Anadolske civilizacije · MÖ 9600 – MÖ 546

Perge (Perga): rimski grad kod Antalije i velike statue

Perga (turski: Perge) je antički grad u Pamfiliji, na području općine Aksu u Antaliji. Ruševine iz rimskog doba i statue pronađene tokom iskopavanja, koje se danas čuvaju u Muzeju Antalije, čine je jednim od ključnih arheoloških nalazišta južne Turske.

6 min čitanja7 izvoraObjavljeno: 4 Novembra 2026Posljednja provjera: 4 Novembra 2026
Redakcija Köküne Kadar TVNaša načela korištenja izvora
Perge (Perga): rimski grad kod Antalije i velike statue
Perge city overview.jpg

Od nekih antičkih gradova ostalo je tek nekoliko porušenih zidova. U Pergi (turski: Perge) sačuvan je raspored ulica kojima i danas možete prošetati. Glavne gradske ulice, pozorište i vodeni kanal još se jasno raspoznaju na terenu. Skulpture su izložene u muzeju do kojeg se stiže kratkom vožnjom. Ovaj vodič objašnjava šta ćete vidjeti, ko je to izgradio i gdje su završile čuvene statue.

Gdje se nalazi Perga?

Perga se nalazi u općini Aksu, u provinciji Antalija (Antalya), u Turskoj. UNESCO-ov dokument s Pristupne liste smješta je 18 kilometara istočno od Antalije i 2 kilometra sjeverno od sela Aksu. U antičkoj geografiji pripadala je Pamfiliji (Pamfilya), oblasti na južnoj obali Anadolije (Anadolu).

Za vas kao posjetioca to znači da je Perga lako dostupan izlet iz Antalije. Grad je na dijelu obale oko Antalije, a muzej koji čuva njegove nalaze nalazi se u samoj Antaliji.

Naselje starije od Rima

Historija Perge ne počinje s Rimljanima. Istraživanja na akropoli otkrila su nalaze koji pokazuju da je prostor služio za naseljavanje od 4000. ili 3000. godine p. n. e. To je hiljadama godina prije dolaska rimskih graditelja.

Aleksandar Veliki je 334. godine p. n. e., nakon Faselisa, stigao s vojskom u Pergu. Grad je 133. godine p. n. e. došao pod rimsku vlast. Pergamsko kraljevstvo bilo je nasljedstvom ostavljeno Rimu, a s njim je Rimu pripala i Perga.

Grad je antičkom svijetu dao i jednog čuvenog mislioca. Matematičar Apolonije bio je iz Perge.

Plancija Magna i preobrazba grada u rimsko doba

Gradom kojim danas šetate uveliko je oblikovan u 2. vijeku n. e. Tokom velikog graditeljskog zamaha u tom vijeku središte grada prošireno je prema jugu i dobilo nove spomenike.

Posebno se izdvaja jedna osoba. Plancija Magna, Artemidina svećenica, početkom 2. vijeka n. e. pretvorila je helenističku kapiju Perge u monumentalni ulazni kompleks. Nije osnovala grad. Obnovila je njegov glavni ulaz.

Zamislite grad koji obnavlja svoju glavnu željezničku stanicu. Saobraćaj ostaje isti, ali se prvi utisak potpuno mijenja. Svakoga ko bi nakon njenih radova stigao u Pergu dočekao bi raskošan ulaz umjesto stare helenističke kapije.

Šetnja gradskim ulicama

Raspored Perge zasniva se na dvije glavne ulice. Jedna se pruža u pravcu istok–zapad, a druga sjever–jug. Kada stanete na raskrsnicu, možete se orijentisati onako kako bi to učinio antički posjetilac.

Među sačuvanim građevinama i prostorima nalaze se:

  • pravougaona agora, trg za trgovinu i okupljanje;
  • monumentalne fontane;
  • kupatila;
  • ulice sa stubovima.

Glavna ulica ima detalj koji ćete lako zapamtiti. Njenom sredinom prolazi dugačak vodeni kanal s nizom stepenasto raspoređenih bazena. Zamislite današnju trgovačku ulicu s potokom i malim bazenima duž sredine. Voda je oblikovala izgled i ugođaj ulice.

Pozorište

Prema Portalu kulture, pozorište u Pergi primalo je oko 15.000 gledalaca. To je otprilike koliko i publika na savremenom koncertu u areni. Njegova dvoetažna scenska zgrada podignuta je u 2. vijeku n. e.

Predmeti pronađeni u pozorištu danas su u Dvorani pozorišta iz Perge u Muzeju Antalije. Građevina i nalazi tako su raspoređeni na dvije lokacije. Građevinu možete vidjeti u Pergi, a skulpture u Antaliji.

Statue: zašto je muzej važan

Izraz „velike statue“ uglavnom se odnosi na ono što ćete vidjeti u Muzeju Antalije. Sve statue bogova i božica iz 2. i 3. vijeka n. e. u njegovoj Dvorani bogova potječu iz iskopavanja u Pergi. Ne većina. Sve.

Ako želite razumjeti bogatstvo Perge u rimsko doba, uz ruševine posjetite i muzej. Ruševine vam pokazuju raspored grada. Muzej vam pokazuje šta se u njemu nalazilo.

