Postojanje Agamemnona kao historijskog vladara koji se borio kod Troje (Truva) nije potvrđeno nijednim poznatim dokumentom iz tog vremena. Zlatna Agamemnonova maska pripadala je nepoznatom muškarcu sahranjenom u Mikeni (Miken) u XVI vijeku prije nove ere. Starija je nekoliko vijekova od pretpostavljenog Trojanskog rata. Zato ne može poslužiti za utvrđivanje identiteta Homerovog (Homeros) vojskovođe.
Zašto onda maska nosi njegovo ime? Heinrich Schliemann je bogate grobove koje je iskopao 1876. godine povezao s mitološkom kraljevskom dinastijom. Da biste razumjeli tu identifikaciju, trebate razdvojiti tri stvari: Agamemnonovu ulogu u književnosti, dokaze o mikenskim vladarima i grob iz kojeg potječe čuveno zlatno lice.
Kako Homer i grčka tragedija prikazuju Agamemnona?
U grčkoj mitologiji Agamemnon je kralj Mikene, stariji Menelajev (Menelaos) brat i zapovjednik ahejske vojske koja plovi u rat protiv Troje. Ti odnosi objašnjavaju njegov autoritet u priči. Oni ne potvrđuju njegov identitet kao dokumentovane historijske ličnosti.
Prvo pjevanje Homerove Ilijade prikazuje zapovjednika čije odluke donose nesreću njegovoj vojsci. Agamemnon odbija osloboditi Hriseidu (Khryseis), kćerku Apolonovog (Apollon) svećenika Hrisa (Khryses). Apolon odgovara tako što među Ahejce (Akalar) šalje kugu. Kriza počinje zapovjednikovim postupanjem prema zarobljenici i njenom ocu.
Kada vrati Hriseidu, Agamemnon uzima Briseidu (Briseis), Ahilejev (Akhilleus) ratni plijen. Taj čin izaziva glavni sukob između dvojice zapovjednika. Ovdje možete prepoznati svakodnevni sukob oko položaja: neko se odrekne nečega vrijednog, a zatim sebi nadoknadi gubitak na tuđi račun.
Odiseja Agamemnonu daje drugačiju ulogu: on je ubijeni kralj koji se prisjeća vlastite smrti. U XI pjevanju njegov duh govori Odiseju (Odysseus) da ga je Egist (Aigisthos) ubio tokom gozbe, uz pomoć njegove supruge. U toj priči o povratku kući autoritet vojnog zapovjednika ne pruža mu nikakvu zaštitu.
Eshilova (Aiskhylos) tragedija Agamemnon, iz 458. godine prije nove ere, predstavlja ga kao kralja Arga (Argos). Radnja počinje ispred njegove tamošnje palače. Hor se prisjeća njegove odluke da žrtvuje kćerku kako bi flota mogla nastaviti pohod. Njegovo zapovijedanje zato u samoj drami ima cijenu koju plaća porodica.
Tragedija mijenja i neposrednog počinioca njegovog ubistva. Kod Eshila Agamemnona ubija Klitemnestra (Klytaimnestra). U Odiseji ga ubija Egist uz njenu pomoć. Te su razlike važne kada priče čitate kao dokaz: književne predaje ne nude jednu nepromijenjenu verziju njegovog života i smrti.
Postoje li dokazi iz Agamemnonovog vremena da je on postojao?
Nijedan poznati dokument iz tog vremena ne potvrđuje Agamemnona kao historijskog vladara koji je učestvovao u pohodu na Troju. Kasnije grčke pripovijesti opisuju učesnike rata, ali ih neposredno ne dokumentuju. Detaljna biografija književnog lika nije isto što i potvrda njegovog identiteta iz vremena u kojem je navodno živio.
Postoje arheološki dokazi o moćnim ljudima u Mikeni. Muzej umjetnosti Metropolitan opisuje bogatstvo grobova s okomitim oknima, datiranih oko 1550. godine prije nove ere, kao dokaz postojanja snažne elitne zajednice. Bogati ukopi potvrđuju da su pojedinci raspolagali znatnim sredstvima. Sami po sebi ne otkrivaju imena sahranjenih ljudi.
Pisana uprava također je bila dio mikenskog svijeta. Nacionalni arheološki muzej u Atini opisuje vladare palača koji su nosili titulu anax. Njihove uprave čuvale su arhive glinenih pločica ispisanih linearnim pismom B. Ti dokazi potvrđuju postojanje vladara i vođenja pisanih evidencija. Ne poistovjećuju nijednog vladara s Agamemnonom iz pohoda na Troju.
