Sigirija na Šri Lanki: gdje se nalazi Lavlja stijena?
Sigirija (Sigiriya) je drevna tvrđava na stijeni u okrugu Matale, u Centralnoj provinciji Šri Lanke. Nalazi se blizu Dambulle. NASA je opisuje kao granitni inselberg. To je usamljena stijena koja se uzdiže iz nižeg okolnog terena.
Prema UNESCO-u, granitna stijena uzdiže se oko 180 metara iznad svoje okoline. Kada je gledate iz ravnice, izgleda kao kamena kula spuštena usred ravnog predjela. Jedan kralj upravo je ovo mjesto izabrao za svoju prijestolnicu. Taj izbor je u središtu ove priče.
Zašto se naziva Lavlja stijena?
Ime Sinhagiri znači „Lavlja stijena“. Povezano je s golemim ulazom u obliku lava koji je nekada stajao na stijeni. UNESCO opisuje stari put do vrha kao niz galerija i stepeništa. Počinjali su u ustima ogromnog lava napravljenog od opeke i maltera.
Većina tog lava je nestala. Ostale su dvije velike šape, svaka duga oko tri metra. Ako stanete pored njih, možete procijeniti koliko je cijela figura morala biti velika. Posjetioci su nekada prolazili kroz lava da bi stigli na vrh.
Tvrđava Sigirija: šta je ovdje izgrađeno?
Sigirija nije jedna građevina. To je kompleks s tri cjeline:
- gornjom palačom na vrhu stijene;
- srednjim nivoom s Lavljom kapijom i Zidom ogledalom;
- palačama, odbrambenim kanalima i vrtovima u podnožju stijene.
Zaravan na vrhu zauzima oko 1,6 hektara. Među tamošnjim ruševinama nalaze se cisterne za vodu uklesane u stijenu. Zamislite krov s vlastitim rezervoarom za vodu. Graditelji su prije otprilike petnaest vijekova riješili isti problem, samo u kamenu.
Prije kralja: monasi na stijeni
Mjesto nije bilo prazno prije izgradnje palače. Natpisi na pismu brahmi na zapadnoj strani Sigirije pokazuju da su budistički monasi živjeli u podnožju stijene u 2. i 1. vijeku prije nove ere.
I iskopavanja upućuju na isto. Otkrila su faze gradnje od 3–2. vijeka prije nove ere do 12–13. vijeka nove ere. Sigirija je imala dugu historiju i prije i poslije svog slavnog kralja.
Kashyapina priča: preuzeto prijestolje i preseljena prijestolnica
Glavni pisani izvor je hronika Culavamsa. Prema njoj, Kashyapa je 477. godine preuzeo prijestolje tako što je naredio ubistvo svog oca, kralja Dhatusene. Njegov polubrat Moggallana pobjegao je u južnu Indiju.
Kashyapa I potom je vladao od 477. do 495. godine. U tom periodu preselio je prijestolnicu iz Anuradhapure u Sigiriju. Drugi izvor navodi da su budistički monasi koji su živjeli u Sigiriji tokom gradnje njegove palače premješteni na Pidurangalu. To brdo nalazi se oko jedan kilometar sjeverno od Sigirije.
Ovaj prikaz potječe iz hronike, pa ga čitajte kao tradicionalnu verziju događaja.
Vrtovi Sigirije
Palača je bila smještena unutar planski uređenog predjela. Vrtovi se dijele na tri glavne vrste:
- vodene vrtove;
- vrtove s velikim kamenim blokovima;
- terasaste vrtove.
Odbrambeni kanali i palače okruživali su podnožje stijene.
Zid ogledalo
Zid ogledalo nalazi se na srednjem nivou. Njegova površina prekrivena je krečnim malterom, uglačanim tako da je sjajio poput ogledala.
Zid je kasnije postao svojevrsna bilježnica. Posjetioci su u njega urezivali pjesme i misli. Neki od tih zapisa potječu iz 8. vijeka. To je slično imenima urezanim u klupu u parku, samo što su ovi zapisi opstali više od hiljadu godina. Pokazuju da su se ljudi penjali na Sigiriju kao posjetioci dugo nakon Kashyapine smrti.
Žene na slikama
U dvije udubine u stijeni nalaze se čuvene slike Sigirije. Zapis Digitalne biblioteke koledža Claremont iz 1999. godine dokumentuje 17 ženskih figura u prvoj udubini i 5 u drugoj.
Ko su te žene? Prema jednom tumačenju, riječ je o nebeskim nimfama koje se nazivaju apsare. Druga tumačenja vide u njima kraljice, kraljeve supruge ili božice. O tome se još raspravlja.
Predmet rasprave je i stil. Neki naučnici smatraju da su na ove slike utjecali zidni prikazi iz 5. vijeka u Ajanti u Indiji. To je pretpostavka, a ne utvrđena činjenica.
Kako se priča završila
Prema hronici, Moggallana je 495. godine porazio Kashyapu. Kashyapa je tokom poraza sebi oduzeo život.
