Italijansko-turski rat ukratko: šta se dogodilo 1911–1912?
Italijansko-turski rat počeo je 29. 9. 1911., a završio 18. 10. 1912. Italija je napala Osmansko Carstvo kako bi osvojila njegove preostale sjevernoafričke teritorije u današnjoj Libiji (Libya). Mustafa Kemal pridružio se otporu kao oficir dobrovoljac. Mirovni sporazum u Ouchyju okončao je rat povlačenjem osmanskih snaga.
Ako ovaj sukob poznajete kao Tripolitanski rat, riječ je o istom ratu. Glavne borbe vodile su se na području Tripolija (Trablusgarp) i Bengazija (Bingazi). Ipak, sukob se proširio na Jadransko more, Egejsko more, Dardanele i Crveno more. Kolonijalna invazija u Sjevernoj Africi prerasla je u rat na više pomorskih područja.
Zašto je počeo Italijansko-turski rat?
Italija je željela osvojiti Tripoli i Bengazi kako bi proširila svoje kolonijalno carstvo. To su bile posljednje osmanske teritorije u Sjevernoj Africi. Njihovo osvajanje uklonilo bi osmansku vlast iz te regije i stavilo teritoriju pod italijansku upravu. Kolonijalno širenje bilo je glavni cilj invazije.
Italija je svoje planove za Libiju povezivala i s problemima u zemlji. Namjeravala je osnovati koloniju u koju bi se naseljavali siromašni Italijani. Time je željela ublažiti nezaposlenost i smanjiti iseljavanje. Planirana kolonija tako je služila i teritorijalnim ambicijama i naseljavanju stanovništva.
Italija je intervenciju opravdavala tvrdnjom da su njeni državljani u Libiji izloženi diskriminaciji. Historičarka Rachel Simon tu tvrdnju smješta u okvir već pripremljene politike kolonizacije. Ta razlika je važna: navedena pritužba odnosila se na italijanske državljane, dok je širi cilj bio kontrola osmanske teritorije.
Italija je 28. 9. 1911. osmanskoj vladi uputila ultimatum s rokom od 24 sata. Sljedećeg dana objavila je rat. Osmanski sultan bio je Mehmed V Rešad, a italijanski kralj Vittorio Emanuele III. Objava rata označila je početak sukoba koji je trajao do oktobra 1912.
Karta Italijansko-turskog rata: gdje su se vodile borbe?
Ako rat pratite na karti, počnite od Tripolija i Bengazija u današnjoj Libiji. Zatim pronađite Tobruk i Dernu (Derne), gdje je služio Mustafa Kemal. Ta mjesta povezuju teritorijalni cilj invazije s njegovim učešćem u otporu. Ujedno vam pomažu da razlikujete pohod u Libiji od italijanskih napada na drugim područjima.
Zatim pogledajte prema Jadranskom i Egejskom moru, Dardanelima i Crvenom moru. Borbe su zahvatile sva ta područja. Odmah nakon objave rata italijanske snage granatirale su osmanski torpedni brod kod Preveze (Preveze), u današnjoj Grčkoj (Yunanistan). Već su se početne ratne akcije, dakle, odvijale i izvan Libije.
Kao i kada planirate svakodnevno putovanje, dostupni pravci bili su važni. Britanske i francuske prepreke na pravcima kroz Egipat i Tunis (Tunus) otežavale su slanje osmanskih pojačanja. Slabost osmanske mornarice bila je dodatna prepreka. Slanje velikih snaga u Libiju zato je bilo jedan od glavnih problema za branioce.
Koje su bile glavne bitke i napadi u Italijansko-turskom ratu?
Italijanska mornarica zatražila je predaju Tripolija 2. 10. 1911. Grad je bombardirala 3. 10. 1911. Pomorska sila pomogla je Italiji da napadne obalu, ali kontrola obalnih položaja nije značila i kontrolu cijele teritorije. Otpor se nastavio izvan tih položaja.
Osmanski oficiri dobrovoljci pomagali su u organiziranju i obuci lokalnog stanovništva. Među njima su bili Mustafa Kemal, Enver, Fethi, Nuri i Fuat. Osmansku odbranu podržavale su i senusijske snage pod vodstvom Sejjida Ahmeda Šerifa. Otpor se zato oslanjao i na osmanske oficire i na snage iz same regije.
Italija je 5. 11. 1911. proglasila suverenitet nad Libijom. Njena vojna kontrola ostala je ograničena na obalu. Razlika između proglašenog suvereniteta i stvarne kontrole ključna je za razumijevanje ovog pohoda. Italija je mogla polagati pravo na teritoriju, a istovremeno se na njoj suočavati s organiziranim otporom.
