Tvrđava Alanja i Crvena kula: seldžučko uporište

Historija tvrđave Alanja: utvrđenje iznad Mediterana

Tvrđava Alanja (Alanya Kalesi) zauzima stjenoviti poluotok u naselju Hisariçi u Alanji (Alanya), u turskoj pokrajini Antaliji (Antalya). Njen unutrašnji dio, İçkale, nalazi se približno 250 metara iznad Mediterana. Ispod njega Crvena kula čuva luku. Zajedno s brodogradilištem, ove građevine pokazuju kako je seldžučko uporište povezivalo vrh, padine i obalu.

Razmjere tvrđave jasnije ćete sagledati ako pogledate i dalje od vrha. Njene zidine duge su približno 6,5 kilometara i imaju 140 kula. Unutar ograđenog prostora nalazi se gotovo 400 cisterni. Bilo je to utvrđeno naselje sa spremnicima za vodu, vjerskim građevinama i palačom, uz vojne objekte.

Veliki dio danas vidljive arhitekture potječe iz seldžučke gradnje u 13. vijeku, podignute na rimskim i istočnorimskim (bizantskim) utvrđenjima. Ranija utvrđenja važna su jer su Seldžuci gradili na već postojećem uporištu. Njihovi zahvati dali su poluotoku veliki dio njegovog sačuvanog arhitektonskog izgleda.

Od Korakesiona do seldžučke zimske prijestolnice

Naziv Korakesion pojavljuje se u zapisu geografa Skilaksa iz 4. vijeka prije nove ere. Do 2. vijeka prije nove ere naselje je postalo jedno od gusarskih središta. Strme stijene i zaklonjena luka objašnjavaju njegovu privlačnost. Isti prostor pružao je zaštićeno sidrište i uzvisinu pogodnu za odbranu.

U bizantsko doba tvrđava je bila poznata kao Kalonoros. I. Alaeddin Keykubad prihvatio je njenu predaju 1221. godine, a naselje je dobilo naziv Alaiye. Tom promjenom počeo je seldžučki graditeljski program koji je oblikovao palaču, lučka utvrđenja i brodogradilište.

Keykubad je nakon osvajanja naredio izgradnju seldžučke palače unutar İçkalea. Alanja je služila kao zimska prijestolnica, pa se na vrhu, uz odbrambene objekte, nalazila i vladarska rezidencija. Ostaci palače povezuju vojni prostor sa životom na dvoru. Pronađene pločice i zidne slike pružaju materijalne dokaze o uređenju njenih unutrašnjih prostora.

Crvena kula i seldžučka obala

Crvena kula (Kızılkule) izgrađena je radi zaštite luke, brodogradilišta i tvrđave od napada s mora. Keykubad je gradnju povjerio Ebu Ali Reha el Kettaniju, majstoru graditelju iz Halepa (Halep). Četveroredni građevinski natpis na sjevernoj fasadi datira građevinu u 4. 1226.

Kula ima osmerougaonu osnovu i pet nivoa: prizemlje, prvi sprat, međusprat, otvoreni sprat i otvorenu terasu. Kada je razgledate, njenu namjenu prepoznat ćete u otvorima i rasporedu nivoa. Bila je važan dio obalnih utvrđenja, postavljen tako da štiti nekoliko međusobno povezanih objekata.

Obližnje seldžučko brodogradilište ima pet lukova. Općina Alanja datira ga u 1228. godinu, u vrijeme Keykubadove vladavine. Posmatrano zajedno s Crvenom kulom, ono jasno pokazuje historijsku ulogu obale. Seldžučki graditeljski program obuhvatao je objekte za pomorske djelatnosti i utvrđenja za odbranu od napada s mora.

Ehmedek je služio odbrani od prijetnji s kopna. Izgrađen je za Keykubadove vladavine, godinu nakon Crvene kule, iznad helenističkih ostataka. Ova dva dijela odbrane bila su različito usmjerena. Crvena kula štitila je prilaz s mora, dok je Ehmedek bio postavljen za odbranu od kopnenih napada.

Vjerske građevine unutar zidina

Džamija i turbe Akşebe Sultana potječu iz 1230. godine. Nose ime Akşebe Sultana, jednog od prvih zapovjednika tvrđave. Ove građevine povezuju konkretnu ličnost s ranim seldžučkim naseljem. Ujedno daju vjersku dimenziju prostoru koji se često opisuje kroz zidine i kule.

Džamija Sulejmanija (Süleymaniye) čuva još jednu fazu historije tvrđave. Prvobitno je podignuta u 13. vijeku, a obnovio ju je sultan Sulejman Veličanstveni. Njena historija nastavlja priču i nakon Keykubadovog graditeljskog programa.

