Muzej turske i islamske umjetnosti u Istanbulu
Muzej turske i islamske umjetnosti (Türk ve İslâm Eserleri Müzesi) smješten je u Ibrahim-pašinoj palači (İbrâhim Paşa Sarayı), na zapadnoj strani Trga Sultanahmet. Njegova zbirka tepiha seže do anadolskog seldžučkog tkanja iz 13. vijeka. Ovdje upoznajete dvije historije: historiju predmeta prikupljenih radi očuvanja i historiju palače koja je stoljećima prilagođavana različitim namjenama.
Muzej se nalazi u istanbulskoj općini Fatih. Bio je prvi turski muzej koji je zajednički obuhvatio tursku i islamsku umjetnost. Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje navodi ga i kao posljednji muzej otvoren u Osmanskom Carstvu. Njegovi počeci zato su vezani za drugačiji prostor od palače koju danas posjećujete.
Muzej je otvoren 27. 4. 1914. u imaretu kompleksa Sulejmanije. Prvobitno se zvao Evkaf-ı İslamiye Müzesi. U Ibrahim-pašinu palaču preseljen je 1983. godine. Zbirka je tako dobila mjesto u zgradi koja gleda na historijski prostor At Mejdana.
Zašto je muzej osnovan?
Zbirka je nastala iz nastojanja da se zaštite predmeti u džamijama, tekijama i turbetima. Tepisi, rukopisi i arhitektonski fragmenti bili su kradeni i odnošeni u inostranstvo. Njihovo okupljanje u muzeju trebalo je spriječiti takve gubitke. Zaštita predmeta zato je bila dio svrhe ove ustanove i prije nego što je otvorena.
Ukidanje Ministarstva vakufa 1924. godine donijelo je promjenu u upravljanju. Muzej je prešao pod Ministarstvo obrazovanja i nastavio rad pod nazivom Türk ve İslâm Eserleri Müzesi. Njegova institucionalna historija povezuje posljednje osmanske godine s Republikom Turskom.
Zbirka ne obuhvata samo tekstil. Wikipedija na engleskom jeziku navodi više od 40.000 umjetničkih djela, među kojima su tepisi te predmeti od drveta i kamena. Taj širi obuhvat važan je ako muzej upoznajete preko njegovih tepiha. Tkanje je dio veće zbirke turske i islamske umjetnosti.
Ibrahim-pašina palača: šta je ovdje bilo prije muzeja?
Ibrahim-pašina palača uzdiže se iznad tribina hipodroma iz rimskog perioda na At Mejdanu. Historija ovog prostora zato seže dalje od njegove povezanosti s Ibrahim-pašom. Muzej zauzima palaču čiji temelji pripadaju starijem gradskom prostoru.
Dokument iz 1521. godine, sačuvan u arhivu palače Topkapi, bilježi prepravke, proširenje i popravke postojećeg konaka. On pokazuje da je palača nastala preoblikovanjem ranije rezidencije. Ta godina označava dokumentovane građevinske radove, a ne podizanje potpuno nove zgrade na praznom zemljištu.
Ibrahim-pašina svadba održana je u njegovoj palači na Sultanahmetu 1524. godine. Nakon njegovog pogubljenja 1536. godine, država je konfiskovala posjed. Dijelovi palače dodijeljeni su dvorskim paževima, velikim vezirima i drugim visokim službenicima. Povezanost zgrade s čovjekom po kojem nosi ime bila je samo jedna faza njene historije.
O identitetu sačuvanih građevina također se raspravlja. Prema jednom tumačenju, zgrade na trgu ostaci su Ibrahim-pašine palače. Drugo ih povezuje s objektima Çadır Mehterhânesi i Mehterhâne Kasrı te mogućim karavan-sarajem. Neslaganje se odnosi na to kako treba tumačiti sačuvane dijelove građevine.
Koje tepihe možete vidjeti u zbirci?
Digitalna izložba ministarstva navodi zbirku od 1.700 tepiha i ćilima. Dio te zbirke čine radovi prikupljeni u anadolskim džamijama i turbetima između 1911. i 1914. godine. Zbirka je proširivana i donacijama i kupovinom. Ovi tekstilni predmeti čuvaju historiju prikupljanja jednako kao i historiju tkanja.
Najranija velika grupa obuhvata anadolske seldžučke tepihe iz 13. vijeka. Osmanske grupe tepiha proširuju zbirku na kasnija razdoblja. Ako želite razumjeti njen raspon, ovi vremenski okviri dobra su polazna tačka. Muzej u istoj zbirci povezuje srednjovjekovno anadolsko tkanje s kasnijom osmanskom proizvodnjom.
Službena brošura navodi molitvene tepihe i tepihe sa životinjskim figurama iz 15. vijeka. Navodi i anadolske tepihe tipa Holbein i Lotto, nastale od 15. do 17. vijeka. Te kategorije daju vam konkretne pojmove koje možete pratiti dok čitate o zbirci.
