Neolitska revolucija: jednostavna definicija i značenje
Neolitska revolucija je proces u kojem su ljudske zajednice prelazile sa života zasnovanog na lovu i sakupljanju na život zasnovan na poljoprivredi. Tokom tog procesa mijenjale su se njihova privreda i društvena struktura.
Naziva se i prvom poljoprivrednom revolucijom. Pojam povezuje tri promjene: uzgoj biljaka, pripitomljavanje životinja i naseljavanje u stalnim selima.
Pomislite na hljeb, rižu ili kašu na svom stolu. Njihovo porijeklo vodi do ljudi koji su prvi naučili uzgajati nekoliko biljnih vrsta i održavati ih iz sezone u sezonu.
Ko je uveo pojam neolitske revolucije?
Koncept je razvio arheolog Vere Gordon Childe. Godine 1936. izložio je model historije zasnovan na neolitskoj, urbanoj i industrijskoj revoluciji.
U knjizi Man Makes Himself iz 1936. predstavio je neolit kao veliku ekonomsku i društvenu promjenu. Njenu osnovu činilo je pripitomljavanje biljaka i životinja.
Riječ „revolucija“ ovdje je naziv za promjenu, a ne opis njene brzine. Kao što ćete vidjeti u nastavku, taj proces trajao je veoma dugo.
Gdje je počela neolitska revolucija?
Bliski istok jedna je od najbolje istraženih regija. Njegovo područje rane poljoprivrede bio je Plodni polumjesec. Taj široki prostor obuhvatao je Mezopotamiju, južnu Anadoliju i Levant.
Dio ove priče odvijao se, dakle, na području današnje Turske. Ako tamo otputujete, prolazit ćete jednim od prvih poljoprivrednih predjela na svijetu.
Bliski istok nije bio jedino takvo područje. Poljoprivreda se nezavisno razvijala u Kini, podsaharskoj Africi, Mezoamerici i Južnoj Americi. U svakoj od tih regija razvoj je počinjao u različito vrijeme.
Pregled istraživanja koji je Melinda Zeder objavila 2011. podržava model s više središta. Prema njenom tumačenju, različite biljke i životinje pripitomljavane su na različitim mjestima širom Plodnog polumjeseca. Model jednog ishodišta u južnom Levantu slabije odgovara nalazima.
Kada se dogodila? Hronologija neolitske revolucije
Početak prelaska na poljoprivredu na Bliskom istoku smješta se prije oko 12.000 godina, odnosno oko 10.000. godine prije nove ere. Taj datum ne označava jedan događaj koji je zahvatio cijeli svijet. Za cijelu planetu ne postoje jedinstveni datumi početka i završetka.
Prema Melindi Zeder, ljudi su počeli upravljati biljkama i životinjama koje će kasnije postati domaće vrste Bliskog istoka prije najmanje 11.500 kalendarskih godina. U toj fazi one su još izgledale kao divlje vrste.
Osobine koje arheolozi mogu prepoznati na kostima i sjemenkama pojavile su se kasnije. Nastale su tek nakon dugotrajnog i sve intenzivnijeg ljudskog upravljanja tim vrstama.
Hronologija
- Prije oko 14.500–11.700 godina: U Eynanu/Ain Mallahi pojavljuju se tragovi stalnog naseljavanja u zajednici koja je još živjela od lova i sakupljanja.
- Prije oko 14.400 godina: Na nalazištu Shubayqa 1 lovci i sakupljači pripremaju hranu sličnu hljebu od divljih biljaka.
- Oko 10.000. godine prije nove ere: Na Bliskom istoku počinje prelazak na poljoprivredu. Taj datum ne označava istovremenu promjenu u cijelom svijetu.
- 9600–8200. godine prije nove ere: Grade se monumentalne građevine Göbekli Tepea, prema datiranju UNESCO-a.
- 7400–6200. godine prije nove ere: Nastaje 18 neolitskih slojeva naselja na Istočnom humku u Çatalhöyüku.
- 1936: Gordon Childe u knjizi Man Makes Himself smješta neolitsku promjenu u model revolucija.
- 2011: Melinda Zeder zaključuje da poljoprivreda Bliskog istoka potiče iz više središta i da se zasnivala na dugotrajnom ljudskom upravljanju biljkama i životinjama.
