Bumerang (turski: bumerang) je zakrivljena alatka za bacanje koju aboridžinske zajednice u Australiji koriste za lov i druge namjene. Postoje povratni i nepovratni oblici. Povratni bumeranzi vraćaju se zakrivljenom putanjom jer njihovi krakovi u obliku krila stvaraju nejednak uzgon. Tako nastaje moment sile koji žiroskopskom precesijom mijenja osu rotacije. Ipak, većina aboridžinskih bumeranga ne vraća se bacaču.
Povratni let samo je jedan dio ove historije. Bumeranzi su lovcima pomagali da usmjere patke prema mrežama. Služili su i kao udaraljke uz muziku i ples, a širili su se trgovačkim putevima kroz unutrašnjost Australije. Ako pratite njihove materijale, let i namjene, naići ćete i na drevne drvene nalaze iz Australije i na primjerak od mamutove slonovače iz Poljske.
Šta je bumerang?
Engleska riječ „boomerang” potječe iz jednog aboridžinskog jezika s područja Sidneja. Taj naziv obuhvata alatke različitih oblika i namjena. Neke su izrađivane za povratni let. Druge su služile kao lovačko oružje ili kao alatke za poslove pri kojima povratak uopće nije bio potreban.
Nacionalni muzej Australije navodi da je velika većina aboridžinskih bumeranga nepovratna. Ta je razlika važna kada zamišljate ovaj predmet. Sam zakrivljeni oblik ne otkriva vam je li određeni primjerak bio namijenjen kružnom letu ili nekom drugom zadatku.
Tradicionalni drveni bumeranzi izrađivani su od tvrdog drveta, uključujući akaciju i eukaliptus. Prema Muzeju Powerhouse, izrađivači su birali granu ili korijen i oblikovali drvo zagrijavanjem ili vlaženjem. Materijal i postupak oblikovanja dio su historije ovog predmeta jednako kao i njegov let.
Zašto se bumerang vraća?
Sama zakrivljenost ne objašnjava povratak bumeranga. Presudan je i oblik površine njegovih krakova. Te površine imaju profil krila. Da biste razumjeli let, taj oblik trebate razmotriti zajedno s kretanjem bumeranga naprijed i njegovom rotacijom.
Dok se povratni bumerang okreće, jedan krak kreće se u smjeru leta, a drugi u suprotnom smjeru. Krak koji se kreće u smjeru leta ima veću brzinu u odnosu na zrak. Zbog te razlike na njemu nastaje veći uzgon nego na suprotnom kraku.
Nejednak uzgon stvara moment sile. Budući da se bumerang okreće, taj moment žiroskopskom precesijom mijenja smjer njegove ose rotacije. Ova promjena zakrivljuje putanju leta. Povratak, dakle, zavisi od povezanih djelovanja: površina u obliku krila, nejednakog uzgona i reakcije tijela koje rotira.
Australski muzej opisuje tipično bacanje desnom rukom koje počinje držanjem bumeranga u približno uspravnom položaju. Dok leti u luku ulijevo, bumerang postepeno prelazi u vodoravniji položaj. Možete zamisliti kako se njegov položaj mijenja tokom cijelog leta, umjesto da zakrivljeni predmet u zraku stalno zadržava isti položaj.
Prema opisu muzeja, tipičan povratni let traje oko osam sekundi. Bumerang se može podići na približno 15 metara. Ove brojke opisuju povratni let koji predstavlja muzej. Šira grupa obuhvata i brojne aboridžinske bumerange koji se ne vraćaju.
Kako su Aboridžini koristili bumerange u lovu?
Aboridžinski lovci koristili su bumerange za lov na emue i kengure. Vješti bacači mogli su pogoditi plijen udaljen oko 100 metara. Zbog te namjene nepovratni bumerang ima središnje mjesto u priči o lovu.
Za lov na patke primjenjivana je drugačija metoda. Povratni bumerang mogao je oponašati pticu grabljivicu koja jedri i usmjeriti jato prema unaprijed postavljenim mrežama. Ovdje je sam let doprinosio lovu. Bumerang je pomagao da se ptice usmjere prema drugom dijelu lovačke opreme.