Ušački tepisi s medaljonima i zvjezdastim motivima čine dodatne glavne grupe u službenoj brošuri. Zajedno sa seldžučkim primjercima, molitvenim tepisima i tepisima sa životinjskim motivima pokazuju zašto se zbirka ne može svesti na jedan tip tepiha. Navedene grupe obuhvataju različita razdoblja i oblike.
Dva tepiha koja vrijedi upoznati po inventarnom broju
Inventarni broj 681 označava anadolski seldžučki tepih iz 13. vijeka, porijeklom iz Konje (Konya). Izrađen je od vune, tehnikom čvora Gördes, a dimenzije su mu 519 × 294 centimetra. Njegov zapis pruža konkretne podatke o materijalu, tehnici, dataciji i veličini. Zbog tih podataka dobar je primjer za upoznavanje šire seldžučke zbirke.
Tepih iz Konje ušao je u zbirku 31. 3. 1911. godine. To je bilo prije službenog otvaranja muzeja 27. 4. 1914. godine. Njegov prijem neposredno povezuje jedan sačuvani tekstilni predmet s akcijom prikupljanja kojom je ustanova pripremana za javno izlaganje.
Inventarni broj 468 označava tepih Bergama-Uşak tipa Holbein iz 16. vijeka. Njegove dimenzije su 170 × 292 centimetra. U poređenju s brojem 681, on pruža još jedan datirani primjerak s evidentiranim dimenzijama. Pomoću ova dva predmeta možete od općeg zanimanja za tepihe prijeći na pojedinačna, dokumentovana djela.
Oznaku Holbein također treba pažljivo tumačiti. Neki tepisi svrstani pod tim nazivom ne pojavljuju se ni na jednoj slikarevoj slici. Zato klasifikaciju ne treba smatrati dokazom da je umjetnik prikazao svaki tepih tog tipa.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Ibrahim-paša je 1526. godine ispred svoje palače postavio kipove donesene iz pohoda na Budim (Budin). Ta epizoda historiji zgrade dodaje još jednu vrstu predmeta. Mnogo prije dolaska muzeja 1983. godine, prostor ispred palače već je služio za izlaganje predmeta donesenih iz drugih krajeva.
Godina 1939. donijela je odvojene promjene zbirci i palači. Zbog Drugog svjetskog rata muzejski predmeti premješteni su u Anadoliju (Anadolu). U Istanbul su vraćeni 1949. godine. Zbirka je tako provela jednu deceniju izvan grada u kojem je muzej otvoren.
Također 1939. godine, četvrto dvorište palače potpuno je srušeno kako bi se oslobodio prostor za zgradu suda. Taj gubitak pripada historiji same zgrade, a ne ratnom premještanju muzejskih predmeta. Oba događaja važna su za rekonstrukciju onoga što je sačuvano i mjesta na kojima je zbirka čuvana.
Svakodnevni život izvan zbirke tepiha
Etnografska izložba posvećena Istanbulu u 19. vijeku okuplja predmete povezane s kahvanama, konacima, sobom kaligrafa, hamamima i kulturom Karađoza. Ove teme povezuju muzej sa svakodnevnim aktivnostima. Kahvana vam pruža poznatu polaznu tačku ako vas prvenstveno zanima obični društveni život, a tek potom nazivi i tipovi tepiha.
Te teme proširuju posjetu s tekstila na prostore u kojima su se ljudi okupljali, radili i kupali u Istanbulu 19. vijeka.
Hronologija
- 13. vijek: Istkani su važni anadolski seldžučki tepisi koji se nalaze u zbirci.
- 1521: Arhivski dokument zabilježio je prepravke i popravke postojećeg konaka.
- 1524: U palači je održana Ibrahim-pašina svadba.
- 1526: Ispred palače postavljeni su kipovi doneseni iz Budima.
- 1536: Država je konfiskovala palaču nakon Ibrahim-pašinog pogubljenja.
- 31. 3. 1911.: Seldžučki tepih broj 681 ušao je u zbirku.
- 27. 4. 1914.: Muzej je otvoren u imaretu Sulejmanije.
- 1924: Prešao je pod Ministarstvo obrazovanja.
- 1939: Predmeti su premješteni u Anadoliju; četvrto dvorište palače je srušeno.
- 1949: Predmeti su vraćeni u Istanbul.
- 1983: Muzej je preseljen u Ibrahim-pašinu palaču.
- 1984: Dobio je Posebnu nagradu žirija na konkursu Vijeća Evrope za muzej godine.
- 2012–2014: Restauratorski radovi i uređenje postavke prethodili su ponovnom otvaranju u godini stogodišnjice muzeja.
