Berlinski zid: zašto je izgrađen i kako je pao (1961–1989)

U zoru 13. 8. 1961. istočnonjemačke snage počele su zatvarati granicu oko Zapadnog Berlina bodljikavom žicom. Za nekoliko dana počela je i gradnja zidova. Berlinski zid opstao je do noći 9. 11. 1989., kada su mase ljudi krenule kroz granične prijelaze. Ovdje ćete saznati zašto je izgrađen, kako je pao i gdje ga još možete vidjeti.

Zašto je izgrađen Berlinski zid

Nakon Drugog svjetskog rata Berlin je podijeljen na četiri sektora pod upravom Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza. Cijeli grad nalazio se unutar sovjetske okupacione zone. Zapadni Berlin bio je enklava pod zapadnom kontrolom, duboko na teritoriji Istočne Njemačke.

Istočna Njemačka zatvorila je granicu sa Zapadnom Njemačkom 1952. Međutim, granica između sektora unutar Berlina ostala je otvorena. Zbog tog prolaza grad je postao jedan od glavnih puteva za bijeg na Zapad. Istočnonjemačko rukovodstvo željelo je zaustaviti masovni bijeg i učvrstiti vlast Socijalističke jedinstvene partije Njemačke. To je bila osnovna svrha Zida.

Vlada je barijeru nazivala „antifašističkim zaštitnim bedemom“ protiv prijetnji izvana. Protivnici su ukazivali na ono što je Zid zaista radio. Sprečavao je građane Istočne Njemačke da napuste zemlju.

Historija Berlinskog zida: kako je barijera rasla

Prva prepreka bila je bodljikava žica, postavljena 13. 8. 1961. Gradnja pravih zidova počela je nekoliko dana kasnije. Tokom godina istočnonjemačka država pretvorila je jedan zid u višeslojni granični sistem. Dodala je drugi zid, rasvjetu, patrolni put i osmatračnice.

Fondacija Berlinski zid navodi da je ukupna dužina graničnog sistema oko Zapadnog Berlina iznosila oko 155 kilometara. Službeni turistički vodič berlinskog okruga Reinickendorf daje detaljniju podjelu. Oko 43,1 kilometar razdvajao je Istočni i Zapadni Berlin. Još 111,9 kilometara odvajalo je Zapadni Berlin od okolnog područja Istočne Njemačke.

Razmislite o svom putu do posla ili škole. Sada zamislite da je preko noći na tom putu podignut zid, bez upozorenja i bez mogućnosti da ga zaobiđete. S tim su se Berlinci suočili u augustu 1961. Ulice i porodice presječene su napola.

Ljudi koji su stradali kod Zida

Istraživanje Fondacije Berlinski zid bilježi najmanje 140 ljudi koji su između 1961. i 1989. stradali kod Zida ili u vezi s istočnonjemačkim graničnim režimom. Među njima je 101 osoba pokušavala pobjeći. Još 31 osoba nije pokušavala pobjeći. Osam žrtava bili su istočnonjemački graničari poginuli na dužnosti.

Pad Berlinskog zida: put do 9. 11. 1989.

Kraj je počeo na ulicama Lajpciga. Tamo je 9. 10. 1989. oko 70.000 ljudi učestvovalo u mirnim demonstracijama. To je postalo jedna od prekretnica za masovni opozicioni pokret koji je zahtijevao demokratiju i slobodu putovanja.

Tokom jeseni 1989. protesti su rasli, a val iseljavanja na Zapad praznio je zemlju. Pritisak je primorao istočnonjemačko rukovodstvo na ustupke u pogledu prava građana na putovanje.

Datum pada Berlinskog zida: noć kada je Zid pao

Uvečer 9. 11. 1989. Ginter Šabovski održao je konferenciju za novinare kako bi predstavio novu uredbu o putovanjima. Jedan novinar pitao je kada ona stupa na snagu. Šabovski je odgovorio: „Odmah, bez odlaganja.“

Izjava je emitovana na televiziji. Hiljade stanovnika Istočnog Berlina krenule su prema graničnim prijelazima. Graničari nisu bili pripremljeni. Pod pritiskom okupljenih ljudi otvorili su kapije. Na prijelazu Bornholmer Straße slobodan prolazak u Zapadni Berlin omogućen je u 23:29.

Zato se 9. 11. 1989. pamti kao dan pada Berlinskog zida. Strogo govoreći, beton je te noći ostao na svom mjestu. Pala je zatvorena granica. Prijelazi su otvoreni za masovni prolazak.

Nakon pada Zida

Organizovano rušenje počelo je u junu 1990. u ulici Ackerstraße. Do kraja 1990. uklonjen je veći dio graničnih objekata i opreme. Njemačka je formalno ponovo ujedinjena 3. 10. 1990., oko 11 mjeseci nakon otvaranja Zida.

