Avinjonsko papinstvo (turski: Avignon Papalığı) naziv je za razdoblje od 1309. do 1377. godine. Tada je sedam uzastopnih papa, od Klementa V do Grgura XI, upravljalo Crkvom iz Avignona umjesto iz Rima. Klement V ostao je sjeverno od Alpa zbog nesigurnosti u Italiji, svojih političkih veza i tamošnjih crkvenih poslova. Kada je papinski dvor stigao, Avignon se nalazio izvan Francuskog kraljevstva.
Zašto se onda ovo razdoblje toliko povezuje s francuskom moći? Svih sedam papa bili su francuskog porijekla. Ipak, francuski utjecaj i kontrola francuskog kralja dva su različita pitanja. Ako pratite vlasništvo nad gradom, gradnju palače i povratak u Rim, možete razumjeti i zašto avinjonsko papinstvo treba razlikovati od Zapadnog raskola, koji je počeo 1378. godine.
Zašto se Klement V nastanio u Avignonu?
Bertrand de Got, nadbiskup Bordeauxa, postao je papa Klement V 1305. godine. Njegova odluka da ostane sjeverno od Alpa imala je više uzroka. Historičar Zutshi navodi nemire u sjevernoj i srednjoj Italiji, zdravstvene probleme, veze s Gaskonjom i bliske odnose s Filipom IV.
Klementa su izvan Italije zadržavali i crkveni poslovi. Među njima su bili templarsko pitanje, pripreme za sabor u Vienneu i suparništvo Engleske i Francuske. Njegovo boravište zato je bilo rezultat ličnih okolnosti, političkih veza i neposrednih obaveza.
Dolazak papinskog dvora u Avignon 1309. nije značio da se Klement odmah uselio u veliku palaču koju danas možete vidjeti. U gradu je boravio povremeno i odsjedao u dominikanskom samostanu. Monumentalna rezidencija nastala je za vrijeme njegovih nasljednika.
Dugotrajno odsustvo iz Rima imalo je i ranije primjere. Prema izračunu koji prenosi Zutshi, pape su između 1198. i 1304. oko 60 posto vremena provodile izvan Rima. Posebnost Avignona bila je u tome što je postao središte upravljanja tokom sedam uzastopnih pontifikata.
Ko je tada politički kontrolirao Avignon?
Avignon se 1309. nalazio u Kraljevstvu Arles, koje je bilo dio Svetog Rimskog Carstva. Bio je izvan Francuskog kraljevstva. Ako preseljenje papinskog dvora shvatite samo kao prelazak na teritoriju francuskog kralja, dobit ćete pogrešnu sliku tadašnje političke karte.
Prije prodaje 1348. grad je pripadao Ivani I, napuljskoj kraljici, koja je nosila i titulu grofice Provanse. Obližnji Comtat Venaissin bio je neposredni crkveni posjed od 1274. godine. Te susjedne teritorije imale su različite vlasnike, iako su obje postale tijesno povezane s prisustvom papa.
Klement VI kupio je Avignon od Ivane 1348. za 80.000 florina. Time se promijenio odnos papinstva prema gradu u kojem je boravilo: papa je sada posjedovao i sam Avignon. Kupovina se dogodila nekoliko decenija nakon dolaska Klementa V. Papinski boravak i papinsko vlasništvo zato nisu počeli istovremeno.
Koliki su utjecaj francuski kraljevi imali na papinstvo?
Francuski utjecaj bio je znatan. Svih sedam papa iz avinjonskog razdoblja bili su francuskog porijekla. Klement V je za nekoliko godina promijenio i sastav Kardinalskog zbora, dajući francuskim kardinalima većinu.
Ta imenovanja pomažu objasniti zašto je papinstvo djelovalo tako blisko povezano s Francuskom. Takav dojam dodatno je pojačavao Klementov lični odnos s Filipom IV.
Da li je to značilo poslušnost francuskom kralju, ostaje pitanje tumačenja. Historičar Jean Favier priznavao je brojčanu prevlast Francuza unutar ustanove, ali je tvrdio da njena uprava nije bila podređena kralju. Time je razlikovao utjecaj na sastav crkvenog vrha od kontrole nad papinskim odlukama.
Avinjonske pape pokušavale su i okončati Stogodišnji rat. Blake Beattie u svom akademskom pregledu navodi te neuspješne pokušaje uz kritike njihove zavisnosti od francuske krune. Njihova diplomatija zato pripada ovoj slici jednako kao i njihove francuske veze.
