Prvi križarski rat kroz Anadoliju: Niceja, Dorilej i Antiohija

Prvi križarski rat: vrijeme pohoda i papin poziv

Prvi križarski rat odvijao se 1096–1099. godine. Pripreme su počele godinu ranije. Istočnorimski (bizantski) car Aleksije I Komnin zatražio je 1095. vojnu pomoć Zapada protiv Turaka Seldžuka. Taj zahtjev bio je jedan od glavnih pokretača cijelog pohoda.

Odgovorio mu je papa Urban II. Na saboru u Clermontu 27. 11. 1095. pozvao je na križarski pohod. Vjerski cilj bio je uspostaviti kršćansku vlast nad Svetom zemljom, uključujući Jerusalim.

U ovom članku pratite jedan dio te priče: put preko Anadolije, od Niceje do Dorileja i dalje do Antiohije.

Ko je protiv koga ratovao: vođe

Glavne križarske vođe bili su Gotfrid Bouillonski, Rajmund IV, grof od Toulousea, Bohemund Tarentski, Tankred i Balduin Bulonjski.

Na suprotnoj strani stajao je vladar anadolskih Seldžuka, sultan Kilič Arslan I. Bizantom je vladao Aleksije I Komnin. Tokom pohoda križari i bizantske snage sukobljavali su se s anadolskim Seldžucima, Danišmendidima, turskim emirima u Siriji i Fatimidima.

Aleksije je postavio i svoje zahtjeve. Od križarskih vođa koji su stigli u Carigrad (İstanbul) tražio je da Carstvu vrate sve nekadašnje bizantske zemlje koje preotmu Turcima. Zapamtite taj zahtjev. Ponovo će biti važan kod Antiohije.

Karta Prvog križarskog rata: kuda je vodio put

Otvorite kartu Turske i prstom pratite kretanje vojske. Redoslijed je lako pratiti:

1. Niceja, današnji İznik, prvi veliki cilj.
2. Osmaneli, zatim Dorilej kod Eskişehira.
3. Akşehir i Konija.
4. Ereğli.
5. Kayseri i Maraş.
6. Antiohija, grad koji danas poznajemo kao Antakya.

Kod Ereğlija se odvojio drugi, manji pravac. Tankred i Balduin poveli su zasebne odrede kroz prijevoj Gülek i spustili se u Ciliciju.

Odgovor na pitanje kuda je prošao Prvi križarski rat zato obuhvata veliko područje. Rat je zahvatio zapadnu i središnju Anadoliju, zatim Siriju, a završio je u Jerusalimu.

Prije glavnih vojski: Narodni križarski rat

Prva skupina koja je prešla u Anadoliju nije bila glavna vojska. Bili su to učesnici Narodnog križarskog rata. Kilič Arslan I porazio ih je 21. 10. 1096. u dolini Drakon, koja se pruža od Kibotosa do İznika.

Glavne vojske stigle su poslije njih. Došle su u Carigrad, sastale se s carem i zatim 1097. prešle u Anadoliju.

Niceja: prvi veliki cilj

Niceja je današnji İznik. Godine 1097. bila je prijestolnica Kiliča Arslana I. Bila je i prvi veliki cilj križara u Anadoliji.

Opsada je počela 14. 5. 1097. Završila je u noći s 18. na 19. 6. 1097., kada je grad predan Bizantincima, a ne križarima.

Bizantinci su povukli domišljat potez. Da bi prekinuli dopremanje zaliha gradu preko vode, prenijeli su čamce kopnom. Čamci su 17. 6. 1097. stigli do jezera İznik.

Predaju je pratilo strogo pravilo. Bizantski zapovjednik Manuel Butumit, koji je preuzeo grad, dopuštao je križarima ulazak samo u skupinama od najviše deset ljudi.

Ishod je bio jasan. İznik se vratio pod bizantsku vlast, kao i znatan dio zapadne Anadolije.

Dorilej: bitka 1. 7. 1097.

Nakon Niceje križari su nastavili put pod vodstvom bizantskog zapovjednika Tatikija. Preko Osmanelija krenuli su prema Dorileju, nedaleko od Eskişehira.

Radi lakšeg snabdijevanja hranom vojska se podijelila u dvije kolone. Ta ih je odluka zamalo skupo koštala. Bohemundova prethodnica našla se pod turskim napadom. Zatim su je sustigle jedinice koje su išle iza nje. Njihov dolazak preokrenuo je ishod.

Bitka kod Dorileja završila je 1. 7. 1097. pobjedom križara nad snagama Kiliča Arslana I.

Težak put do Konije i dalje

Pobjeda kod Dorileja otvorila je put u unutrašnjost. Marš time nije postao lakši.

Prema istraživanju Ebru Altan o putevima križarskih vojski, Kilič Arslan I naredio je spaljivanje usjeva i zatrpavanje bunara u krajevima kojima su križari trebali proći. To je veoma otežalo snabdijevanje.

Zamislite dugo putovanje na kojem su zatvorene sve benzinske pumpe i sva mjesta gdje možete uzeti vodu. Tako je izgledalo križarsko ljeto.

Vojska je tražila hranu i vodu. Poslije Bolvadina skrenula je prema Yalvaçu. Zatim je preko Akşehira sredinom augusta 1097. stigla do Konije.

Izabrani put zaobišao je i jednu opasnost. Križari nisu krenuli kraćim pravcem preko Ankare, Kulua i Cihanbeylija. Taj bi ih pravac ljeti vodio preko bezvodnog područja oko Slanog jezera (Tuz Gölü). Umjesto toga izabrali su Akşehir i Koniju.

