Ahi Evran i ahijsko bratstvo: esnafi u Anadoliji

Ko je bio Ahi Evran?

Ahi Evran (tur. Ahi Evran) bio je mistik koji je živio u Anadoliji u 13. vijeku. Pripisuje mu se doprinos osnivanju ahijske organizacije. Poštuje se kao duhovni zaštitnik kožara, odnosno pir. Ministarstvo kulture i turizma opisuje ga kao predvodnika trgovaca i zanatlija iz 32 struke.

Turska vjerska enciklopedija TDV İslâm Ansiklopedisi bilježi njegovo puno ime kao Şeyh Nasîrüddin Mahmûd bin Ahmed el-Hûyî. Posljednji dio imena, el-Hûyî, upućuje na mjesto njegovog rođenja. To je Hoj (Hoy), grad u historijskoj oblasti Azerbejdžana, danas unutar granica Irana.

Život iza legende

Nije ostao na jednom mjestu. Prema enciklopediji, neko vrijeme živio je u Denizliju (Denizli), Konji (Konya) i Kajseriju (Kayseri). Zatim se nastanio u Kiršehiru, gdje je ostao do kraja života.

Turski nominacijski dosje dostavljen UNESCO-u povezuje ovu priču s određenom godinom. U njemu piše da je 1205. došao u Kajseri i ondje osnovao ahijsku organizaciju. To je prikaz iz tog dosjea, a ne općeprihvaćena činjenica.

Godine njegovog rođenja i smrti nisu pouzdano utvrđene:

• Rođenje: Turska Wikipedia navodi približno 1171. Engleska Wikipedia navodi 1169.
• Godišnjica: Turska nacionalna komisija za UNESCO opisuje obilježavanje iz 2021. kao 850. godišnjicu njegovog rođenja. Taj račun polazi od 1171.
• Smrt: Stranica portala Kültür Portalı o Kiršehiru navodi 1261. Enciklopedija prenosi tvrdnje o 1262. i o razdoblju između 1300. i 1317.

Zato ćete u različitim knjigama naići na različite godine. Nijedna nije konačno utvrđena.

Šta je bilo ahijsko bratstvo?

Ahijstvo (Ahilik) bilo je vjerska i društvena organizacija koja se pojavila u Anadoliji u 13. vijeku. Enciklopedija navodi da je na njegov nastanak utjecala organizacija fütüvvet iz šireg islamskog svijeta. Izraz fütüvvet često se prevodi kao „viteštvo“ ili „mladalačka muževnost“.

Čak je i porijeklo naziva predmet rasprave. Prema jednom objašnjenju, ahî je arapska riječ koja znači „moj brat“. Drugo tumačenje izvodi naziv iz turske riječi akı, u značenju „velikodušan“.

Pravila su bila zapisana. Vjerske, moralne i poslovne odredbe reda nalaze se u tekstovima poznatim kao fütüvvetnâme. Poslovna i moralna pravila pripadala su istom kodeksu.

Kako je funkcionirao esnafski sistem?

U zanatskom dijelu bratstva postojala su tri stepena: majstori, kalfe i šegrti. Važilo je strogo pravilo za otvaranje radnje. Šegrt koji nije dovoljno dobro izučio zanat nije smio otvoriti vlastitu radnju.

Bratstvo je nadziralo i tržište. U vrijeme anadolskih Seldžuka ahijske jedinice bile su zadužene za nadzor robe i kvaliteta te za određivanje cijena. Laganje i varanje ubrajali su se u prekršaje zbog kojih je član mogao biti isključen iz zanata.

Pomislite na istaknutu cijenu i oznaku kvaliteta na onome što danas kupujete. Današnji kupac očekuje poštenu cijenu i robu koja odgovara onome što je obećano. Ahijski sistem nastojao je osigurati oboje unutar samog zanata. Bratstvo je pritom bilo vlastiti nadzorni organ.

Zašto baš kožari?

Ahi Evran je pir tabaka, odnosno štavljača kože, i drugih kožara. U osmansko doba njegova zavija u Kiršehiru služila je kao duhovno središte kožara i drugih zanatlija.

Starješina kiršehirske zavije nosio je titulu Ahi Baba. On i predstavnici koje je ovlastio imali su pravo šegrtima vezivati pojas şed. Taj detalj pokazuje da zavija nije bila samo mjesto štovanja. Nalazila se na vrhu djelotvornog lanca ovlasti.

Pogled izvana: Ibn Batuta

U 14. vijeku, za vladavine Orhana Gazija (Orhan Gazi), putnik Ibn Batuta prošao je kroz Anadoliju. Boravio je u ahijskim zavijama (zaviye) i opisao ih u svom putopisu. Ako putujete Turskom s vodičem u ruci, prolazite putem kojim je i on išao, ali na drugačiji način. Vi noćite gdje možete, a on je noćio u zavijama bratstva.

Zavija i turbe u Kiršehiru

Ahi Evranova zavija (Ahi Evran Zaviyesi) nalazi se u centru Kiršehira. Turbe je smješteno u njenoj prostoriji pod kupolom na sjevernoj strani. Vrijeme prvobitne izgradnje zavije nije poznato. Pretpostavlja se da je nastala u 14. vijeku kao jednostavna građevina.