Tavagalavino pismo (Tawagalawa Mektubu) iz XIII vijeka prije nove ere nudi još jednu privlačnu poveznicu. Pripisuje se Hatušiliju III (III. Hattuşili), a vladaru Ahijave (Ahhiyawa) obraća se kao velikom kralju i bratu. Ipak, ne navodi njegovo ime niti ga poistovjećuje s Agamemnonom. Izrazi koji potvrđuju kraljevski položaj ne mogu nadomjestiti nedostajuću potvrdu ličnog identiteta.
Razlika je jasna. Za mikenske elite, vladare palača i pisanu upravu postoje dokazi. Tvrdnja da je jedan određeni vladar bio Homerov Agamemnon zahtijeva dodatnu potvrdu identiteta. Ne pružaju je ni bogati grobovi ni neimenovani kralj iz pisma.
Zašto je Agamemnonova maska starija od pretpostavljenog Trojanskog rata?
Arheološko datiranje maske smješta je prije vremena u koje se pretpostavlja da je pao Agamemnonov pohod. Smarthistory je datira približno u razdoblje 1550–1500. godine prije nove ere. Grčki Nacionalni arhiv spomenika određuje širi vremenski okvir: XVI vijek prije nove ere. Oba datiranja smještaju predmet nekoliko vijekova prije pretpostavljenog Trojanskog rata.
Zemaljski muzej Mecklenburg-Vorpommern za masku navodi približno 1600. godinu prije nove ere. Pretpostavljeni rat smješta u XIII–XII vijek prije nove ere i izričito odbacuje mogućnost da je maska pripadala Homerovom vojskovođi. Datiranja se razlikuju, ali hronološki problem ostaje isti: ukop je suviše ran.
U okviru te pretpostavljene hronologije maska ne može premostiti vremenski jaz. Nazvati je Agamemnonovom maskom ne znači pomjeriti njen ukop nekoliko vijekova unaprijed.
Sam predmet je posmrtna maska izrađena od zlatnog lima. Reljefno oblikovane crte prikazuju lice bradatog muškarca. Nacionalni arhiv spomenika bilježi Agamemnonovo ime kao tradicionalni naziv predmeta. Međutim, ne navodi lično ime čovjeka čije je lice maska prekrivala. Zlatno lice je sačuvano, ali identitet njegovog vlasnika ostaje nepoznat.
Hronologija
- XVI vijek prije nove ere: Razdoblje u koje grčki Nacionalni arhiv spomenika datira posmrtnu masku.
- Oko 1550–1500. godine prije nove ere: Vremenski raspon u koji Smarthistory datira Agamemnonovu masku.
- XIII–XII vijek prije nove ere: Pretpostavljeno razdoblje Trojanskog rata.
- 458. godina prije nove ere: Godina Eshilove tragedije Agamemnon.
- 1876. godina: Schliemannova iskopavanja u Mikeni otkrivaju čuvenu zlatnu masku.
- 28. 11. 1876.: Datum Schliemannovog dokumentovanog telegrama koji Dickinson razmatra.
- 1999. godina: William M. Calder III iznosi tvrdnju da je čuvena maska krivotvorina.
- 2005. godina: Oliver Dickinson u časopisu Hesperia objavljuje analizu dokumentarnih dokaza koji pobijaju tu tvrdnju.
Kako se Schliemannova tumačenja razlikuju od arheoloških dokaza?
Schliemann je bogate nalaze iz mikenskih grobova, uključujući zlatne maske i prsne ploče, smatrao dokazom da je otkrio kraljevske grobnice mitološke dinastije Atrida (Atreusoğulları). Svojim tumačenjem dodijelio je arheološkim ostacima identitete iz književnosti. Bogatstvo grobova bilo je stvarno. Za te lične identifikacije bili su potrebni dokazi koji nadilaze samo bogatstvo.
Čuvena maska pronađena je tokom iskopavanja 1876. godine u grobu V s okomitim oknom, u grobnom krugu A. Njen muzejski inventarni broj je NM 624, a pripada južnom ukopu u tom grobu. Ti podaci potvrđuju precizan arheološki kontekst. Ne potvrđuju da je sahranjeni čovjek zapovijedao vojskom koja je krenula na Troju.
Zasebna rasprava tiče se autentičnosti maske. William M. Calder III je 1999. godine tvrdio da je NM 624 krivotvorina koju je Schliemann podmetnuo u grob. Oliver Dickinson odbacio je tu optužbu nakon proučavanja dokumentacije o iskopavanju u svom članku iz 2005. godine u časopisu Hesperia. Pogrešno pripisivanje maske Agamemnonu i optužba za krivotvorenje različite su tvrdnje. Za njih su potrebni različiti dokazi.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Male rupice oko ušiju pružaju praktičan trag o upotrebi maske. Nacionalni arhiv spomenika tumači ih kao naznaku da je zlatni lim koncem bio pričvršćen za lice pokojnika. One povezuju predmet s postupkom ukopa i otkrivaju više od njegovog prepoznatljivog izgleda zlatnog lica.