Kako su se razvijale papinska palača i centralna uprava?
Ivan XXII, papa od 1316. do 1334., preuredio je biskupsku rezidenciju pored katedrale u prvu papinsku palaču u kojoj je bila smještena crkvena uprava. To je uslijedilo nakon povremenih boravaka Klementa V u dominikanskom samostanu. Rezidencija s upravnim prostorijama razvijala se kroz više faza.
Za vrijeme Klementa V i Ivana XXII ojačala je centralna uprava. Papinstvo je proširilo neposrednu kontrolu nad imenovanjima na crkvene službe koje su donosile prihode. Avignon je zato bio važan kao središte odlučivanja i prikupljanja prihoda, a ne samo kao papinsko boravište.
Jedan izvor prihoda bile su anate. To su bile uplate iz prihoda prve godine novopopunjene crkvene službe. Za poređenje iz svakodnevnog života, zamislite preseljenje ureda: važna je njegova adresa, ali i imenovanja i uplate kojima se tamo upravlja. U Avignonu su se boravište i upravna vlast razvijali zajedno.
Benedikt XII naručio je gradnju nove papinske palače između 1335. i 1342. godine. Radove je vodio Pierre Poisson. Tom gradnjom papinska uprava dobila je rezidenciju koja je nadilazila ranije preuređenje biskupskog smještaja.
Klement VI proširio je palaču tokom svog pontifikata, od 1342. do 1352. godine. Dogradnju je vodio Jean de Louvres. Velika kapela izgrađena je iznad Velike dvorane za audijencije. Ove uzastopne gradnje objašnjavaju zašto palaču treba posmatrati kao djelo više pontifikata.
Hronologija
- 1274: Comtat Venaissin, u blizini Avignona, postao je crkveni posjed.
- 1305: Bertrand de Got izabran je za papu i uzeo je ime Klement V.
- 1309: Klement V doveo je papinski dvor u Avignon.
- 1316–1334: Ivan XXII prilagodio je biskupsku rezidenciju potrebama papinske uprave.
- 1335–1342: Palača Benedikta XII izgrađena je pod vodstvom Pierrea Poissona.
- 1342–1352: Klement VI proširio je palaču.
- 9. 6. 1348.: Sastavljen je dokument o prodaji Avignona Klementu VI.
- 1367: Urban V vratio se u Rim.
- 1370: Urban V vratio se u Avignon.
- 13. 9. 1376.: Grgur XI napustio je Avignon.
- 17. 1. 1377.: Grgur XI stigao je u Rim.
- 1378: Suparnička polaganja prava Urbana VI i Klementa VII na papinsku službu označila su početak Zapadnog raskola.
- 1417: Izborom Martina V na saboru u Konstanzu okončan je raskol.
Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima
Na proširenju palače Klementa VI radilo je u prosjeku 600 ljudi. Radovi su trajali uprkos okolnostima Stogodišnjeg rata i Crne smrti. Broj radnika daje vam konkretnu predstavu o obimu radova iza prostorija i građevina povezanih s njegovim pontifikatom.
Toranj Trouillas u sklopu palače visok je 52 metra. Ako kompleks pokušavate razumjeti kroz njegove pojedinačne dijelove, ta mjera pruža koristan oslonac uz Veliku kapelu i Veliku dvoranu za audijencije. Palača je povezivala visoke, masivne građevine s prostorijama za papinsku upravu.
O kupovini grada sačuvan je i konkretan dokumentarni trag. Francuski zajednički katalog rukopisa bilježi prijepis iz 1356. godine dokumenta o prodaji datiranog 9. 6. 1348. Transakcija se zato može povezati s katalogiziranim rukopisnim zapisom, uz poznatu kupoprodajnu cijenu.
Historijsko središte Avignona upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1995. godine. Upisana cjelina obuhvata Papinsku palaču, biskupske građevine i most. Ako grad posjećujete ili proučavate, ta cjelina smješta palaču u širi historijski okvir.
Po čemu se avinjonsko papinstvo razlikovalo od Zapadnog raskola koji je počeo 1378.?