Cijena ulaznica za Muzej turske i islamske umjetnosti
Cjenovnik DÖSİMM-a, provjeren 25. 10. 2026., navodi cijenu ulaznice za strane posjetioce od €17. Službena stranica muzeja, provjerena istog datuma, navodi da Müzekart važi za državljane Republike Turske. To su podaci o ulasku vezani za navedeni datum koje možete koristiti pri planiranju posjete.
Radno vrijeme Muzeja turske i islamske umjetnosti
Službena stranica muzeja, provjerena 25. 10. 2026., navodi radno vrijeme 09:00–18:30 svakog dana. Blagajna se zatvara u 17:30. Imajte na umu da se blagajna zatvara ranije kada planirate popodnevnu posjetu.
Službena adresa je Binbirdirek Mahallesi, At Meydanı Sokak, No: 12, Sultanahmet, Istanbul. Muzej je, dakle, u Ibrahim-pašinoj palači na zapadnoj strani Trga Sultanahmet, gdje djeluje od 1983. godine.
Fotografije Muzeja turske i islamske umjetnosti
Odjeljak sa slikama u članku na Wikipediji na turskom jeziku sadrži fotografije unutrašnjeg dvorišta, hodnika s tepisima i predmeta od drveta. Prikazuje i kadionicu te hamamske nanule. Ove fotografije pružaju vizuelni uvod u prostor palače i predmete izvan zbirke tepiha.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalazi Muzej turske i islamske umjetnosti?
Nalazi se u Ibrahim-pašinoj palači na Sultanahmetu, u istanbulskoj općini Fatih. Muzej je tu preseljen iz Sulejmanije 1983. godine.
Koliko košta ulaznica?
Cjenovnik DÖSİMM-a, provjeren 25. 10. 2026., navodi cijenu ulaznice za strane posjetioce od €17. Prema službenoj stranici muzeja, Müzekart važi za državljane Republike Turske.
Koje je radno vrijeme?
Službena stranica, provjerena 25. 10. 2026., navodi da muzej radi svakog dana od 09:00 do 18:30. Blagajna se zatvara u 17:30.
Zašto je zbirka tepiha važna?
Obuhvata anadolske seldžučke tepihe iz 13. vijeka i kasnije osmanske grupe. U zbirci su i molitveni tepisi, tepisi sa životinjskim motivima, primjerci tipa Holbein i Lotto te ušački tepisi s medaljonima i zvjezdastim motivima.
Izvori
- Vikipedi — Türk ve İslam Eserleri Müzesi tr.wikipedia.org
- TDV İslâm Ansiklopedisi — Türk ve İslâm Eserleri Müzesi islamansiklopedisi.org.tr
- Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje — Direkcija muzeja u Istanbulu kvmgm.ktb.gov.tr
- Müze.gov.tr — Muzej turske i islamske umjetnosti muze.gov.tr
- TDV İslâm Ansiklopedisi — İbrâhim Paşa Sarayı islamansiklopedisi.org.tr
- Wikipedia — Muzej turske i islamske umjetnosti en.wikipedia.org
- KVMGM / Google Arts & Culture — Osmanska umjetnost tepiha artsandculture.google.com
- Ministarstvo kulture i turizma — Muzejska brošura muze.gov.tr
- Museum With No Frontiers — Tepih, inventarni broj 681 islamicart.museumwnf.org
- Museum With No Frontiers — Ušački tepih, Bergama islamicart.museumwnf.org
- DÖSİMM — Cijene ulaznica za muzeje i arheološka nalazišta dosim.ktb.gov.tr
FAQ
Gdje se nalazi Muzej turske i islamske umjetnosti u Istanbulu?
Muzej je smješten u Ibrahim-pašinoj palači na zapadnoj strani Trga Sultanahmet. Službena adresa je Binbirdirek Mahallesi, At Meydanı Sokak, No: 12, Sultanahmet, Istanbul.
Koliko košta ulaznica za Muzej turske i islamske umjetnosti?
Prema cjenovniku DÖSİMM-a provjerenom 25. 10. 2026., ulaznica za strane posjetioce košta €17. Službena stranica muzeja navodi da Müzekart važi za državljane Republike Turske.
Koje je radno vrijeme Muzeja turske i islamske umjetnosti?
Službena stranica muzeja, provjerena 25. 10. 2026., navodi da muzej radi svakog dana od 09:00 do 18:30. Blagajna se zatvara u 17:30.
Koji se tepisi nalaze u muzeju?
Zbirka obuhvata anadolske seldžučke tepihe iz 13. vijeka, molitvene tepihe i tepihe sa životinjskim motivima iz 15. vijeka, tepihe tipa Holbein i Lotto te ušačke tepihe s medaljonima i zvjezdastim motivima.
Image: Turkish and Islamic Arts Museum 01.jpg — Chapultepec, Public domain