Hronologija

1. 4. vijek prije nove ere: Skilaks spominje Korakesion.
2. 2. vijek prije nove ere: Korakesion postaje gusarsko središte, čemu pogoduje zaklonjena luka.
3. 1221 I. Alaeddin Keykubad prihvata predaju tvrđave; naselje dobija naziv Alaiye.
4. 4. 1226 Natpis na sjevernoj fasadi Crvene kule datira njenu izgradnju.
5. 1227 Ehmedek je izgrađen iznad ranijih ostataka.
6. 1228 Izgrađeno je seldžučko brodogradilište, prema datiranju Općine Alanja.
7. 1230 Izgrađeni su džamija i turbe Akşebe Sultana.
8. 1985 U İçkaleu se provode terenska istraživanja, mjerenja i izrada arhitektonske dokumentacije.
9. 1986 U İçkaleu počinju arheološka iskopavanja.
10. 1987 Iskopavanja otkrivaju pločice u obliku zvijezde i križa.
11. 1988 U kompleksu palače otkrivene su sačuvane zidne slike.
12. 25. 2. 2000. Zabilježena je prijava Alanje na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine.
13. 2017 Završena je izgradnja žičare Damlataş–Ehmedek.

Detalji koje nećete pronaći u vodičima

Crvena kula nije jednako visoka sa svih strana. Počiva na kosoj stijenskoj podlozi. Njena istočna fasada visoka je 33 metra, dok je zapadna tri metra niža. Ta razlika jednako neposredno svjedoči o terenu ispod građevine kao i o njenom oblikovanju.

Vrijedi pažljivo pogledati i način zidanja. Donji zidovi spajaju pažljivo klesani krečnjak s ponovo upotrijebljenim stablima antičkih stubova. U gornjim dijelovima pojavljuje se crvena opeka. Na jednoj odbrambenoj građevini možete prepoznati različite materijale, uključujući dijelove prvobitno izrađene za stariju antičku arhitekturu.

Na fasadama kule nalazi se 56 puškarnica, 22 odbrambena otvora za izlijevanje i šest izljeva za vodu. Ti detalji razlikuju otvore namijenjene odbrani od onih za odvod vode. Vanjski izgled tako svjedoči o vojnoj ulozi kule i praktičnim potrebama održavanja građevine.

Iskopavanja u palači 1987. godine otkrila su temelje građevine dimenzija približno 9,15 × 4,80 metara u jugoistočnom dijelu İçkalea. Uz nju su pronađene pločice u obliku zvijezde i križa. Ti prepoznatljivi oblici omogućavaju da se o ukrašavanju palače govori na osnovu konkretnih arheoloških predmeta.

Tokom 1988. godine istraživači su u dijelovima kompleksa seldžučke palače otkrili izvorni malter i ostatke zidnih slika sačuvane na prvobitnom mjestu. Ova otkrića uslijedila su nakon istraživanja iz 1985. i početka iskopavanja 1986. godine. Unutrašnji prostori palače zato se mogu proučavati kroz sačuvane površine, kao i kroz izdvojene nalaze.

Gotovo 400 cisterni približava vam svakodnevni život naselja. Pomislite na vodu koju čuvate u vlastitom domu, a zatim zamislite takvo skladištenje širom naselja opasanog zidinama. Cisterne vam ovdje pružaju konkretan način da monumentalne zidine tvrđave povežete sa svakodnevnom potrebom za vodom.

Karta tvrđave Alanja: kako razumjeti lokalitet

Službena brošura tvrđave sadrži kartu lokaliteta koja povezuje numerisane lokacije s fotografijama. Na njoj su označeni zidine, ceste za vozila, pješačke staze, žičara i Crvena kula, među ukupno 28 tačaka za posjetioce. Koristite ovu kartu da razumijete odnos između vrha, naselja unutar zidina i obalnih građevina.

Karta vam pomaže i da Ehmedek i İçkale obuhvatite istom posjetom. Žičara vodi do područja Ehmedeka, dok İçkale zauzima vrh na približno 250 metara visine. Ako pratite položaj tih mjesta, lakše ćete razumjeti geografiju tvrđave nego ako svaki spomenik posmatrate kao zasebno odredište.

Tvrđava Alanja: kako doći i koristiti žičaru

Do tvrđave Alanja možete stići vozilom i javnim prijevozom. Uprava muzeja navodi da uspon pješice traje približno jedan sat. Ako odlučite hodati, to objavljeno trajanje može vam poslužiti kao praktično polazište za planiranje uspona do tvrđave.

Žičara je završena 2017. godine kako bi povezala područje plaže Damlataş s Ehmedekom unutar tvrđave. Njena gornja stanica dovodi vas u historijski odbrambeni prostor. Trasa povezuje donje polazište s dijelom izgrađenim za odbranu od kopnenih napada u vrijeme Keykubadove vladavine.