Umorni Heraklo: statua u dva dijela

Priča o Umornom Heraklu (Yorgun Herakles) najjasnije pokazuje zašto su nalazi iz Perge važni. Donja polovina statue pronađena je 1980. godine tokom naučnih iskopavanja u Pergi. Gornja polovina nalazila se u Muzeju likovnih umjetnosti u Bostonu.

Gornja polovina dopremljena je iz Bostona u Tursku 25. 9. 2011. Spojena je s donjom polovinom. Ponovo sastavljena statua izložena je u Muzeju Antalije 9. 10. 2011.

Iskopavanja: od 1946. do danas

Prva arheološka iskopavanja u Pergi počela su 1946. godine pod vodstvom Arifa Müfida Mansela. Istraživanja se nisu zaustavila na monumentalnim građevinama. Od 1989. godine Haluk Abbasoğlu vodio je istraživanja stambenih objekata. Cilj je bio proučiti društveni život običnih stanovnika grada, uz monumentalne građevine.

Taj zaokret važan je ako vas zanima historija svakodnevnog života. Hramovi i kapije govore vam šta je grad želio pokazati. Kuće govore kako su ljudi živjeli.

Iskopavanja se nastavljaju. Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje objavila je 12. 2. 2025. da je tokom iskopavanja pronađeno pet statua iz različitih razdoblja.

Hronologija

  • 4000–3000. p. n. e.: Nalazi na akropoli pokazuju da je prostor služio za naseljavanje.
  • 334. p. n. e.: Aleksandar Veliki stiže s vojskom u Pergu.
  • 133. p. n. e.: Perga dolazi pod rimsku vlast kao dio naslijeđenog Pergamskog kraljevstva.
  • Početak 2. vijeka n. e.: Plancija Magna pretvara helenističku kapiju u monumentalni ulazni kompleks.
  • 2. vijek n. e.: Intenzivna graditeljska aktivnost; podignuta je scenska zgrada pozorišta.
  • 1946: Počinju iskopavanja pod vodstvom Arifa Müfida Mansela.
  • 1980: Pronađena je donja polovina Umornog Herakla.
  • 1989: Počinju istraživanja stambenih objekata i društvenog života pod vodstvom Haluka Abbasoğlua.
  • 6. 2. 2009.: Perga je predložena za UNESCO-ovu Pristupnu listu svjetske baštine.
  • 9. 10. 2011.: Ponovo sastavljeni Umorni Heraklo izložen je u Muzeju Antalije.
  • 12. 2. 2025.: Objavljena je vijest o pet novopronađenih statua.

Detalji koje nećete naći u vodičima

Fontana s 13 statua. U bazenu monumentalne fontane F5 u Pergi nalazilo se 13 statua. Među njima su bili prikazi Karakale, Asklepija, Helija, Nemeze, Selene i Tihe. Fontana je ovdje bila i galerija.

Plesačica u dvije boje. Statua Plesačice u Muzeju Antalije datira iz 2. vijeka n. e. Njena koža izrađena je od bijelog mramora, a odjeća i kosa od crnog mramora.

Ime na štitu. Na štitu statue Afrodite iz Perge, datirane u 2. vijek n. e., stoji ime Kladios Peison.

Delfin i dijete. Među nalazima objavljenim 2025. godine nalazi se Afroditina statua visoka oko dva metra. Pri njenom podnožju prikazan je Eros koji sjedi na delfinu.

Često postavljana pitanja

Gdje se nalazi Perga?

Nalazi se u općini Aksu, u provinciji Antalija, oko 18 kilometara istočno od Antalije, prema UNESCO-ovom dokumentu s Pristupne liste.

Gdje su danas statue iz Perge?

Nalazi iz pozorišta čuvaju se u Dvorani pozorišta iz Perge u Muzeju Antalije. Sve statue božanstava u njegovoj Dvorani bogova potječu iz iskopavanja u Pergi.

Koliko je gledalaca primalo pozorište u Pergi?

Oko 15.000 gledalaca, prema Portalu kulture.

Ko je bila Plancija Magna?

Bila je Artemidina svećenica koja je početkom 2. vijeka n. e. preuredila helenističku kapiju Perge u monumentalni ulaz.

Je li Perga na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?

Još nije. Predložena je za Pristupnu listu 6. 2. 2009.

Izvori

  1. Portal kulture — Antički grad Perga kulturportali.gov.tr
  2. Portal kulture — Muzej Antalije kulturportali.gov.tr
  3. UNESCO — Arheološko nalazište Perga whc.unesco.org
  4. Wikipedia — Perga en.wikipedia.org
  5. Vikipedi — Perge tr.wikipedia.org
  6. Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje — Povrat Umornog Herakla kvmgm.ktb.gov.tr
  7. Anadolu Ajansı — U Pergi pronađeno pet statua aa.com.tr

Image: Perge city overview.jpg — Saffron Blaze, CC BY-SA 3.0

Podijeli

Primijetili ste grešku u ovom članku? Javite nam →

Ovaj članak pripremljen je uz pomoć umjetne inteligencije. Svaka tvrdnja provjerena je prema izvorima i nijedna rečenica nije objavljena bez izvora. Ako primijetiš grešku, piši nam. Naša načela korištenja izvora · Piši nam →

Povezani članci