- 2024: Andrea Matranga objavljuje model koji prelazak objašnjava sezonskim promjenama, skladištenjem i stalnim naseljavanjem.
Primjeri neolitske revolucije: šta su ljudi uzgajali?
Vrste usjeva zavisile su od regije.
- Bliski istok: Rani zemljoradnici uzgajali su pšenicu i ječam.
- Kina: Zajednice su razvijale uzgoj riže i prosa.
- Mezoamerika: Ljudi su uzgajali tikve, a kasnije i kukuruz.
Ovi primjeri pokazuju kako se ista ideja pojavljivala na odvojenim mjestima. Te zajednice nisu preuzimale znanje jedna od druge preko okeana.
Zašto su ljudi napustili lov i prešli na poljoprivredu?
To je najteže pitanje. Naučnici su ponudili nekoliko odgovora, ali nijedan nije prevagnuo.
Teorija oaza. Childe ju je popularizirao 1928. Prema toj teoriji, sve sušnija klima okupljala je ljude i životinje oko izvora vode. Ta blizina poticala je poljoprivredu i pripitomljavanje.
Hipoteza brdovitih obronaka. Robert Braidwood predložio ju je 1948. Smatrao je da se poljoprivreda razvila zahvaljujući obilju biljaka i životinja pogodnih za pripitomljavanje u podnožju planina Taurus i Zagros. Prema njegovom tumačenju, pritisak sve sušnije klime imao je manju ulogu.
Sezonske promjene i skladištenje. Model koji je Andrea Matranga objavio 2024. sugerira da su izraženije sezonske promjene klime pogodovale skladištenju hrane za dio godine kada je oskudijevala. Skladištenje je zatim pogodovalo ostajanju na jednom mjestu. Time se olakšavao razvoj poljoprivrede.
Obredna okupljanja. Klaus Schmidt smatrao je da su obredni skupovi u Göbekli Tepeu mogli potaknuti poljoprivredu. Lee Clare ponudio je drugačije tumačenje. Naselje korišteno tokom cijele godine moglo je odražavati nastojanje da se očuva način života lovaca i sakupljača.
Pregled National Geographica upozorava na objašnjenja zasnovana na jednom uzroku. Ne nalazi univerzalni faktor, niti kombinaciju faktora, koji bi objasnili prelazak na poljoprivredu u svakoj regiji.
Šta je poljoprivreda promijenila?
Proizvodnja viškova hrane omogućila je nekoliko promjena. Članak turske Wikipedije o poljoprivrednoj revoluciji među njima navodi rast stanovništva, raznovrsniju podjelu rada te razvoj umjetnosti i arhitekture.
Oko 5.000 godina nakon nastanka na Bliskom istoku, poljoprivredni način života proširio se na veliki dio evropskog kontinenta. Taj podatak donosi studija objavljena u časopisu Science 2012. Ona početak poljoprivrednog načina života na Bliskom istoku datira prije oko 11.000 godina.
Ipak, promjena nije bila napredak u svakom pogledu. Poljoprivreda je donijela i nove zdravstvene probleme.
Studija stanovnika Çatalhöyüka iz 2019. utvrdila je karijes na 10,4–12,9 posto zuba odraslih žena, zavisno od perioda. Kod muškaraca je udio iznosio 9,7–11 posto. Istraživači su to povezali s ugljikohidratima iz žitarica.
Upozorili su i da se iz toga ne može izvesti opće pravilo. Stalno naseljavanje i pripitomljavanje nisu svuda izazivali iste zdravstvene probleme.
Kada sljedeći put posjetite stomatologa, sjetite se da karijes ima veoma dugu historiju.
Nisu svi prihvatili novi način života. Prema OpenStaxu, neke grupe lovaca i sakupljača zadržale su svoj način života. Od poljoprivrede su ih odvraćali uslovi u okolišu ili troškovi veći od koristi.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Stalno naseljavanje prethodilo je poljoprivredi. U Eynanu/Ain Mallahi, u kotlini Hula, tragovi stalnog naseljavanja potiču iz perioda prije oko 14.500–11.700 godina. Tamošnja zajednica još je u potpunosti zavisila od lova i sakupljanja.