Dickinsonovo čitanje dokumenata dodatno usložnjava priču o čuvenom nazivu. On tvrdi da je lice koje je Schliemann prvobitno povezao s Agamemnonom pripadalo sjevernom ukopu u istom grobu. Taj je pokojnik nosio masku NM 623, a ne proslavljenu NM 624 iz južnog ukopa.
Sličan oprez zahtijeva i čuvena izjava koja se pripisuje Schliemannu, o tome da je ugledao Agamemnonovo lice. Dickinson je razlikuje od dokumentovanog telegrama od 28. 11. 1876. Poznatu izreku opisuje kao priču prihvaćenu ponavljanjem. Ne smatra je tekstom tog telegrama.
Dickinson ukazuje i na stalni nadzor Panagiotisa Stamatakisa te prisustvo grčkih vojnika tokom iskopavanja. Te okolnosti koristi kao dokaze protiv tvrdnje da je Schliemann tajno podmetnuo krivotvorenu masku. Njegovo odbacivanje optužbe zasniva se na dokumentaciji o iskopavanju, a ne samo na slavi predmeta.
Ako planirate vidjeti masku, original se čuva u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini. Ne nalazi se na arheološkom nalazištu Mikena. Predmet opisan na stranici Zemaljskog muzeja Mecklenburg-Vorpommern, dimenzija 26 × 26,5 centimetara, replika je tog originala.
Često postavljana pitanja
Je li Agamemnon zaista postojao?
Njegov historijski identitet ostaje nedokazan. Nijedan poznati dokument iz tog vremena ne potvrđuje da je bio vladar koji je učestvovao u pohodu na Troju.
Čije je lice na Agamemnonovoj maski?
Maska je prekrivala lice nepoznatog muškarca iz groba V s okomitim oknom u Mikeni. Njen tradicionalni naziv ne dokazuje da je taj čovjek bio Agamemnon.
Zašto zlatna maska ne može pripadati Homerovom Agamemnonu?
Maska potječe iz XVI vijeka prije nove ere. To je smješta nekoliko vijekova prije XIII–XII vijeka prije nove ere, u koje se smješta pretpostavljeni Trojanski rat.
Gdje se nalazi original Agamemnonove maske?
Original se čuva u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini. Maska je iskopana u Mikeni, ali se ne čuva na tom arheološkom nalazištu.
Izvori
- Wikipedia — Agamemnon en.wikipedia.org
- Vikipedi — Agamemnon tr.wikipedia.org
- MIT-ov internetski arhiv klasika — Eshil, Agamemnon classics.mit.edu
- Encyclopedia.com — Agamemnon, Drama za učenike i studente encyclopedia.com
- Nacionalni arheološki muzej, Atina — Zbirka mikenskih starina namuseum.gr
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Mikenska civilizacija metmuseum.org
- Zemaljski muzej Mecklenburg-Vorpommern — Takozvana Agamemnonova maska landesmuseum-mv.de
- Oliver Dickinson — „Agamemnonovo lice“, Hesperia 74, 2005 ascsa.edu.gr
- SearchCulture — Nacionalni arhiv spomenika, zapis o maski searchculture.gr
- Smarthistory — Agamemnonova maska smarthistory.org
FAQ
Je li Agamemnon zaista postojao?
Njegov historijski identitet ostaje nedokazan. Nijedan poznati dokument iz tog vremena ne potvrđuje da je bio vladar koji je učestvovao u pohodu na Troju.
Čije je lice na Agamemnonovoj maski?
Maska je prekrivala lice nepoznatog muškarca iz groba V s okomitim oknom u Mikeni. Njen tradicionalni naziv ne dokazuje da je taj čovjek bio Agamemnon.
Zašto zlatna maska ne može pripadati Homerovom Agamemnonu?
Maska potječe iz XVI vijeka prije nove ere, nekoliko vijekova prije XIII–XII vijeka prije nove ere, u koje se smješta pretpostavljeni Trojanski rat.
Gdje se nalazi original Agamemnonove maske?
Original se čuva u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini, a ne na arheološkom nalazištu Mikena.
Image: Tailed jay (Graphium agamemnon menides).jpg — Charles J. Sharp, CC BY-SA 4.0
