Francuski protivnapadi i napredovanje Britanskog ekspedicijskog korpusa kroz prazninu između njemačke 1. i 2. armije zaustavili su njemački prodor prema Parizu u Prvoj bici na Marni (turski: Birinci Marne Muharebesi). Bitka je vođena od 5. 9. 1914. do 12. 9. 1914. Nijemci su se povukli i uspostavili odbrambene položaje na Aisni, ali njihove armije nisu uništene i rat se nastavio.
Jedna od simboličnih slika bitke jeste kolona pariških taksija koji prevoze vojnike prema bojištu. Ipak, ključ za razumijevanje ishoda leži u izloženom njemačkom boku, praznini širokoj približno 48 kilometara i savezničkim snagama koje su u nju prodrle. Ako pratite ta kretanja, jasnije ćete vidjeti vezu između odbrane Pariza i kasnijeg rovovskog fronta.
Koliko su njemačke armije prišle Parizu do septembra 1914. godine?
Njemačka konjica pojavila se kod Meauxa 2. 9. 1914. Grad se nalazio približno 25 milja, odnosno 40 kilometara, sjeveroistočno od Pariza. Njemačke snage stigle su u blizinu prijestolnice, ali su kretanja njihovih armija ubrzo otvorila priliku za protivnapad.
Prva armija Alexandera von Klucka i 2. armija Karla von Bülowa skrenule su jugoistočno od Pariza. Cilj im je bio obuhvatiti lijevo krilo francuskih snaga koje su se povlačile. Tim zaokretom izložile su vlastiti desni bok.
Šira njemačka strategija zavisila je od brze pobjede nad Francuskom. Plan Alfreda von Schlieffena, razrađen 1905. godine, predviđao je pobjedu nad Francuskom prije prebacivanja njemačkih armija na istok protiv Rusije. Napredovanje kod Pariza zato je bilo dio strategije čiji je uspjeh zavisio od redoslijeda vojnih pohoda.
Joseph Joffre izdao je naredbe za protivnapad 5. 9. 1914. Maunouryjeva francuska 6. armija trebala je krenuti iz Pariza prema istoku. Britanski ekspedicijski korpus upućen je prema Montmirailu, a francuskoj 5. armiji naređeno je da krene na sjever. Tim pokretima njemačke armije izložene su pritisku iz različitih pravaca.
Kako su francuske i britanske snage iskoristile prazninu u njemačkim linijama?
Njemačko pregrupisavanje protiv francuske 6. armije otvorilo je prazninu između 1. i 2. armije. Bila je široka približno 30 milja, odnosno 48 kilometara. Savezničke zračne patrole otkrile su taj prostor i donijele podatke o slaboj tački između njemačkih formacija.
Opća francuska protivofanziva počela je 6. 9. 1914. Bitka na Marni obuhvatala je borbe na rijeci Ourcq, na dvije rijeke Morin i u močvarama Saint-Gond, uz brojne manje operacije. Tim nazivom označava se povezan niz borbi na širokom prostoru.
Francuske i britanske snage napredovale su kroz prazninu. Britanski ekspedicijski korpus kretao se prema sjeverozapadu, prema Kluckovim snagama. Francuska 5. armija pod komandom Francheta d'Espèreyja napredovala je prema sjeveroistoku, prema Bülowu. Takvim pravcima kretanja ugrožavale su susjedne njemačke armije iz prostora između njih.
Britanci su prešli Petit Morin i zauzeli mostove preko Marne. Uspostavili su mostobran dubok približno osam kilometara. Ako bitku zamislite kao niz prelazaka preko rijeka, zauzeti mostovi pomoći će vam da razumijete kako se napredovanje nastavilo izvan početne praznine.
Bülow je naredio povlačenje 9. 9. 1914. Potpukovnik Richard Hentsch, koji je djelovao kao Moltkeov predstavnik, obavijestio je štab 1. armije da je nužno opće povlačenje. Izloženi bok, praznina između armija i savezničko napredovanje doveli su do njemačkog povlačenja.
Hronologija
- 1905: Schlieffen je razradio njemački ratni plan koji je predviđao pobjedu nad Francuskom prije okretanja na istok protiv Rusije.