Lovci i sakupljači pekli su hranu sličnu hljebu. Na nalazištu Shubayqa 1 u Jordanu pripremali su je prije oko 14.400 godina. To je najmanje 4.000 godina prije pojave neolitskog poljoprivrednog načina života u toj regiji. Istraživači su pregledali 24 ugljenisana ostatka hrane. Utvrdili su da su divlje žitarice, poput jednozrne pšenice, korištene zajedno s gomoljima biljke club-rush.
Monumentalne građevine nastale su rano. UNESCO monumentalne građevine Göbekli Tepea pripisuje lovcima i sakupljačima te ih datira u period 9600–8200. godine prije nove ere. Neki stubovi u obliku slova T dostižu visinu od 5,5 metara. Na nalazištu postoje i objekti koji liče na stambene građevine. Zbog toga je teško ovo mjesto tumačiti isključivo kao obredni centar.
Çatalhöyük nije imao ulice. Kuće su građene zbijeno, jedna uz drugu. Ljudi su u njih ulazili preko krovova. Istočni humak, u okrugu Çumra u Konyi, sadrži 18 neolitskih slojeva datiranih u period 7400–6200. godine prije nove ere.
Neolitska revolucija: najvažnije za pamćenje
- Neolitska revolucija je prelazak s lova i sakupljanja na poljoprivredu.
- Koncept je razvio Vere Gordon Childe i predstavio ga u knjizi Man Makes Himself iz 1936.
- Početak poljoprivrede na Bliskom istoku smješta se prije oko 12.000 godina, odnosno oko 10.000. godine prije nove ere.
- Poljoprivreda je nastajala nezavisno u nekoliko regija, pa ne postoji jedan datum za cijeli svijet.
- Stalno naseljavanje i pravljenje hljeba postojali su prije poljoprivrede. Zato se promjena teško može objasniti jednom rečenicom.
- Uslijedili su rast stanovništva i raznovrsniji poslovi, ali i novi zdravstveni problemi.
Često postavljana pitanja
Ko je uveo pojam neolitske revolucije?
Koncept je razvio Vere Gordon Childe. Izložio ga je u svom modelu neolitske, urbane i industrijske revolucije iz 1936.
Gdje je počela neolitska revolucija?
Počela je na Bliskom istoku, u Plodnom polumjesecu. Ta regija obuhvata Mezopotamiju, južnu Anadoliju i Levant. Poljoprivreda je nezavisno nastajala i u Kini, podsaharskoj Africi, Mezoamerici i Južnoj Americi.
Kada se dogodila neolitska revolucija?
Na Bliskom istoku prije oko 12.000 godina, odnosno oko 10.000. godine prije nove ere. Druge regije mijenjale su se u drugo vrijeme.
Jesu li svi lovci i sakupljači postali zemljoradnici?
Nisu. Neke grupe zadržale su svoj način života zbog uslova u okolišu ili zato što su troškovi bili veći od koristi.
Je li poljoprivreda bila bolja za zdravlje?
Ne uvijek. Nalazi iz Çatalhöyüka pokazuju karijes povezan s ugljikohidratima iz žitarica. Istraživači ipak upozoravaju da se taj zaključak ne može primijeniti na svako mjesto.
Izvori
- Turska Wikipedija — Poljoprivredna revolucija tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Neolitska revolucija en.wikipedia.org
- OpenStax, Univerzitet Rice — Neolitska revolucija openstax.org
- Smithsonian — Porijeklo poljoprivrede na Bliskom istoku (Zeder) profiles.si.edu
- Andrea Matranga — The Quarterly Journal of Economics, 2024 doi.org
- National Geographic Education — Razvoj poljoprivrede education.nationalgeographic.org
- Univerzitet Harvard — Natufijsko nalazište Eynan–Ain Mallaha whitelevy.fas.harvard.edu
- Arranz-Otaegui i saradnici — PNAS, 2018 doi.org
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Göbekli Tepe whc.unesco.org
- Ministarstvo kulture i turizma — Neolitsko nalazište Çatalhöyük kvmgm.ktb.gov.tr
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Neolitsko nalazište Çatalhöyük whc.unesco.org
- Larsen i saradnici — Bioarheologija neolitskog Çatalhöyüka, PNAS, 2019 pmc.ncbi.nlm.nih.gov
- Skoglund i saradnici — Porijeklo i genetsko naslijeđe neolitskih zemljoradnika te lovaca i sakupljača u Evropi, 2012 pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
Image: Abu Hureyra – grinding stone.jpg — Zunkir, CC BY-SA 4.0