Teški bumeranzi služili su i za ubijanje riba zarobljenih u lokvama koje ostaju nakon oseke. Te alatke nisu imale aerodinamičke osobine vrsta namijenjenih letu. Njihovo svrstavanje među bumerange pokazuje koliko je ta grupa bila široka. Isti naziv obuhvata predmete čije su praktične namjene zavisile od veoma različitih fizičkih osobina.
Neki veliki bumeranzi služili su kao toljage u borbi izbliza. Pojedini primjerci dostizali su dužinu od dva metra. Uz lovačke alatke i povratne oblike, ovi predmeti pokazuju zašto se historija bumeranga ne može objasniti jednim načinom leta ili jednim skupom dimenzija.
Kakvu su ulogu bumeranzi imali u muzici i obredima?
Dva bumeranga mogla su se udarati jedan o drugi kao udaraljke u aboridžinskoj muzici i plesu. Ako pljeskanjem održavate ritam, imate svakodnevni primjer koji vam pomaže da zamislite nastanak takvog zvuka. Ovdje je ponavljani zvuk nastajao udaranjem dvaju drvenih predmeta jednog o drugi.
Muzej Powerhouse objašnjava da ukrasi na bumeranzima mogu upućivati na određene aboridžinske zajednice ili obrede. Ukrašena površina zato može prenositi informacije koje nadilaze materijal i obris predmeta. Muzej povezuje te oznake sa značenjima važnim za zajednicu i obrede.
Bumeranzi se pojavljuju i u predanjima o stvaranju koja bilježi Nacionalni muzej Australije. U tim predanjima Preci bacaju bumerange i koplja na zemlju te tako oblikuju rijeke, planine i stijenske oblike. Predmeti se tako pojavljuju u pričama o nastanku pejzaža, kao i u opisima praktičnih aktivnosti.
Kako su se bumeranzi širili trgovačkim putevima?
Smatra se da su kukasti bumeranzi, poznati kao oblici „broj 7”, izrađivani na području oko pustinje Tanami. Trgovačkim putevima kroz unutrašnjost stizali su u centralnu i sjevernu Australiju. Njihova rasprostranjenost povezuje historiju određenog oblika s razmjenom između različitih mjesta.
Muzej umjetnosti Metropolitan čuva drveni primjerak koji se, uz određenu nesigurnost, pripisuje zajednicama Warlpiri ili Warumungu. Datira iz perioda od kraja devetnaestog do početka dvadesetog vijeka, a dimenzije su mu 25,7 × 71,8 centimetara. Ovaj predmet pruža konkretan primjer uz širu priču o kukastim oblicima i trgovini.
Koliko su stari bumeranzi?
Nacionalni muzej Australije datira bumerange otkrivene u močvari Wyrie Swamp u Južnoj Australiji na približno 10.000 godina. Pronađeni su 1973. godine. Starost predmeta i godina otkrića zasebni su dijelovi njihove arheološke historije.
Bumerang od mamutove slonovače iz pećine Obłazowa u Poljskoj proširuje ovu priču izvan Australije. Eksperimentalna istraživanja pokazala su da je mogao letjeti kao nepovratni bumerang. Njegov materijal razlikuje se od tradicionalnih australskih primjeraka od tvrdog drveta opisanih ovdje. Ipak, po načinu leta pripada nepovratnoj grupi.
Procjena njegove starosti se promijenila. Na stranici Australskog muzeja iz 2023. godine poljski predmet opisan je kao star približno 23.000 godina. Studija koju su Talamo i saradnici objavili 2025. smješta ga znatno ranije. Pritom koristi model njegovog arheološkog konteksta, a ne direktno mjerenje samog bumeranga.
Ta studija predlaže raspon od 42.290–39.280 cal BP, odnosno kalibriranih godina prije sadašnjosti, uz vjerovatnoću od 95,4 posto. Kada upoređujete ove dvije procjene starosti, važna je metoda: noviji raspon proizlazi iz modeliranja konteksta koji okružuje predmet.
Hronologija
- 42.290–39.280 cal BP: Raspon koji studija iz 2025. predlaže za bumerang iz pećine Obłazowa.
- Prije približno 10.000 godina: Period u koji Nacionalni muzej Australije smješta bumerange iz močvare Wyrie Swamp.
- 1520–1795: Vremenski raspon utvrđen datiranjem ugljikom za bumerang iz Hillsdalea.