- 26. 8. 1914: Počelo je prebacivanje francuskih trupa željeznicom s istočnog fronta prema centru i lijevom krilu.
- 2. 9. 1914: Njemačka konjica primijećena je kod Meauxa, približno 40 kilometara sjeveroistočno od Pariza.
- 5. 9. 1914: Joffre je izdao naredbe za protivnapad.
- 6. 9. 1914: Počela je Joffreova opća protivofanziva.
- 9. 9. 1914: Bülow je naredio povlačenje, dok je Hentsch obavijestio štab 1. armije da je nužno opće povlačenje.
- 12. 9. 1914: Bitka je završena prema datiranju Nacionalnog vojnog muzeja.
- 14. 9. 1914: Njemačke snage već su uspostavile odbrambene položaje na uzvisinama sjeverno od Aisne.
- Jesen 1914: Nakon neuspjelih pokušaja obilaženja protivničkih bokova nastao je rovovski front koji se protezao od obale La Manchea do švicarske granice.
Koliko su pariški taksiji bili važni za ishod bitke?
Vojni guverner Pariza Joseph Gallieni rekvirirao je taksije kako bi ojačao Maunouryjevu 6. armiju. Policija i pripadnici Republikanske garde pomogli su u provođenju rekvizicije. Vojnici su putovali u grupama od četiri ili pet prema mjestima Nanteuil-le-Haudouin i Silly-le-Long, blizu bojišta.
Muzej vojske navodi da se 630 taksija okupilo na trgu kod Doma invalida u 22:00. Potom su krenuli po vojnike 103. i 104. pješadijskog puka. Tom operacijom pariška vozila stavljena su u službu hitnog prevoza pojačanja prema armiji.
Njihov vojni doprinos bio je ograničen u odnosu na razmjere bitke. Prema Muzeju vojske, većina vojnika stigla je na front željeznicom. Taksiji su bili posebno važni kao simbol odlučnosti Francuske da zaustavi njemačko napredovanje.
Za poređenje iz svakodnevnog života, zamislite da organizujete grupno putovanje: automobili koje primijetite mogu prevoziti samo dio grupe, dok većina ljudi putuje vozovima. Na Marni je kolona taksija stvorila upečatljivu sliku, ali je većina trupa prevezena željeznicom.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Više od 300 vozova korišteno je za prebacivanje francuskih trupa s istočnog fronta prema centru i lijevom krilu između 26. 8. 1914. i 10. 9. 1914. Taj pokret pokazuje širi značaj transporta za odbranu Pariza. Dopremanje pojačanja obuhvatalo je kontinuiran željeznički prevoz, uz čuvenu vožnju taksijima.
Prije bitke Kluckova 1. armija napredovala je 140 kilometara od krajnje željezničke stanice preko koje se snabdijevala. Ta udaljenost otkriva još jednu dimenziju njemačkog napredovanja. Armija koja se približavala Parizu djelovala je i daleko od željezničke tačke preko koje je primala zalihe.
Fotografija snimljena u Signy-Signetsu 8. 9. 1914. prikazuje vojnike 1. bataljona puka The Cameronians pored britanskih topova od 18 funti. Ona pruža konkretan pogled na britanske vojnike i artiljeriju tokom bitke, uz poznatije prizore povezane s pariškim taksijima.
Zašto njemačko povlačenje nije okončalo rat?
Bitka na Marni poremetila je njemačku strategiju brzog izbacivanja Francuske iz rata. Njemačka je ostala vezana za borbu protiv Francuske i Rusije na dva fronta. To je bio veliki strateški rezultat, iako njemačke armije nisu uništene u bici.
Te armije nastavile su okupirati velika područja sjeverne Francuske i veći dio Belgije. Nakon povlačenja ostale su, dakle, sačuvane znatne njemačke snage i velike okupirane teritorije. Zaustavljanje prodora prema Parizu nije uklonilo njemačku sposobnost za nastavak borbe.
Historičari se nisu slagali o razmjerama pobjede. John Terraine smatrao je Marnu odlučujućom bitkom rata. Robert A. Doughty tvrdio je da je propuštena prilika da se njemačkim armijama zada odlučujući udarac. Njihova tumačenja daju različitu težinu strateškom preokretu i opstanku njemačkih snaga.