Moggallana je preuzeo prijestolje i vratio prijestolnicu u Anuradhapuru. Palaču u Sigiriji predao je budističkim monasima kao samostan. Kraljevska prijestolnica trajala je samo 18 godina, od 477. do 495. Stijena je ponovo postala vjersko mjesto.
Oštećenje i restauracija
Slike su se suočile i sa savremenom prijetnjom. Na freske je 14. 10. 1967. bačena boja, koja ih je oštetila. Restauracija, u kojoj je učestvovao Luciano Maranzi, trajala je do 11. 4. 1968.
Popravak jedne osjetljive površine zahtijevao je oko šest mjeseci. Imajte to na umu kada danas gledate slike. Stare su i već su jednom bile oštećene.
Upis na UNESCO-ovu listu
Drevni grad Sigirija upisan je 1982. godine na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Upis je izvršen prema kulturnim kriterijima ii, iii i iv.
Vremenska linija
- 3–2. vijek prije nove ere: rane faze gradnje otkrivene iskopavanjima.
- 2–1. vijek prije nove ere: natpisi na pismu brahmi potvrđuju prisustvo budističkih monaha.
- 477: Kashyapa preuzima prijestolje, prema hronici Culavamsa.
- 477–495: Kashyapa vlada i razvija Sigiriju kao kraljevsku prijestolnicu.
- 495: Moggallana pobjeđuje, a Kashyapa umire. Prijestolnica se vraća u Anuradhapuru.
- 8. vijek: jedan od perioda kada posjetioci pišu pjesme na Zidu ogledalu.
- 12–13. vijek: kasne faze gradnje utvrđene iskopavanjima.
- 14. 10. 1967.: na freske je bačena boja.
- 11. 4. 1968.: završava restauracija nakon vandalizma.
- 1982: UNESCO upisuje Drevni grad Sigiriju na Listu svjetske baštine.
Detalji koje nećete naći u vodičima
- Neke fontane još rade. Podzemni vodeni sistem star oko 1.500 godina napaja neke od fontana. One i dalje rade tokom kišne sezone.
- Cvijet u njenoj ruci. Jedna žena iz zapisa biblioteke Claremont drži cvijet plumerije u desnoj ruci. U lijevoj drži tri cvijeta lotosa.
- Zidovi su mnogo puta pregrađivani. Dogradnje zidova i unutrašnje pregrade u skloništima u stijeni pokazuju najmanje pet ili šest faza pregradnje. Poput stare kuće koju su ljudi stalno preuređivali, ovo mjesto je tokom vijekova mijenjalo korisnike i namjenu.
- Grafiti su stari. Među pjesmama na Zidu ogledalu ima primjera iz 8. vijeka.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalazi Sigirija?
Nalazi se u okrugu Matale, u Centralnoj provinciji Šri Lanke, blizu Dambulle.
Koliko je visoka stijena Sigirija?
Prema UNESCO-u, granitna stijena uzdiže se oko 180 metara iznad okolnog terena. Zaravan na vrhu zauzima oko 1,6 hektara.
Zašto se naziva Lavlja stijena?
Sinhagiri znači „Lavlja stijena“. Ime se odnosi na golemi ulaz u obliku lava. Sačuvane su dvije šape, svaka duga oko tri metra.
Ko je izgradio palaču?
Hronika Culavamsa navodi da je kralj Kashyapa I preselio prijestolnicu iz Anuradhapure u Sigiriju. Vladao je od 477. do 495. godine.
Kada je Sigirija postala dio svjetske baštine?
UNESCO ju je upisao 1982. godine, prema kriterijima ii, iii i iv.
Izvori
- Wikipedia — Sigiriya en.wikipedia.org
- Vikipedi — Sigiriya tr.wikipedia.org
- UNESCO — Drevni grad Sigirija whc.unesco.org
- NASA Opservatorij za Zemlju — Granitna tvrđava Šri Lanke science.nasa.gov
- Centralni fond za kulturu — Tvrđava na stijeni Sigirija ccf.gov.lk
- Univerzitet Peradeniya — Mahinda Somathilake, Budistička pripadnost Sigirije ir.lib.pdn.ac.lk
- Digitalna biblioteka koledža Claremont — Slike Sigirije u udubini stijene: pećina 1 ccdl.claremont.edu
FAQ
Gdje se nalazi Sigirija?
Sigirija se nalazi u okrugu Matale, u Centralnoj provinciji Šri Lanke, blizu Dambulle.
Koliko je visoka stijena Sigirija?
Prema UNESCO-u, granitna stijena uzdiže se oko 180 metara iznad okolnog terena. Zaravan na vrhu zauzima približno 1,6 hektara.
Zašto se Sigirija naziva Lavlja stijena?
Ime Sinhagiri znači „Lavlja stijena“. Odnosi se na golemi ulaz u obliku lava na stijeni. Od njega su sačuvane dvije velike šape, svaka duga oko tri metra.
Kada je Sigirija postala dio svjetske baštine?
UNESCO je 1982. godine upisao Drevni grad Sigiriju na Listu svjetske baštine, prema kulturnim kriterijima ii, iii i iv.
Image: Sigiriya.jpg — Bernard Gagnon, CC BY-SA 3.0