Hronologija

• Nakon Drugog svjetskog rata: Berlin je podijeljen na okupacione sektore četiri savezničke sile.
• 1952.: Istočna Njemačka zatvara granicu sa Zapadnom Njemačkom, ali granica između sektora u Berlinu ostaje otvorena.
• 13. 8. 1961.: Počinje zatvaranje granice oko Zapadnog Berlina bodljikavom žicom.
• 1. 7. 1988.: Više od 180 skvotera iz Lennéovog trougla penje se preko Zida u Istočni Berlin.
• 9. 10. 1989.: Oko 70.000 ljudi učestvuje u mirnim demonstracijama u Lajpcigu.
• 9. 11. 1989.: Nakon Šabovskijeve izjave granični prijelazi otvaraju se za okupljene mase.
• Juni 1990.: U ulici Ackerstraße počinje sistematsko rušenje Zida.
• 1990.: Dmitrij Vrubelj slika čuveni poljubac u galeriji East Side Gallery.
• 3. 10. 1990.: Njemačka je formalno ponovo ujedinjena.
• 2015.: Šabovskijeva originalna rukom pisana bilješka ulazi u zbirku muzeja Haus der Geschichte.

Karta Berlinskog zida: kuda je prolazio

Danas ne možete pratiti trasu Zida samo tražeći beton. Veći dio uklonjen je do kraja 1990. Pomoći vam mogu dva sredstva. Karta Mauerspuren Fondacije Berlinski zid prikazuje trasu iz 1989., zajedno sa sačuvanim dijelovima zida i tragovima granice. Pješačka i biciklistička staza Berliner Mauerweg prati nekadašnji granični pojas oko 160 kilometara kroz Berlin i Brandenburg. Podijeljena je na 14 etapa.

Memorijalni kompleks Berlinskog zida u ulici Bernauer Straße

Memorijalni kompleks Berlinskog zida proteže se oko 1,4 kilometra duž nekadašnjeg graničnog pojasa u ulici Bernauer Straße. Centar za posjetioce nalazi se na adresi Bernauer Straße 119, 13355 Berlin. U službenim uputama Fondacije za dolazak navedene su stanica Nordbahnhof i stanica Bernauer Straße na liniji U8.

U središtu kompleksa, između dva visoka čelična zida, sačuvan je dio graničnog pojasa dug 70 metara. Ovdje možete vidjeti sam granični pojas, a ne samo oslikanu betonsku ploču.

East Side Gallery i poljubac na Berlinskom zidu

East Side Gallery je sačuvani dio Zida dug oko 1,3 kilometra. Proteže se duž ulice Mühlenstraße, između stanice Ostbahnhof i mosta Oberbaumbrücke. Nakon otvaranja Zida, 118 umjetnika iz 21 zemlje naslikalo je svoja djela na nekadašnjem graničnom zidu.

Najpoznatije među njima je poljubac. Dmitrij Vrubelj naslikao ga je 1990. Kao predložak poslužio mu je snimak Režisa Bosua iz oktobra 1979., na kojem su Leonid Brežnjev i Erih Honeker.

Detalji koje nećete naći u vodičima

• Bijela boja za sjene. Površine zidova okrenute prema graničnom pojasu bile su obojene u bijelo. Na toj podlozi jasno su se ocrtavale sjene ljudi koji su noću pokušavali pobjeći.
• Bijeg kroz prozor. U ulici Bernauer Straße pročelja nekih stambenih zgrada nalazila su se u Istočnom Berlinu, dok je trotoar ispred njih pripadao Zapadnom Berlinu. Ljudi su 1961. bježali na Zapad izlazeći kroz prozore.
• Prelazak u suprotnom smjeru. Kada je policija 1. 7. 1988. ispraznila Lennéov trougao, više od 180 zapadnoberlinskih skvotera popelo se preko Zida u Istočni Berlin. Taj put Zid je pređen sa Zapada na Istok.
• Izgubljena bilješka. Godinama se smatralo da je Šabovskijeva rukom pisana bilješka s konferencije za novinare održane 9. 11. 1989. izgubljena. Original je 2015. ušao u zbirku muzeja Haus der Geschichte.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Wikipedia — Berlinski zid en.wikipedia.org
2. Fondacija Berlinski zid (Stiftung Berliner Mauer) — Berlinski zid stiftung-berliner-mauer.de
3. Fondacija Berlinski zid — Žrtve Berlinskog zida stiftung-berliner-mauer.de
4. Fondacija Berlinski zid — Brošura i karta memorijalnog kompleksa Berlinskog zida (PDF) stiftung-berliner-mauer.de
5. Fondacija Berlinski zid — Memorijalni kompleks Berlinskog zida, informacije za posjetioce stiftung-berliner-mauer.de
6. Fondacija Berlinski zid — Memorijalni kompleks Berlinskog zida, karta kompleksa stiftung-berliner-mauer.de
7. Fondacija Berlinski zid — East Side Gallery, karta i informacije stiftung-berliner-mauer.de
8. Fondacija Berlinski zid — Berliner Mauer Fotos (Vrubeljeva slika prema Bosuovoj fotografiji) mauer-fotos.de
9. Fondacija Berlinski zid — Karta Mauerspuren mauerspuren.de
10. Uprava berlinskog okruga Reinickendorf — Turistički vodič (PDF) berlin.de
11. Haus der Geschichte (LeMO) — Demonstracije ponedjeljkom hdg.de
12. Haus der Geschichte (LeMO) — Originalna Šabovskijeva bilješka hdg.de
13. Njemački savezni arhiv (Stasi-Mediathek) — Saopćenje agencije ADN o prijelaznoj uredbi o putovanjima u inostranstvo stasi-mediathek.de
14. Berlin.de — Berliner Mauerweg berlin.de

Image: Berlinermauer.jpg — Noir, CC BY-SA 3.0