Italijanska mornarica napala je utvrđenja na Dardanelima 18. 4. 1912. Cilj je bio prisiliti osmansku vladu da pristane na mir. Italija je zatim krenula u okupaciju Dodekaneza, uključujući Rodos (Rodos). Te operacije povezale su rat u Libiji s mjestima koja putnici susreću na putovanjima po Turskoj i Egejskom moru.
Koja je bila uloga Mustafe Kemala u Italijansko-turskom ratu?
Mustafa Kemal napustio je Istanbul 15. 10. 1911. kako bi stigao u Libiju. Pridružio se oficirima dobrovoljcima koji su organizirali lokalni otpor i provodili vojnu obuku. Njegova uloga obuhvatala je pripremu boraca i komandovanje na bojištu. Tokom pohoda, 27. 11. 1911., unaprijeđen je u čin štabnog majora.
Mustafa Kemal je 22. 12. 1911. s jedinicama pod svojom komandom napao italijanske snage kod Tobruka. Napad je Italijanima nanio gubitke. Tobruk je zato konkretno bojište u njegovoj ratnoj službi, a ne samo mjesto povezano s njegovim putovanjem u Libiju.
Tokom borbi 16. 1. 1912. povrijedio je lijevo oko. Liječen je u bolnici Hilâl-i Ahmer. U martu 1912. preuzeo je komandu u Derni. Tamo je predvodio osmanske jedinice i lokalne snage otpora protiv italijanske okupacije.
Ako pratite ulogu Mustafe Kemala, posmatrajte Tobruk i Dernu zajedno. Tobruk označava njegov napad u decembru. Derna označava komandu koju je preuzeo u martu. Njegova služba bila je dio šire odbrane koju su podržavali oficiri dobrovoljci, lokalni borci i senusijske snage.
Avioni u Italijansko-turskom ratu: šta se događalo u zraku?
Italija je na početku rata poslala devet aviona u Tripoli. U grupi su bila dva aviona Blériot, tri Nieuporta, dva Farmana i dva aviona Etrich Taube. Ti avioni postali su dio istog pohoda u kojem su italijanske pomorske snage napadale obalu, a osmanski oficiri organizirali otpor na kopnu.
Kapetan Carlo Piazza je 23. 10. 1911. avionom Blériot XI izveo prvu izviđačku misiju avionom u ratnim uslovima. Giulio Gavotti je 1. 11. 1911. bacio bombe iz aviona Etrich Taube. Tim letom izvedeno je prvo zračno bombardiranje iz aviona. Izviđanje i bombardiranje bili su zasebne prekretnice u ovom ratu.
Hronologija
- decembar 1908.: Mustafa Kemal započeo je raniju službu u Tripoliju.
- 28. 9. 1911.: Italija je uputila ultimatum s rokom od 24 sata.
- 29. 9. 1911.: Italija je objavila rat.
- 3. 10. 1911.: Italijanska mornarica bombardirala je Tripoli.
- 15. 10. 1911.: Mustafa Kemal napustio je Istanbul i krenuo prema Libiji.
- 23. 10. 1911.: Carlo Piazza izveo je izviđanje avionom u ratnim uslovima.
- 1. 11. 1911.: Giulio Gavotti izveo je bombardiranje iz aviona.
- 5. 11. 1911.: Italija je proglasila suverenitet nad Libijom.
- 27. 11. 1911.: Mustafa Kemal unaprijeđen je u čin štabnog majora.
- 22. 12. 1911.: Mustafa Kemal napao je italijanske snage kod Tobruka.
- 16. 1. 1912.: Mustafa Kemal povrijedio je lijevo oko.
- mart 1912.: Preuzeo je komandu u Derni.
- 18. 4. 1912.: Italija je napala utvrđenja na Dardanelima.
- 8. 10. 1912.: Počeo je Prvi balkanski rat.
- 18. 10. 1912.: Mirovni sporazum u Ouchyju okončao je rat.
- 1923.: Lozanskim mirovnim sporazumom priznat je italijanski suverenitet nad Rodosom i Dodekanezom.
Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Mustafa Kemal putovao je pod imenom Mustafa Šerif, predstavljajući se kao novinar. Taj identitet koristio je na putovanju koje je započelo u Istanbulu 15. 10. 1911. Na ratište je, dakle, stigao nakon putovanja pod lažnim imenom i uz predstavljanje lažnim zanimanjem.
Libija mu je već bila poznata. Od decembra 1908. Mustafa Kemal proveo je oko dva mjeseca na službi u Tripoliju. Ta služba prethodila je njegovom povratku tokom rata, kada je došao kao oficir dobrovoljac. Njegova povezanost s regijom zato je počela prije italijanske invazije.
Šta je odlučeno mirovnim sporazumom u Ouchyju?