Cijena žičare do tvrđave Alanja i kupovina karata

Cjenovnik operatera pregledan 25. 10. 2026. navodi cijene povratnih karata: 250 TL za domaće odrasle posjetioce, 125 TL za učenike i studente te 620 TL za strane odrasle posjetioce. To su objavljene cijene žičare. Cijena ulaska u tvrđavu koju navodi Ministarstvo objavljena je zasebno, u katalogu elektronskih ulaznica.

Karte za žičaru prodaju se na blagajnama stanica Damlataş i Kale. Operater navodi da karte važe tokom cijelog dana kupovine. Prodajna mjesta i važenje karte istog dana korisni su podaci kada prijevoz usklađujete s radnim vremenom tvrđave.

Ulaznice i cijena ulaska u tvrđavu Alanja

Katalog elektronskih ulaznica Ministarstva navodi cijenu ulaska u tvrđavu Alanja od €12. Stranica za kupovinu upućuje na ulaznice s cijenom u eurima posjetioce koji nisu državljani Turske. Ministarstvo također navodi da za turske državljane u tvrđavi Alanja važi MüzeKart.

Kada planirate budžet, jasno razdvojite objavljene kategorije. Cijena od €12 odnosi se na ulazak u tvrđavu, dok se navedene cijene u lirama odnose na vožnju žičarom. Cjenovnik žičare razlikuje domaće odrasle posjetioce, učenike i studente te strane odrasle posjetioce. Stranica za kupovinu ulaznica za tvrđavu usmjerava kupovinu po cijeni u eurima prema državljanstvu.

Radno vrijeme tvrđave Alanja i blagajne

Stranica Ministarstva za posjetioce, pregledana 25. 10. 2026., navodi da je tvrđava Alanja otvorena svakog dana od 08:00 do 18:30. Blagajna se zatvara u 18:00. Ranije zatvaranje blagajne važno je kada planirate poslijepodnevnu posjetu, posebno ako računate i na približno jednosatni uspon pješice.

Često postavljana pitanja

Veliki dio današnje arhitekture potječe iz seldžučke gradnje u 13. vijeku, podignute na rimskim i bizantskim utvrđenjima. Keykubadov program obuhvatao je palaču, Crvenu kulu, Ehmedek i brodogradilište.

Četveroredni natpis na sjevernoj fasadi datira gradnju u 4. 1226. I. Alaeddin Keykubad povjerio je izgradnju graditelju Ebu Ali Reha el Kettaniju iz Halepa.

Povezuje područje Damlataşa s Ehmedekom unutar tvrđave. Izgradnja je završena 2017. godine.

Područje kulturne baštine koje obuhvata tvrđavu, brodogradilište i Crvenu kulu nalazi se na UNESCO-ovoj Tentativnoj listi svjetske baštine. Prijava je zabilježena pod brojem 1405, s datumom 25. 2. 2000.

Izvori

1. Wikipedia — Tvrđava Alanja i Alanya Kalesi en.wikipedia.org
2. Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje — Uprava Muzeja Alanja u Antaliji kvmgm.ktb.gov.tr
3. Portal kulture Turske — Tvrđava Alanja kulturportali.gov.tr
4. Općina Alanja — Historijska mjesta alanya.bel.tr
5. Ministarstvo kulture i turizma — Tvrđava Alanja muze.gov.tr
6. Atatürkov centar za kulturu — Sažetak izlaganja na simpoziju o pločicama palače u Alanji akmb.gov.tr
7. Općina Alanja — Crvena kula alanya.bel.tr
8. Općina Alanja — Ehmedek alanya.bel.tr
9. Direkcija za preduzeća i povezana društva Općine Alanja — Historijski lokaliteti Alanje isletmeler.alanya.bel.tr
10. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Antalije — Tvrđava Alanja antalya.ktb.gov.tr
11. Z. Kenan Bilici, Adalya — Zidna pločica iz iskopavanja tvrđave Alanja akmedmedia.ku.edu.tr
12. Bekir Eskici i Gülseren Dikilitaş — Konzervacija zidnih slika u kompleksu seldžučke palače u İçkaleu u Alanji taed.ktb.gov.tr
13. UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Alanja whc.unesco.org
14. Općina Alanja — Prvi putnik žičare u Alanji alanya.bel.tr
15. Ministarstvo kulture i turizma — Katalog elektronskih ulaznica za tvrđavu Alanja muze.gov.tr
16. Muzeji Turske — Službena brošura i karta tvrđave Alanja turkishmuseums.com

Image: Red Tower (Foreground), Alanya Castle (Background), Alanya, Türkiye.jpg — Julian Lupyan, CC0