Za povratak u Rim bilo je potrebno više pokušaja. Urban V otišao je tamo 1367., ali se 1370. vratio u Avignon. Grgur XI kasnije je napustio Avignon 13. 9. 1376., a u Rim je stigao 17. 1. 1377. Njegov odlazak i dolazak objašnjavaju zašto se kao završetak ovog razdoblja navodi 1376. ili 1377. godina.
Zapadni raskol počeo je nakon tog povratka. Neki kardinali koji su u aprilu 1378. izabrali Urbana VI kasnije su osporili valjanost izbora. U septembru su izabrali Klementa VII kao suparničkog papu. Središnji problem sada su bila suprotstavljena polaganja prava na papinsku službu.
Katolička historiografija priznaje svih sedam avinjonskih papa iz razdoblja 1309–1377. kao zakonite. Klementa VII i Benedikta XIII iz kasnije avinjonske linije smatra protupapama. To što su obje grupe boravile u Avignonu ne znači da su ta dva razdoblja imala isti status.
Tokom Zapadnog raskola, koji je trajao od 1378. do 1417., suparničkim rimskoj i avinjonskoj liniji na kraju se pridružila i pizanska linija. Tada su postojala tri suparnička pretendenta na papinsku službu. Kriza je završena izborom Martina V 1417. na saboru u Konstanzu.
Često postavljana pitanja
Zašto su pape boravile u Avignonu umjesto u Rimu?
Jedan od razloga bili su nemiri u sjevernoj i srednjoj Italiji. Na odluku su utjecali i zdravlje Klementa V, njegove veze s Gaskonjom, odnos s Filipom IV te crkveni poslovi sjeverno od Alpa.
Je li Avignon 1309. bio dio Francuskog kraljevstva?
Nije. Nalazio se u Kraljevstvu Arles, unutar Svetog Rimskog Carstva. Klement VI kupio je grad od Ivane I 1348. godine.
Kada je završilo avinjonsko papinstvo?
Grgur XI otišao je 13. 9. 1376., a u Rim je stigao 17. 1. 1377. Ta dva datuma označavaju odlazak iz Avignona i dolazak u Rim.
Jesu li sedmorica avinjonskih papa bili protupape?
Nisu. Katolička historiografija priznaje sedmoricu kao zakonite pape. Klement VII i Benedikt XIII pripadali su kasnijoj avinjonskoj liniji i smatraju se protupapama.
Izvori
- Cambridge — P. N. R. Zutshi, Avinjonsko papinstvo cambridge.org
- Oxford Bibliographies — Joëlle Rollo-Koster, Avinjonsko papinstvo academic.oup.com
- Wikipedia — Avinjonsko papinstvo en.wikipedia.org
- Institut de France — Pape se nastanjuju u Avignonu podcasts.institutdefrance.fr
- Palais des Papes — 9 papa u Avignonu palais-des-papes.com
- Bibliothèque nationale de France, Catalogue collectif de France — Dokument o prodaji Avignona ccfr.bnf.fr
- Cambridge — Blake Beattie, Avinjonsko papinstvo i Veliki zapadni raskol cambridge.org
- Palais des Papes — Najveća gotička palača palais-des-papes.com
- UNESCO — Historijsko središte Avignona whc.unesco.org
FAQ
Zašto su pape boravile u Avignonu umjesto u Rimu?
Na tu odluku utjecali su nemiri u sjevernoj i srednjoj Italiji, zdravlje Klementa V, njegove veze s Gaskonjom i Filipom IV te crkveni poslovi sjeverno od Alpa.
Je li Avignon 1309. bio dio Francuskog kraljevstva?
Nije. Avignon se nalazio u Kraljevstvu Arles, unutar Svetog Rimskog Carstva. Klement VI kupio je grad od Ivane I 1348. godine.
Kada je završilo avinjonsko papinstvo?
Grgur XI napustio je Avignon 13. 9. 1376., a u Rim je stigao 17. 1. 1377. Razlika između datuma odlaska i dolaska objašnjava zašto se navode različite godine završetka ovog razdoblja.
Smatraju li se sedmorica avinjonskih papa protupapama?
Ne. Katolička historiografija priznaje sedmoricu papa iz razdoblja 1309–1377. kao zakonite. Klementa VII i Benedikta XIII iz kasnije avinjonske linije smatra protupapama.
Image: Fazio degli Uberti, II Dittamondo, avec le commentaire d' Andrea Morena da Lodi. Ms. Ital. 81. Fol. 18r.jpg — Gennadii Saus i Segura, Public domain