Kasniji vladari dograđivali su kompleks:

• Godine 1450. Seydi Beyoğlu Emir Hasan-beg dao je podići građevinu nad grobom.
• Godine 1481. Dulkadıroğlu Alâüddevle-beg proširio ju je.
• Godine 1560–1561. dograđen je mesdžid (mescit).
• Munara je podignuta početkom 20. vijeka.
• Generalna direkcija vakufa (Vakıflar Genel Müdürlüğü) obnovila je kompleks između 1968. i 1972. Tom obnovom dobio je izgled koji danas vidite.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

• Državni berati. Šejhovi zavije dobili su carske ukaze, odnosno berate (berat), 1780., 1782., 1822–1823. i 1842. Njima su potvrđivali svoje ovlasti nad trgovcima i zanatlijama.
• Ponovo upotrijebljen kamen. Graditelji su koristili materijal donesen s antičkih ruševina u okolini.
• Jednostavan kenotaf. Veliki drveni sanduk u obliku tabuta u turbetu jednostavne je izrade. Simbolično označava Ahi Evranov mezar.
• Zmaj na krovu. Tokom obnove na piramidalnu kapu turbeta postavljen je novi završni ukras s likom zmaja.
• Pojas kao znak ovlasti. Samo su Ahi Baba i njegovi ovlašteni predstavnici mogli šegrtima vezivati pojas şed.

Hronologija

• 1169. ili oko 1171.: Različite godine koje se navode za Ahi Evranovo rođenje u Hoju.
• 1205.: Prema prikazu iz nominacijskog dosjea za UNESCO, dolazi u Kajseri i osniva ahijsku organizaciju.
• 13. vijek: Nakon boravka u Kajseriju, Konji i Denizliju nastanjuje se u Kiršehiru.
• 1261., 1262. ili 1300–1317.: Različite godine koje se navode za njegovu smrt.
• 14. vijek: Pretpostavljeno razdoblje nastanka prve zavije u Kiršehiru.
• 1450.: Emir Hasan-beg gradi nad grobom.
• 1481.: Alâüddevle-beg proširuje građevinu.
• 1560–1561.: Zaviji je dograđen mesdžid.
• 1968–1972.: Obnova koju provodi Generalna direkcija vakufa.
• 15. 4. 2014.: Turbe je predloženo za UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine.
• 2021.: U UNESCO-ov program godišnjica uključena je 850. godišnjica rođenja.

UNESCO-ovo priznanje

Ahi Evranovo turbe predloženo je 15. 4. 2014. za UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine kao kulturno dobro. Ta lista predstavlja prvi korak. Ona ne znači puni upis na Listu svjetske baštine.

Drugo, zasebno priznanje uslijedilo je 2021. Turska, Iran i Azerbejdžan podnijeli su zajednički dosje. Ahi Evranova 850. godišnjica rođenja uvrštena je u UNESCO-ov program godišnjica za 2021. Tri zemlje zajedno polažu pravo na njegovo naslijeđe. To odgovara životnom putu čovjeka rođenog u Hoju koji je živio i radio u Anadoliji.

Posjeta Kiršehiru

Kada dođete, potražite kupolu na sjevernom kraju zavije. Zatim u unutrašnjosti pogledajte drveni kenotaf. Obratite pažnju na staro kamenje u zidovima i zmaja na kapi turbeta. Građevina čuva slojeve iz 15. vijeka, 16. vijeka, početka 20. vijeka i obnove iz 1968–1972. Dok prolazite kroz nju, možete čitati njenu historiju.

Često postavljana pitanja

Ko je bio Ahi Evran?

Sufija iz 13. vijeka povezan s osnivanjem ahijskog reda, poštovan kao zaštitnik kožara. TDV İslâm Ansiklopedisi navodi njegovo ime kao Şeyh Nasîrüddin Mahmûd bin Ahmed el-Hûyî.

Gdje je ukopan Ahi Evran?

U prostoriji pod kupolom na sjevernoj strani Ahi Evranove zavije u centru Kiršehira. Veliki, jednostavni drveni kenotaf simbolično označava njegov mezar.

Kada je živio?

Godine su sporne. Kao godina rođenja navodi se 1169. ili približno 1171. Za smrt se navode 1261., 1262. ili razdoblje između 1300. i 1317.

Šta su ahije radile na tržištu?

Za vrijeme anadolskih Seldžuka nadzirale su robu i njen kvalitet te učestvovale u određivanju cijena. Članovi koji su lagali ili varali mogli su biti isključeni iz zanata.

Je li turbe na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?

Još nije. Predloženo je za Tentativnu listu 15. 4. 2014.

Izvori

1. TDV İslâm Ansiklopedisi — Ahî Evran islamansiklopedisi.org.tr
2. TDV İslâm Ansiklopedisi — Ahijstvo islamansiklopedisi.org.tr
3. TDV İslâm Ansiklopedisi — Ahi Evranova zavija islamansiklopedisi.org.tr
4. Kültür Portalı — Ahi Evranova zavija kulturportali.gov.tr
5. UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Ahi Evranovo turbe whc.unesco.org
6. Turska nacionalna komisija za UNESCO — Obilježavanja godišnjica u 2021 unesco.org.tr
7. Wikipedia — Ahi Evran (turski) tr.wikipedia.org
8. Wikipedia — Ahi Evran (engleski) en.wikipedia.org

FAQ

Image: Kirahievran.jpg — Omur Tanyel, CC BY-SA 3.0