Kako je manevarski rat nakon Marne prerastao u rovovski rat?
Do 14. 9. 1914. njemačke armije zaustavile su povlačenje na uzvisinama duž sjeverne obale Aisne. Počele su kopati rovove. Povlačenje s Marne tako je dovelo do uspostavljanja novog odbrambenog položaja s kojeg su Nijemci mogli odbijati daljnje napade.
Francuski frontalni napadi na liniju na Aisni odbijeni su 15. 9. 1914. i 16. 9. 1914. Joffre je potom pokušao zaobići njemački sjeverni bok. Nastojanje da se ponovo pokrenu armije usmjerilo se prema pokušajima obilaska neprijateljskih odbrambenih položaja.
Tokom Trke prema moru obje strane pokušavale su zaobići sjeverno krilo protivnika. Ti pokušaji nisu donijeli odlučujući rezultat. Manevarski rat na Zapadnom frontu sve je više ustupao mjesto borbi s utvrđenih položaja.
Od jeseni 1914. godine gust sistem rovova protezao se od obale La Manchea do švicarske granice. Ako želite razumjeti zašto Marna nije donijela mir, pratite ovaj slijed: njemačke armije povukle su se, zadržale uzvisine na Aisni i opstale nakon kasnijih pokušaja obilaženja njihovog boka.
Česta pitanja
Kada je vođena Prva bitka na Marni?
Nacionalni vojni muzej navodi da je trajala od 5. 9. 1914. do 12. 9. 1914. Joffreova opća protivofanziva počela je 6. 9. 1914.
Koliko su njemačke snage prišle Parizu?
Njemačka konjica primijećena je kod Meauxa 2. 9. 1914. To znači da se nalazila približno 25 milja, odnosno 40 kilometara, sjeveroistočno od Pariza.
Jesu li pariški taksiji donijeli pobjedu u bici?
Taksiji su prevozili pojačanja francuskoj 6. armiji. Njihov ukupni doprinos bio je ograničen, a većina trupa stigla je željeznicom. Simbolizirali su odlučnost Francuske da zaustavi njemačko napredovanje.
Zašto pobjeda na Marni nije okončala rat?
Njemačke armije nisu uništene i zadržale su velike okupirane teritorije. Ukopale su se sjeverno od Aisne, a kasniji pokušaji obilaženja protivničkih snaga nisu donijeli odlučujući rezultat.
Izvori
- Nacionalni vojni muzej — Prva bitka na Marni ww1.nam.ac.uk
- Njemački historijski muzej — Bitka na Marni 1914 dhm.de
- HISTORY — Prva bitka na Marni history.com
- Muzej Kraljevskog puka Hampshire — 1. bataljon puka Hampshire na Marni i Aisni royalhampshireregiment.org
- Muzej vojske — T a k s i s Marne musee-armee.fr
- Wikipedia — Prva bitka na Marni en.wikipedia.org
- History SA — Prva bitka na Marni southaustraliaswar.history.sa.gov.au
FAQ
Kada je vođena Prva bitka na Marni?
Nacionalni vojni muzej navodi da je bitka trajala od 5. 9. 1914. do 12. 9. 1914. Prve borbe počele su prema rijeci Ourcq 5. 9. 1914, a Joffreova opća protivofanziva počela je 6. 9. 1914.
Koliko su njemačke snage prišle Parizu?
Njemačka konjica primijećena je 2. 9. 1914. kod Meauxa, približno 25 milja, odnosno 40 kilometara, sjeveroistočno od Pariza.
Jesu li pariški taksiji donijeli pobjedu u bici?
Taksiji su prevozili pojačanja francuskoj 6. armiji, ali je njihov doprinos bio ograničen u odnosu na ukupne razmjere bitke. Većina vojnika stigla je na front željeznicom, dok su taksiji postali simbol francuske odlučnosti.
Zašto pobjeda na Marni nije okončala rat?
Njemačke armije opstale su i zadržale velike okupirane teritorije. Uspostavile su odbrambene položaje sjeverno od Aisne, a kasniji pokušaji obilaženja protivničkih armija nisu donijeli odlučujući proboj.
Image: Battle of the Marne, east flank 1914b.jpg — Whitton, F. E., Public domain
