeli.
Izvori
- Wikipedia — Bitka na Kerbeli en.wikipedia.org
- TDV Enciklopedija islama — Hüseyin islamansiklopedisi.org.tr
- Enciklopedija Iranica — Karbala iranicaonline.org
- Enciklopedija Iranica — Ḥosayn b. ʿAli i iranicaonline.org
- Enciklopedija Iranica — ʿĀšūrāʾ iranicaonline.org
- TDV Enciklopedija islama — Muharrem islamansiklopedisi.org.tr
- TDV Enciklopedija islama — Âşûrâ islamansiklopedisi.org.tr
- Cenksu Üçer — Pogrešno razumijevanje alevizma: primjer muharremskih praksi isamveri.org
- Institut za ismailijske studije — Karbalā’ iis.ac.uk
- Ministarstvo kulture i turizma — Običaji tokom mjeseca muharrema ekitap.ktb.gov.tr
Image: Brooklyn Museum – Battle of Karbala – Abbas Al-Musavi – cropped.jpg — Persian Painter Abbas Al-Musavi., Public domain