Poslije Ereğlija glavnina vojske nastavila je putem Kayseri–Maraş. Tankred i Balduin sa svojim su snagama prošli kroz prijevoj Gülek u Ciliciju.

Antiohija: osam mjeseci opsade

Opsada Antiohije počela je 20. 10. 1097. Grad je branio Jagi Sijan. Opsada je trajala oko osam mjeseci. U križarskoj vojsci ljudi su umirali od gladi, bolesti i žeđi.

Grad je pao 3. 6. 1098. Presudna je bila veza koju je Bohemund uspostavio s čuvarem gradskih zidina po imenu Firuz. U noći s 2. na 3. 6. 1098. križari su se popeli na zidine i ušli u grad.

Pobjeda im je donijela samo kratak predah. Ubrzo su sami križari bili opkoljeni u Antiohiji. Ovaj put opsjedala ih je vojska Kerboge, vladara Mosula.

Križari su 28. 6. 1098. izašli iz grada i porazili Kerboginu vojsku. Ta pobjeda omogućila im je nastavak pohoda prema Jerusalimu.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

• Čamci preko kopna. Bizantinci su prenijeli čamce kopnom do jezera İznik. Stigli su 17. 6. 1097. da bi prekinuli snabdijevanje grada preko vode.
• Najviše deset odjednom. Nakon predaje Niceje Manuel Butumit dopuštao je križarima ulazak samo u skupinama od najviše deset ljudi.
• Zaobilazak Slanog jezera. Križari su izbjegli kraći put preko Ankare, Kulua i Cihanbeylija jer je ljeti vodio kroz bezvodno područje oko Slanog jezera.
• Skretanje radi vode. U potrazi za hranom i vodom vojska je poslije Bolvadina skrenula prema Yalvaçu, a zatim preko Akşehira stigla do Konije.
• Sporna relikvija. Pierre Bartholomée tvrdio je u junu 1098. da je u Antiohiji pronašao Sveto koplje. Prema predanju, tim je kopljem proboden Isusov bok. Rajmund mu je vjerovao. Papin predstavnik Adhemar i Bohemund sumnjali su u njegovu tvrdnju.

Oklop križara

Publikacija muzeja Metropolitan Museum of Art opisuje tjelesni oklop iz doba križarskih ratova kao verižnjaču: splet međusobno povezanih metalnih prstenova.

Imajte taj detalj na umu kada zamišljate marš. Vojnici su takav oklop nosili tokom anadolskog ljeta, na putevima uz koje su bunari bili zatrpani.

Put prema Jerusalimu

Kod Antiohije odnosi Bizanta i križara naglo su se promijenili. Aleksije je tražio povratak nekadašnjih bizantskih zemalja. Antiohija nije vraćena. Postala je središte Bohemundove kneževine.

Iste godine, 1098., osnovana je Grofovija Urfa pod Balduinovom vlašću.

Križari su 15. 7. 1099. osvojili Jerusalim, koji je tada bio pod fatimidskom vlašću. U gradu su izvršili veliki pokolj muslimana i Jevreja.

Pohod je završio pobjedom križara. Doprinio je nastanku Jerusalimskog kraljevstva. Bizantu je također vratio İznik i važan dio zapadne Anadolije.

Hronologija

• 1095: Aleksije I traži vojnu pomoć Zapada protiv Turaka Seldžuka.
• 27. 11. 1095.: Urban II u Clermontu poziva na križarski pohod.
• 1096: Učesnici Narodnog križarskog rata, a zatim i glavne križarske vojske, kreću na istok.
• 21. 10. 1096.: Kilič Arslan I poražava učesnike Narodnog križarskog rata u dolini Drakon.
• 14. 5. 1097.: Počinje opsada Niceje.
• 18–19. 6. 1097.: Niceja je predana Bizantincima.
• 1. 7. 1097.: Bitka kod Dorileja završava pobjedom križara.
• Sredina augusta 1097.: Glavnina vojske stiže do Konije.
• 20. 10. 1097.: Počinje opsada Antiohije.
• 1098: Osnovana je Grofovija Urfa pod Balduinovom vlašću.
• 3. 6. 1098.: Antiohija pada u ruke križara.
• 28. 6. 1098.: Križari poražavaju Kerboginu vojsku ispred Antiohije.
• 15. 7. 1099.: Jerusalim je osvojen, nakon čega slijedi pokolj.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Wikipedia — Prvi križarski rat en.wikipedia.org
2. Historical Association — Prvi križarski rat, 1095–99: hronologija history.org.uk
3. Vikipedi — Prvi križarski rat tr.wikipedia.org
4. Ebru Altan — Putevi kojima su križarske vojske prolazile kroz Anadoliju, Belleten belleten.gov.tr
5. Wikipedia — Opsada Niceje en.wikipedia.org
6. Wikipedia — Bitka kod Dorileja (1097) en.wikipedia.org
7. Wikipedia — Opsada Antiohije en.wikipedia.org
8. Andrew Buck — Križarski pohod u krizi: opsada i bitka kod Antiohije, 1097–98, Univerzitet u Cardiffu orca.cardiff.ac.uk
9. Historical Association — Prvi križarski rat history.org.uk
10. The Metropolitan Museum of Art — Oružje i oklop, bilten 32/4 resources.metmuseum.org

Image: Map of First Crusade – Roads of main armies-ar.png — Original: QWerk
Derivative work: باسم, CC BY-SA 3.0