- 1838: Prema Australskom muzeju, prvo ispravno objašnjenje leta bumeranga objavljeno je anonimno u časopisu Dublin University Magazine.
- 1931: Bumerang iz Hillsdalea otkriven je tokom radova na kanalizaciji u Sidneju.
- 1973: Pronađeni su drevni drveni bumeranzi u močvari Wyrie Swamp.
- 1975: Nizozemski naučnik Felix Hess objavio je djelo Boomerang, Aerodynamics and Motion.
- 2025: Talamo i saradnici ponovo su procijenili starost bumeranga iz pećine Obłazowa.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Bumerang iz Hillsdalea pronađen je oko 10,5 metara ispod površine tla tokom radova na kanalizaciji u Sidneju 1931. godine. Datiranjem ugljikom provedenim 2019. smješten je u period između 1520. i 1795. godine. Dubina nalaza, godina otkrića i vremenski raspon opisuju različite dijelove historije ovog predmeta.
I historija objašnjavanja leta bumeranga ima svoj prekid. Prema Australskom muzeju, prvo ispravno objašnjenje objavljeno je bez imena autora u časopisu Dublin University Magazine 1838. godine. Zatim je bilo zaboravljeno više od jednog vijeka. Felix Hess kasnije je proučavao kretanje bumeranga u svom djelu iz 1975. godine.
Vrijedi pažljivije pogledati i metodu lova na patke. Povratni bumerang oponašao je grabljivicu koja jedri, dok su unaprijed postavljene mreže upotpunjavale lovnu postavku. Zajedno s teškim alatkama za ubijanje riba i velikim toljagama za borbu, ova namjena pokazuje raspon aktivnosti povezanih s bumeranzima u aboridžinskim zajednicama.
Često postavljana pitanja
Da li se svi bumeranzi vraćaju?
Ne. Nacionalni muzej Australije navodi da je većina aboridžinskih bumeranga nepovratna. Povratni let obilježje je jedne vrste unutar šire grupe alatki.
Zašto se povratni bumerang vraća?
Njegovi krakovi u obliku krila tokom rotacije stvaraju nejednak uzgon. Nastali moment sile žiroskopskom precesijom mijenja osu rotacije i zakrivljuje putanju leta.
Koliko su stari bumeranzi u Australiji?
Prema Nacionalnom muzeju Australije, primjerci iz močvare Wyrie Swamp stari su približno 10.000 godina. Otkriveni su u Južnoj Australiji 1973. godine.
Za šta su aboridžinske zajednice koristile bumerange?
Koristile su ih za lov, borbu izbliza, muziku i ples. Bumeranzi se pojavljuju i u predanjima o stvaranju u kojima Preci oblikuju obilježja pejzaža.
Izvori
- Zbirka Powerhouse — Bumerang collection.powerhouse.com.au
- Nacionalni muzej Australije — Najraniji dokazi o bumerangu u Australiji nma.gov.au
- Australski muzej — Bumeranzi australian.museum
- Australski muzej — Povratni bumerang: kako leti australian.museum
- Australski muzej — Zašto bumerang leti australian.museum
- PLOS ONE — Bumerang i kosti journals.plos.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Bumerang metmuseum.org
FAQ
Da li se svi bumeranzi vraćaju?
Ne. Prema Nacionalnom muzeju Australije, većina aboridžinskih bumeranga pripada nepovratnim vrstama.
Zašto se povratni bumerang vraća?
Njegovi krakovi u obliku krila stvaraju nejednak uzgon dok se okreće i kreće naprijed. Nastali moment sile žiroskopskom precesijom mijenja osu rotacije i zakrivljuje putanju leta.
Koliko su stari bumeranzi u Australiji?
Nacionalni muzej Australije datira bumerange pronađene 1973. godine u močvari Wyrie Swamp u Južnoj Australiji na približno 10.000 godina.
Za šta su aboridžinske zajednice koristile bumerange?
Koristile su ih za lov, borbu izbliza, kao udaraljke uz muziku i ples te u obredima. Bumeranzi se pojavljuju i u predanjima o stvaranju.
Image: "Number 7" fighting boomerang.jpg — The Trustees of the British Museum, CC BY-SA 4.0