Prvi balkanski rat počeo je 8. 10. 1912. Zbog njega je sklapanje mira s Italijom za osmansku vladu postalo hitno. Deset dana kasnije, 18. 10. 1912., potpisan je mirovni sporazum u Ouchyju, kod Lozane (Lozan) u Švicarskoj. Sporazum je okončao osmansko-italijanski rat.
Sporazum je predviđao povlačenje osmanskih snaga iz Tripolija i Bengazija. Zauzvrat je Italija trebala napustiti Rodos i druga ostrva koja je okupirala. Dogovor se odnosio i na sjevernoafričke teritorije koje su bile glavni cilj invazije i na ostrva zauzeta tokom šireg italijanskog pohoda.
Povezanim sultanskim ukazom od 15. 10. 1912. Tripoliju i Bengaziju dodijeljena je autonomija. Ukaz je predviđao imenovanje sultanovog predstavnika i sudije. Te odredbe bile su dio sporazuma iz Ouchyja, uz povlačenje osmanskih snaga.
Ko je pobijedio u Italijansko-turskom ratu?
Italija je pobijedila u ratu. Osmansko Carstvo izgubilo je pokrajinu Tripoli i okrug Bengazi. Povuklo se sa svojih posljednjih sjevernoafričkih teritorija. Ipak, Italija 1912. nije kontrolirala cijelu Libiju. Okupaciju je dovršila tek početkom 1930-ih.
Italija je zadržala i Rodos i Dodekanez, umjesto da ih vrati u skladu sa sporazumom iz Ouchyja. Turska je priznala italijanski suverenitet nad tim ostrvima članom 15. Lozanskog mirovnog sporazuma iz 1923. Sporazum iz 1912. i priznanje iz 1923. pripadaju različitim fazama ovog teritorijalnog ishoda.
Često postavljana pitanja
Kada je vođen Italijansko-turski rat?
Rat je trajao od 29. 9. 1911. do 18. 10. 1912. Glavno ratište bilo je na području današnje Libije, ali borbe su zahvatile i Jadransko more, Egejsko more, Dardanele i Crveno more.
Zašto je Mustafa Kemal bio u Libiji?
Mustafa Kemal pridružio se osmanskim oficirima dobrovoljcima koji su pomagali u organiziranju otpora italijanskoj invaziji. Borio se kod Tobruka, a kasnije je u Derni komandovao osmanskim i lokalnim snagama otpora.
Je li sporazum u Ouchyju Italiji dao potpunu kontrolu nad Libijom?
Sporazum je osigurao povlačenje osmanskih snaga, ali italijanska kontrola ostala je nepotpuna. Otpor se nastavio, a Italija je okupaciju dovršila tek početkom 1930-ih.
Je li Italija vratila okupirana ostrva?
Italija je zadržala Rodos i Dodekanez. Turska je priznala italijanski suverenitet nad njima članom 15. Lozanskog mirovnog sporazuma iz 1923.
Izvori
- Wikipedia — Italijansko-turski rat en.wikipedia.org
- Vikipedi — Tripolitanski rat tr.wikipedia.org
- TDV Enciklopedija islama — Tripolitanski rat islamansiklopedisi.org.tr
- Rachel Simon — Italijansko-turski rat 1911–1912 encyclopedia.1914-1918-online.net
- Ministarstvo nacionalne odbrane — Period prije Nacionalne borbe ata.msb.gov.tr
- Enciklopedija Atatürka — Atatürk u Tripolitanskom ratu ataturkansiklopedisi.gov.tr
- Smithsonian Air & Space — Prvi ratni avion na svijetu smithsonianmag.com
FAQ
Zašto je počeo Italijansko-turski rat?
Italija je željela proširiti svoje kolonijalno carstvo osvajanjem osmanskog Tripolija i Bengazija. Namjeravala je i naseliti siromašne Italijane u Libiji kako bi ublažila nezaposlenost i smanjila iseljavanje.
Šta je Mustafa Kemal radio u Italijansko-turskom ratu?
Mustafa Kemal pomagao je u organiziranju lokalnog otpora, napao italijanske snage kod Tobruka 22. 12. 1911. i preuzeo komandu u Derni u martu 1912.
Ko je pobijedio u Italijansko-turskom ratu?
Pobijedila je Italija. Osmansko Carstvo povuklo se sa svojih posljednjih sjevernoafričkih teritorija, iako Italija 1912. nije kontrolirala cijelu Libiju.
Šta je predviđao mirovni sporazum u Ouchyju?
Sporazum je predviđao povlačenje osmanskih snaga iz Tripolija i Bengazija u zamjenu za italijansko napuštanje Rodosa i drugih okupiranih ostrva. Italija ta ostrva nije vratila.
Image: Bellum1911.png — Memnon335bc, CC BY 3.0
